Mirovine bi iduće godine trebale rasti za zakonski faktor usklađivanja, koji bi trebao biti između 4,5 i 4,7 posto. Vlada je to objavila u utorak. Cilj je nadoknaditi inflaciju u proteklih dvanaest mjeseci. Međutim, vrijednost povećanja mirovine još nije fiksna.

Mirovine se povećavaju svake godine, radi se o milijardama eura. Iduće godine očekuje se rast mirovina između 4,5 i 4,7 posto. Za isti bi iznos trebao porasti i naknada štete. Opet bi trebalo biti gornje granice za najviše mirovine. Zaštitna klauzula za mirovinski račun produljuje se za godinu dana, alikvotiranje prvog povećanja mirovine ostaje obustavljeno, objavila je Vlada.

Vrijednost povećanja još nije fiksna. Jer nedostaju službene brojke inflacije iz srpnja. Faktor prilagodbe izračunava Ministarstvo za socijalna pitanja na temelju stope inflacije koju je objavio Statistički ured Austrije. Koristi se prosjek stopa inflacije u proteklih dvanaest mjeseci. Ove godine one od kolovoza 2023. do srpnja 2024. godine.

Vlada je u utorak ukazala na stručnjake koji predviđaju da će kumulativna godišnja inflacija biti između 4,5 i 4,7 posto. Austrijska statistika svoju će procjenu objaviti u srijedu, a valjana će vrijednost biti određena u rujnu. U rujnu se planira i odluka Nacionalnog vijeća o povećanju mirovina.

Vladina odluka namjerava u potpunosti nadoknaditi inflaciju u proteklih dvanaest mjeseci za oko 2,3 milijuna umirovljenika u obveznom mirovinskom osiguranju. Prosječna mirovina od 1694 eura bruto mjesečno povećat će se za oko 78 eura, navodi se. Najviše mirovine iznad ASVG maksimalne osnovice doprinosa od 6.060 eura mjesečno također će se povećati za zakonski faktor usklađivanja do te vrijednosti.

Za oko 200.000 minimalnih umirovljenika iduće će se godine povećati i kompenzacijski dodatak u istoj mjeri kao i mirovine. Vaša mirovina će porasti sa sadašnjih najmanje 1.217,96 eura na vjerojatno oko 1.275 eura.

Novim umirovljenicima produljuje se zaštitna klauzula za mirovinski račun za godinu dana. Svi ljudi koji odu u redovitu mirovinu 2025. godine dobit će naknadu za inflaciju na mirovinski račun. Jedina iznimka su osobe koje dobrovoljno odlaze u prijevremenu mirovinu, odnosno koridorsku mirovinu, a da prethodno nisu bile nezaposlene. To stvara poticaj da se ne umirovi ranije.

Osim toga, zakonska uredba o alikvotiranju također će biti suspendirana 2026. godine, dakle godinu dana dulje nego što je ranije planirano. To znači da će svi koji odu u mirovinu 2025. iduće godine ostvariti povećanje pune mirovine – bez obzira na mjesec u kojem idu u mirovinu.

Vrh Vlade bio je zadovoljan dogovorom. Kancelar Karl Nehammer (ÖVP) objasnio je u pisanoj izjavi da je financijska sigurnost u starosti pitanje pravde. Sporazum također osigurava da nema poticaja za raniji odlazak u mirovinu. Vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) istaknuo je da će povećanje u 2025. biti osjetno veće od inflacije u idućoj godini.

U isto vrijeme, vlada je također najavila da će 2025. također postojati krug nulte plaće za najviše federalne političare. Pogođeni su savezni predsjednik i cijeli vladin tim, kao i predsjednici Nacionalnog vijeća i predsjednici klubova.

Plaće političara zapravo su vezane uz zakonski faktor usklađivanja mirovina. Dok će vrhu politike to povećanje biti u potpunosti ukinuto, planirano je, kao i prošle godine, da zastupnici na saveznoj razini (Narodno vijeće i Savezno vijeće) dobiju polovicu korekcijskog faktora. Državama je prepušteno koliko će se prilagodba odvijati na državnoj razini.

