Prema Institutu za ekonomska istraživanja (WIFO), vodeći pokazatelji za drugo tromjesečje ukazuju na nastavak “mlakog gospodarskog oporavka” u Austriji. Prema aktualnom gospodarskom izvješću WIFO-a, ekonomske procjene u proizvodnji materijalnih dobara i izgradnji i dalje su “vrlo pesimistične”.

„Prema anketama poduzeća, međunarodna konkurentska pozicija austrijskih industrijskih poduzeća nedavno se pogoršala. To prigušuje potražnju, a time i proizvodnju”, kaže autor aktualnog ekonomskog izvješća WIFO-a Christian Glocker.

Povjerenje potrošača također je “još uvijek vrlo nisko”. Međutim, prema Glockeru, raspoloženje pružatelja usluga je optimističnije, čak iako su se njihova očekivanja nedavno opet pogoršala.

U prvom tromjesečju realni bruto domaći proizvod (BDP) porastao je za 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, pokazuju izračuni austrijske statistike. U četvrtom kvartalu 2023. porast je iznosio 0,1 posto. Gospodarski rast od 0,2 posto “jedva se razlikuje od stagnacije”, ali je i dalje najviši u 1,5 godinu, prema ekonomistu WIFO-a.

Na strani ponude, gospodarstvo je od siječnja do ožujka nastavilo usporavati recesija u industriji; pozitivna kretanja u brojnim tržišnim uslugama imala su stabilizirajući učinak. Na strani potražnje, prema Glockeru, “impuls rasta potaknut potrošnjom” prigušen je “snažnim povećanjem” uvoza.

The post WIFO: “Slab ekonomski oporavak u Austriji” first appeared on KROATIV.AT.

Nakon Brexita, odnosno izlaska Velike Britanije iz EU, neki političari u Europi poigravaju se sličnim korakom. Gubitak članstva u EU bio bi skup za Austriju, pokazuje analiza Instituta za ekonomska istraživanja (WIFO).

Bruto domaći proizvod (BDP) u cijenama 2022. u prosjeku bi bio 35 milijardi eura ili 7,8 posto manji, izračunali su direktor WIFO-a Gabriel Felbermayr i Inga Heiland s Norveškog sveučilišta za znanost i tehnologiju. Izračunati scenariji kreću se od pada od 5,3 posto do 10,4 posto BDP-a ili 24 do 47 milijardi eura godišnje.

Prema studiji, stvarni BDP Velike Britanije vjerojatno će zbog Brexita biti 3,2 do 6,7 posto manji nego što bi bio da je zemlja još uvijek u EU. Austrijanci bi morali očekivati ​​ekonomski nedostatak od prosječno 3860 eura po stanovniku. Scenariji se kreću od 2735 eura do 5190 eura po glavi stanovnika.

Na ljestvici EU Austrija bi bila šesta od 27 zemalja, prema rezultatima simulacije dvojice stručnjaka. Prema WIFO-u, iznenadni “izlaz” izazvao bi dvostruko veću štetu u kratkom roku.

Budući da Austrija ima neto doprinos u EU, troškovi članstva u EU moraju se usporediti s ekonomskim koristima, navodi WIFO. Međutim, godišnji troškovi bili su ograničeni na 113 do 184 eura po stanovniku: Austrija plaća oko tri ili četiri milijarde eura godišnje, najveća isplata do sada bila je 2020. s 3,55 milijardi eura. Međutim, posljednjih godina u Austriju se u prosjeku vratilo oko 2,3 milijarde eura za poljoprivredu i istraživanja.

The post WIFO: Austriju bi izlazak iz EU-a skupo koštao first appeared on KROATIV.AT.

Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) očekuje slab gospodarski rast do 2028. godine. Institut je u utorak objavio da će se gospodarska proizvodnja povećavati za oko 1,25 posto godišnje tijekom pet godina srednjoročne prognoze. Izgledi su, dakle, nešto lošiji nego prije godinu dana. Očekuje se da će inflacija dosegnuti ciljanu vrijednost od dva posto do 2027. godine. Zauzvrat, očekuje se da će nedostatak radne snage smanjiti stopu nezaposlenosti.

Do 2022. činilo se da je gospodarstvo na putu oporavka od krize izazvane koronavirusom 2020. godine. Nakon nove recesije 2023. više nema naznaka iznadprosječnog rasta. Prema predviđanjima WIFO-a, austrijsko gospodarstvo do 2028. neće nadoknaditi gubitak u stvaranju vrijednosti uzrokovan recesijom 2023.

Prema prognozi, očekuje se pad stope nezaposlenosti sa 6,8 posto na 5,7 posto do 2028. godine.

Ponuda radne snage će se ipak povećati jer dolazi sve više stranih radnika, očekuju u WIFO-u. Očekuje se da će udio stranih radnika u ukupnoj zaposlenosti do 2028. porasti na gotovo 29 posto – što bi bilo više nego dvostruko više nego 2010. (13,8 posto).

Realne plaće po stanovniku ove bi godine trebale porasti toliko da će nadoknaditi gubitke iz prethodne dvije godine. Sljedećih godina porast dohotka po stanovniku nastavit će se smanjivati, no tijekom cijelog razdoblja 2024. – 2028. očekuje se da će realne plaće rasti brže od produktivnosti (plus 0,4 posto godišnje). Jedinični troškovi rada stoga će također vjerojatno rasti svake godine.