The post Austrija: Vlada dogovorila povećanje mirovina first appeared on KROATIV.AT.

Austrijska vlada želi ubuduće značajno povećati naknadu troškova u slučaju oslobađajućih presuda. U tu svrhu bit će na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura.

Federalna vlada će u srijedu uputiti na razmatranje amandman na federalni zakon kojim se planira reorganizacija naknade troškova u kaznenom postupku. Kako su u press foajeu objavile ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) i ministrica Ustava Karoline Edtstadler (ÖVP), ovaj pravilnik po prvi put predviđa naknadu troškova obrane u slučaju obustave istrage.

Za 2024. iz pravosuđa će biti na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura. Osim što se prvi put uvodi naknada troškova u slučaju obustave istrage, znatno će se povećati naknada troškova u slučaju oslobađajućih presuda u glavnim postupcima. Novim propisom također je prvi put predviđeno povećanje najviše stope troškova za naknadu, primjerice u posebno složenim kaznenim postupcima.

Konkretno to znači da će se u slučaju obustave istrage prvi put uspostaviti naknada troškova s ​​maksimalnim iznosom od 6000 eura. Kako dalje pokazuje predloženi zakon, u slučaju oslobađajuće presude u glavnom postupku, naknada troškova trebala bi se rasporediti ovisno o nadležnom pravosudnom tijelu.

Postupci se dijele na standardne postupke, posebno složene postupke i postupke iznimnog opsega. Primjerice, u posebno složenim postupcima (kako u prethodnoj istrazi, tako i u glavnom postupku), maksimalna stopa može biti prepolovljena. U slučajevima ekstremnog opsega, maksimalna stopa može se udvostručiti.

Za ministricu ustava Karoline Edtstadler nova je uredba o naknadi troškova “poštena uredba”. “Nas kao ustavnu državu ne može zadovoljiti kada su ljudi financijski uništeni unatoč oslobađajućoj presudi ili obustavljenom kaznenom postupku. To je ravno građanskoj smrtnoj kazni. To je kontradikcija s presumpcijom nevinosti i nije dostojno naše ustavne države”, rekla je ministrica.

The post Do 30.000 eura – Austrijska vlada povećava troškove naknade u oslobađajućim procesima first appeared on KROATIV.AT.

Spor između liječničke udruge i savezne vlade prijeti eskalacijom. Potpredsjednik liječničke udruge oštro je prijetio u intervjuu. Liječnička komora prijeti raskidom ugovora sa zdravstvenim osiguravajućim društvima. To bi imalo značajne posljedice za sve pacijente.

Interesna skupina liječnika u Austriji već se neko vrijeme spori sa saveznom vladom. Razlog tome je izmjena Zakona o ljekarništvu koju je predsjednik Liječničkog zbora (ÄK) nedavno ocijenio “objavom rata”. Reforme planirane u sklopu financijskog izravnanja također su izazvale dosta bijesa među liječnicima.

Središnja točka planirane reforme je gubitak prava ÄK-a na utjecaj na cjelokupne ugovore s fondom zdravstvenog osiguranja. Više ne bi imali riječ o rasporedu liječnika niti o osnivanju ambulanti. Brojni stručnjaci, među njima i zdravstveni ekonomist Ernest Pichlbauer, smatraju da je reforma zakasnila i optužuju komoru da je iskorištavala dosadašnju moć i desetljećima blokirala reforme.

“Ne radi se o moći. Smatramo se stručnjacima”, rekao je potpredsjednik ÄK Edgar Wutscher u intervjuu za “Krone”, u kojem se žestoko obrušio na saveznu vladu i zaprijetio: “Ako vlada misli da može potpisati ugovor bez uplitanja… Planovi vlade značili bi značajno pogoršanje opskrbe”, rekao je Wutscher.

Raskid ugovora s nositeljem zdravstvenog osiguranja značio bi da bi svi pacijenti morali sami plaćati svaki posjet liječniku, a zatim se kod osiguravajućeg društva obratiti za nadoknadu troškova – što je komplicirana i nadasve dugotrajna stvar. Potpredsjednica ÄK-a je naglasila da žele izbjeći ovaj scenarij. “To je zadnje što želimo. Ne želimo voditi ovaj sukob na leđima pacijenata”, rekao je Wutscher za dnevne novine. Ali oni žele srušiti vladine planove.

Ova razina eskalacije još nije dosegnuta; prvo se želimo usredotočiti na široku kampanju. Kako bi to postigla, liječnička će udruga potrošiti visoku šesteroznamenkastu svotu i uložiti je u plakate ili više obrazovnog rada. Nema puno vremena, zakonski prijedlozi u Saboru bi trebali biti usvojeni za samo dva tjedna, odnosno u prosincu. Ne bi trebalo biti nikakve procjene; ​​štrajk trenutno nije problem za liječnike, kaže Wutscher.

Ostaje neizvjesno jesu li planovi ministra zdravstva Johannesa Raucha (Zeleni) već fiksirani ili će ipak biti promjena. Glasnogovornik ÖVP-a za zdravstvo Josef Smolle naglasio je da razgovori unutar koalicije još uvijek traju. Glasnogovornik Zelenih za zdravstvo Ralph Schallmeiner kritizirao je pristup liječničke udruge: “Mislim da nije u redu kako se ovdje raspiruje strah i kako se ovdje crta vrag na zidu.”

The post Hoćemo li uskoro morati sami plaćati svaki odlazak liječniku u Austriji? first appeared on KROATIV.AT.

Savezni predsjednik Alexander Van der Bellen neizravno je kritizirao veto austrijske vlade na Schengen. Vlada tvrdi da svoju odluku temelji na migrantima koji stižu u Austriju. “Međutim, ti migranti ne dolaze iz Bugarske i Rumunjske, već iz Mađarske”, rekao je Van der Bellen jučer u Beču, prema izvješću bugarske novinske agencije BTA.

“Mislim da bi vlada također trebala bolje zaštititi svoje investicijske interese, i to ne samo u financijskom sektoru”, nastavio je Van der Bellen. Austrija je matična zemlja za investitore u obje zemlje.

“Dopustite mi da dodam da deseci tisuća Rumunjki rade u našoj zemlji i danonoćno se brinu za starije i bolesne”, rekao je savezni predsjednik na sastanku sa stranim dopisnicima.

Austrija blokira proširenje schengenskog prostora na Rumunjsku i Bugarsku, navodeći veliki broj ilegalnih migranata na balkanskoj ruti.

The post Van der Bellen kritizira austrijsku vladu radi veta na Schengen first appeared on KROATIV.AT.

Činjenica da je Austrija u petak glasovala protiv rezolucije koja je pozivala na poboljšanje humanitarne situacije i trenutni prekid vatre “nije u skladu” s njezinim zelenim koalicijskim partnerom. To je za “Tiroler Tageszeitung” (“TT”) objasnila njihova glasnogovornica za vanjsku politiku Ewa Ernst-Dziedzic. Prema jučerašnjoj emisiji “TT-a”, stav Zelenih prema odluci Ministarstva vanjskih poslova predvođenog ÖVP-om bio je “distanciran”.

“Vlada se apsolutno slaže – rezolucija koja niti uključuje pravo Izraela na samoobranu od terorizma niti osuđuje akcije Hamasa nikako ne može naići na naše odobravanje”, stoji u priopćenju Vlade, što je izazvalo dodatne kontroverze.

Međutim, potvrđeno je: “Koalicija nije unaprijed dogovorila oblik nepristanka – bilo suzdržavanjem ili odbijanjem.” Prema “TT-u”, Ernst-Dziedzic je pak fekla: “Suzdržanost, koju je Njemačka na primjer imala, bila bi prikladna po našem mišljenju.”