U idućih pet godina WIFO očekuje da će državni deficiti biti nešto ispod tri posto i da će državni dug nastaviti blago rasti – i u apsolutnim iznosima i kao udio u bruto domaćem proizvodu (BDP). Očekuje se da će 2028. godine dug dosegnuti 450 milijardi eura ili 78 posto BDP-a “i time biti znatno iznad zahtjeva revidiranog europskog fiskalnog okvira, što bi podrazumijevalo pokretanje ‘procedure prekomjernog deficita’”, navodi WIFO.

“Trenutna prognoza suočava se s brojnim negativnim rizicima”, pišu autori Josef Baumgartner, Serguei Kaniovski i Hans Pitlik. Njihov je popis dugačak: sukob na Bliskom istoku i rat u Ukrajini, nova uska grla u opskrbi i naglo povećanje cijena energije, žitarica i sirovina, nove, opasnije varijante koronavirusa, problemi u kineskom gospodarstvu koji bi mogli negativno utjecati na cjelokupno globalno gospodarstvo – do uključujući i invaziju Kine na Tajvan.

The post WIFO: Udio stranih radnika u Austriji do 2028. godine biti će 29 posto first appeared on KROATIV.AT.

Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) revidirat će svoju ekonomsku prognozu naniže, najavio je jučer navečer u ZIB2 njegov čelnik Gabriel Felbermayr.

WIFO je do sada pretpostavljao gospodarski rast od 0,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini. Malo je vjerojatno da će se to dogoditi, ali barem se gospodarstvo neće smanjiti, rekao je šef WIFO-a.

“Čini se da ćemo to morati revidirati prema dolje, ali ipak bi trebalo biti određenog rasta”, rekao je Felbermayr. Čak i za Njemačku, koja je “još teže pogođena od Austrije”, njemačka vlada predviđa rast od 0,2 posto. “Vjerojatno ćemo se dogovoriti između ove minimalne vrijednosti i onoga što smo imali u prosincu.”

Ali budući da stanovništvo raste, dohodak po stanovniku se smanjuje uz rast BDP-a od 0,2 posto. “Ovo sigurno nije dobro za ljude u zemlji i za gospodarstvo u cjelini.”

Felbermayr se nada vladinom građevinskom paketu i volio bi vidjeti smanjenje troškova rada izvan plaće.

The post WIFO će smanjiti svoju ekonomsku prognozu rasta u Austriji first appeared on KROATIV.AT.

U godini koronavirusa građani Austrije su potrošili mnogo manje novca nego prethodnih godina te su na taj način i više uštedjeli. Prema podacima Oesterreichischen Nationalbank (OeNB) i WIFO-a, stopa štednje praktički se udvostručila u 2020. godini. Međutim, oni smatraju da se taj novac neće tako lako vratiti u potrošnju.

Prema podacima OeNB-a “ušteda iz predostrožnosti” zbog povećane neizvjesnosti dohotka dovele su do naglog porasta stope štednje na 13,7 posto i pada privatne potrošnje prošle godine. Prema stručnjacima Instituta za ekonomska istraživanja (WIFO), stopa uštede porasla je na 15,7 posto u 2020. godini. Tijekom godine stopa uštede se nakratko čak utrostručila.

Ekonomist WIFO-a Josef Baumgartner ne očekuje “bum potrošnje” unatoč dodatnim uštedama od prošle godine.

Prema stručnjacima WIFO-a, oko 17 milijardi eura koje su se uštedjele u godini koronavirusa, vjerojatno ni u povećanju potrošnje neće otići u gospodarstvo. Umjesto toga, Baumgartner očekuje normalno ponašanje u trošenju, koliko budu dopuštale okolnosti – ograničenja kupaca, zaštitne maske ​​i ispitivanje.

U proteklih godinu dana mnogi su građani Austrije svoje novce već potrošili na bolje opremanje stana, kuće ili vrta. Nova vrtna garnitura i obnovljena kuhinja, električni uređaji, oprema za planinarenje i bicikli trajat će, naravno, duže od godinu dana, pa će se u tom segmetnu očekivati ​​manje troškova ove godine.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Građani Austrije povećali svoju štednju first appeared on KROATIV.AT.

Nezaposlenost bi mogla porasti do gotovo 9 posto, dok će broj zaposlenih pasti između 1,75 i 2,5 posto. Direktor Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (Wifi) Christoph Badelt istaknuo je kako bi proračunski deficit mogao biti najveći od 1995. godine kad je Austrija postala članicom Europske unije. Deficit je tada iznosio 6,1 posto.

Za sljedeću godinu Wifi prognozira samo sporiji oporavak, ali i značajniji pad broja nezaposlenih pa bi rast mogao dosegnuti nekih 3,5 posto. Dugoročno, za 2022. godinu prognoziran je rast od 1,9 posto, za 2023. rast od 1,7 posto, a u 2024. rast od nekih 1,9 posto.

Slični i zabrinjavajući podaci važe i za ostale jače ekonomije Europske unije pa ostaje za vidjeti koliko će trajati oporavak europskog gospodarstva. Jedno je sigurno, kriza je snažno pogodila Uniju, a prave posljedice tek slijede.

R.P
Foto: Pixabay

The post OČEKUJE SE REKORDAN DEFICIT I PAD EKONOMIJE: Corona kriza u Austriji uzela velika maha! first appeared on KROATIV.AT.