To je, među ostalim, opravdala “nedostatkom priznavanja prava Izraela na samoobranu, nedostatkom zahtjeva za oslobađanje talaca ili nedostatkom osude Hamasovog terora”.

Stav MVP-a i kancelara Nehammera bio je sljedeći: “Rezolucija u kojoj se ne imenuje teroristička organizacija Hamas, u kojoj se ne osuđuju zločini koje je Hamas počinio 7. listopada i u kojoj se pravo Izraela na samoobranu poruče, a što je sadržano u međunarodnom pravu. , takvu rezoluciju Austrija ne može podržati”, napisao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP) na Twitteru (X).

“Slijedom toga, Austrija je glasovala protiv ove rezolucije u Općoj skupštini UN-a”, ističu u MVP-u. Za rezoluciju je u petak glasalo 120 zemalja, 45 je bilo suzdržano, a 14 protiv. Uključujući Austriju i Hrvatsku.

The post Zeleni: Glasovanje na rezoluciji UN-a za Gazu “nije unaprijed dogovoreno” u vladajućoj koaliciji first appeared on KROATIV.AT.

Od 2025. na plastične boce i aluminijske limenke naplaćivat će se depozit od 25 centi.Kako je ministrica okoliša Leonore Gewessler (Zeleni) Nakon konzumacije, potrošači mogu vratiti ambalažu bilo kojem prodavatelju tih proizvoda te će naknadu dobiti natrag.

“Ovako štitimo našu prirodu i osiguravamo da se plastične boce i limenke ispravno recikliraju”, kaže Gewessler.

O temeljitom uvođenju pologa na plastične boce i limenke odlučeno je već prije godinu dana kada je izmijenjen Zakon o gospodarenju otpadom (ZGO). Međutim, pojedinosti – kao što je iznos jamčevine – prvo su se morale razraditi u radnim skupinama između proizvođača, trgovaca i Ministarstva zaštite okoliša.

U konačnici je dogovorena kaucija od 25 centi na sve plastične boce od 0,1 do tri litre i sve aluminijske limenke, koju potrošači plaćaju pri kupnji, a koja se vraća pri povratku ambalaže. Iz higijenskih razloga ovo se ne odnosi na mliječne proizvode i miješane mliječne napitke.

U načelu, založena roba može se vratiti u bilo koju trgovinu koja nudi odgovarajuće proizvode. Međutim, postoje iznimke za male trgovine: one moraju prihvatiti samo boce i pića u normalnim maloprodajnim količinama ili samo proizvode koje stvarno prodaju. Drugim riječima: pekara koja prodaje samo plastične boce od 0,5 litara mora ih uzeti natrag. Osim toga, također bi trebale postojati povratne točke na vrlo frekventnim mjestima kao što su željezničke stanice.

Trgovci na malo imaju rok do 2025. da dovrše potrebne radove na konverziji i dobiju strojeve za povrat. Dok veliki trgovački lanci zasad moraju sami snositi troškove, za manje trgovine postoji fond subvencija EU-a od 80 milijuna eura.

Uvođenju pologa prethodile su godine rasprava. Nedavno se većina supermarketa i diskonta također izjasnila za odgovarajući sustav. Svake godine u Austriji nastane više od 900.000 tona plastičnog otpada. Od toga je oko 50.000 tona samo ambalaža za piće. To je gotovo 2,5 milijarde boca i limenki koje često završe u prirodi. Pritisci su bili i iz EU-a koja propisuje naplatu od 90 posto do 2029. godine.

The post Od 2025. u Austriji za povrat plastičnih boca i aluminijskih limenki dobit ćete 25 centi first appeared on KROATIV.AT.

Pozivanjem svojih prijatelja i bližnjih u svoj dom, znamo se zapitati što ćemo našim gostima ponuditi na stolu. Pa se krene u intenzivnu kupovinu, raspravlja se o namirnicama i uređuje prostor. Ipak, sudeći po karti koja je postala viralna na društvenim mrežama, nekima će goruće pitanje biti bili bi uopće trebali ponuditi nešto od hrane, a neki se ne zapitaju ni to.

Naime, na internetu je objavljena karta europskih zemalja na kojoj je objašnjeno u kojim zemljama ćete biti ponuđeni hranom prilikom dolaska u goste, a gdje to nikako nemojte očekivati. Dok se za cijeli Mediteran, pod time mislimo i na Hrvatsku, smatra kako će gotovo uvijek ponuditi hranom, isto pravilo ne vrijedi i za sjever Europe. Tako ako primjerice odete u goste kod Islanđana, Nizozemaca, Danaca, Šveđana, Finaca ili Norvežana, nemojte očekivati da ćete i ”zameziti”, piše večernji.ba.

No, koliko je ta karta točna htjeli smo i sami provjeriti, pa smo tako razgovarali s nekoliko osoba koje su iz Hrvatske preselili u druge krajeve Europe te se u njihove običaje uvjerili i sami. Prvo smo htjeli provjeriti u Švedskoj, državi koja je potaknula brojne rasprave te iznjedrila i naziv ”Swedengate” jer su domaći poznati po tome da ne dijele hranu olako.

Svatko za sebe

– Hrana je po dogovoru. Ako te netko pozove, normalno je podijeliti troškove za tu hranu, kao što je i normalno da svatko donosi svoju cugu i svoju hranu – prepričava nam Dora, koja manje od godinu dana živi u Stockholmu. – To ti nitko neće ni taknuti, zna se što je čije. Može biti i da svatko donese jedno jelo za podijeliti pa se napravi švedski stol – upućuje nas Dora te nam govori kako je upravo otuda potekao naziv.  A plaća se pogotovo ako se radi o nekom ”konkretnijem jelu”. – Ako te ponude primjerice tjesteninom s lososom, vjerojatno ćeš im nešto i platiti za to, ali ako te ponude čipsom sumnjam da bi se išta tražili – ukazuje Dora za večernji.ba. 

Nešto labavija pravila vrijede u Norveškoj. – U Norveškoj ako te netko ciljano pozove na ručak ili večeru naravno da će te nahraniti. S druge strane ako te pozove na kavu, dobit ćeš kavu. Mislim da su prilično jasni oko toga što možeš očekivati – ispričala je Marija koja već neko vrijeme živi u Oslu.

– Mislim da generalno ima puno manje nepozvanih dolazaka nekom na vrata nego kod nas, ali mi je teško stvarno reći kolika je ta razlika jer se meni čini da nepozvani dolasci i čašćenja nestaju s našom generacijom – dodala je, napominjući kako mladi Norvežani preferiraju odlaske u kafiće i restorane, nego pozivanje gostiju u svoj dom. Naravno, uz odvojeno plaćanje.

– Ali stvarno imam dojam da je tako i u Hrvatskoj, ne znam da itko zove ljude kući i nakuhava satima kao sto su naši starci radili – mišljenja je Marija. Nešto južnije, u Amsterdamu, već više od pet godina živi Magdalena koja se prilagodila na nizozemski način života.

– Nizozemci zovu u goste i idu u goste, i ponude ti sve isto što bi ponudili i svojim prijateljima Nizozemcima, pa i svojim roditeljima, samo što je to nešto drugačije nego što je kod nas. Izuzetno su gostoprimljivi i sve to oni naprave u svojoj najboljoj namjeri, a to što to nama Balkancima izgleda oskudno i siromašno, to je naš problem, a ne njihov – kaže Magdalena.

– Poimanje ručka i doručka je samo drugačije od nas. Da je iskreno i od srca, i s njihovom mišlju da su napravili sve što su mogli, ja iskreno smatram da je, samo što je drugačije nego kod nas. Ja sam se pomirila da svi živimo život na različit način i nema potrebe upirati prstom gdje je bolje, a gdje je lošije. Tako je kako je – dodala je. 

Brat izazvao kaos

Razgovarali smo i s Dragicom, Hrvaticom koja je rođena u Njemačkoj, no vratila se u Hrvatsku prije 10-ak godina. 

– Kad ideš kod Nijemaca, moraš donijeti svoje meso. Ako vas je četvero možda i ne, ali za veće grupe svatko donosi svoje. Kad imaju okupljanja na ulici, onda svi zajedno roštiljaju, a ono meso koje si donio i sam ispečeš i to jedeš. Nije da svatko donese ponešto pa jede što god mu se jede, ne. Moj brat je naravno jeo tuđe meso jer otkud bi dijete znalo da smije jesti ono što je donio, pa je nastao cijeli kolaps – objasnila nam je. Ispričala nam je i jednu anegdotu koju su doživjeli kada je njen brat išao na školski izlet. Škola je organizirala, a roditelji su plaćali djeci hranu. 

– Kad se odlazilo na izlete, onda se sat vremena raspravljalo o tome hoće li po djetetu biti cijeli perec ili pola, to su te neke fascinantne stvari – ukazuje nam Dragica, dodajući kako je puno drugačije kada se odlazi u goste kod prijatelja koji su Hrvati, Talijani ili Portugalci. 

– To inače bude kao i u Hrvatskoj. Pozivaju te i daju to što god hoćeš. Drugačije je jedino kod Nijemaca. Tu ne bude velikih količina hrane, to bude kvalitetno meso, ali po svakome po dva komadića mesa – nema prežderavanja kao kod nas. Ipak, nisam doživjela da moram platiti ako nešto pojedem – kazala je. A u Hrvatskoj, govori nam Zagrepčanka Višnja s kojom smo razgovarali  o tome ”kako je kod nas”, hrana joj je za goste gotovo pa obavezna. Ako ništa drugo, ponudi se barem 10 puta, a na kraju na stol i stavlja plata s narescima i sirevima. 

–  I prije su se isto tako stavljali domaća šunka, špek, vrhnje, sve. Za svakoga je vrijedilo. Ali, kod nas se nije išlo toliko često u goste jer su ljudi radili na zemlji po cijele dane. Kada je moj otac još prije 40 godina išao po svinju u Zagorje, ljudi su mu tamo napravili sir s vrhnjem i dali mu špek i kobasice, a prvi put u životu su ga vidjeli – zaključila je Višnja.

The post Običaji u ‘stranim zemljama’: U nekim zemljama vas domaćin neće ni ponuditi hranom, a u nekim ‘daju sve’ first appeared on KROATIV.AT.

Opuštajući tjedan uz more i plažu dramatično se okrenuo za par iz Ried im Innkreisa (Gornja Austrija) i njihovog unuku (6) u nedjelju navečer. Morali su pobjeći iz svog hotela pred ogromnim šumskim požarom.

Subota je zapravo počela prilično nespektakularno. “Ustali smo i vidjeli puno dima. Ali nije izgledalo tako dramatično – kaže Sandra Pfeil-Ehrengruber koja sa suprugom Kurtom i unukom Paulinom (6) tjedan dana uživala na odmoru na otoku Rodosu u Grčkoj, piše danas Kronen Zeitung.

Ali situacija je iz sata u sat postajala sve dramatičnija. “Ne znamo hoćemo li ipak biti evakuirani”, rekla je žena iz Innviertela oko 17.30 sati. Tri sata kasnije njih troje morali su napustiti hotel što je brže moguće.

“Došlo je vrijeme, evakuiramo se. Moramo otići u obližnji grad. Vatra je jako blizu”, opisuje dramatične scene Sandra Pfeil-Ehrengruber. Grčka vojska je kasnije evakuirala hotelske goste u kamione te ih je potom odvela na obližnju plažu. Međutim, mnogi su pred vatrenom buktinjom već prethodno pješice pobjegli na obližnju plažu. Neki su sa sobom vukli i svoju prtljagu. Svi su potom čamcima oko 1 ujutro i odvedeni na sigurno.

Prema obalnoj straži, više od 2000 ljudi pokupili su brodovi s plaža Kiotari i Lardos na istoku mediteranskog otoka i odvezli ih na drugu, sigurniju plažu na otoku. Više od 30 privatnih plovila sudjelovalo je u ovoj operaciji evakuacije, predvođeni s tri plovila obalne straže. U nedjelju ujutro grčka je vlada već govorila o oko 19.000 evakuiranih ljudi – što

Za bračni par i njihovu unuku neočekivani avanturistički odmor završio je u nedjelju oko 11 sati. “Konačno smo stigli u Beč. Nakon 26 sati bez sna.”

The post Dramatične scene u Grčkoj: Vojska spasila obitelj iz Austrije od požara first appeared on KROATIV.AT.

Građani Čačka u Srbiji rekli su Regionalnoj informativnoj novinskoj agenciji (RINA) da je njihov grad snašla tuča “veličine kokošjeg jajeta” koja izgledom podsjeća na ljudsko oko te da je ista ubijala ptice u letu.

Vidjeli smo mrtve ptice oko nas, bilo je jezivo. Nisu izdržale tuču. Kad se situacija smirila i kada smo izašli iz svojih domova, sve je bilo bijelo. Međutim, ostali smo bez teksta kada smo vidjeli da komadi leda nalikuju ljudskim očima. Nikada takvo što nismo vidjeli – rekli su građani Čačka RINA-i.

Nevrijeme je pogodilo sela Ježevicu, Viljušu, Vapu, Zablaće, Milićevce, Miokovce i Gornju Gorevnicu, a nije zaobišlo ni Atenicu.

Oblaci su se brzo stvorili i počela je padati jaka kiša. Zapuhao je odmah i jak vjetar, a zatim je počela padati tuča. Padala je 15 minuta bez prestanka. Veličina joj je varirala od lješnjaka do jajeta – rekla je Sandra Palibrk.

Tuča je veliku štetu nanijela voćnjacima i njivama. Nevrijeme je pogodilo i sela na planini Kablar. I tamo je prouzročilo veliku materijalnu štetu. Poput Hrvatske, Srbija već nekoliko dana muku muči s razornim nevremenom koji prouzročuje veliku materijalnu štetu.

The post U Srbiji padala tuča veličine kokošjeg jajeta, ubijala i ptice first appeared on KROATIV.AT.

U Hrvatsku je stiglo jako nevrijeme. Snažan vjetar i obilna kiša napravili su kaos u Zagrebu. Razoran vjetar nosio je sve pred sobom, a obilna kiša poplavila je ulice. Šteta je ogromna.

Zbog nevremena koje je pogodilo Zagreb oko 16 sati, hitne službe zaprimile su preko 700 poziva, među kojima je i nekoliko dojava o ozlijeđenim osobama, a samo vatrogasci su imali 50 intervencija.  “Županijski centar 112 Zagreb otežano komunicira sa žurnim i komunalnim službama zbog velikog broja poziva u kratkom vremenu (preko 700 poziva u 45 min)”, izvijestilo je na Twitteru Ravnateljstvo civilne zaštite.

Nakon strašnog nevremena koje je poharalo Zagreb, sve službe su na terenu, vatrogasci, policija i hitna pomoć.

Još uvijek nema službenih podataka o šteti i ozlijeđenima, ali neslužbeno doznajemo da je pala dizalica u Ulici Baruna Filipovića i da službe pokušavaju izvaditi čovjeka iz nje. Zasad se ne zna u kakvom je stanju.

U velikom nevremenu koje je oko 16 sati pogodilo Zagreb poginula su dva muškarca, a više je ozlijeđenih osoba, potvrdila je Hini Ljupka Hitrova iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba. 

“Imamo dvije muške osobe koje su umrle uslijed pada stabala. Imale su višestruke ozljede glave”, rekla je Hitrova. Dodala je da se na Zavodu rade specifikacije, ali da na području cijelog grada ima veći broj ozlijeđenih osoba, a neke su vrlo teško ozlijeđene. 

The post Nezapamćena oluja u Zagrebu: Padali krovovi, srušila se i dizalica, ima mrtvih first appeared on KROATIV.AT.