Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš potvrdio je u utorak navečer da je Hrvatska dogovorila s Rusijom suradnju oko nabave cjepiva. Prema ministrovim riječima sada je struci da nađe pravi put interventnog uvoza ruskog cjepiva u Hrvatsku. Beroš je naglasio i da je sve više dokaza da je rusko cjepivo učinkovito, ali da treba sačekati studije i da je sigurno.

Problem predstavlja činjenica da cjepivo još nije odobreno na razini EU, a nije sigurno hoće li Hrvatska krenuti stopama Mađarske koja je zaobišla određene barijere. “Optimalno bi bilo da glavna regulatorna agencija EMA (Europska agencija za lijekove) odobri to cjepivo jer ona ima iznimno visoke kriterije. Ruski veleposlanik mi je kazao da dozvolu EMA-e očekuju možda početkom travnja, ali o tome će me redovito obavještavati”, rekao je Beroš i dodao da je Rusija spremna za isporuku cjepiva Hrvatskoj.

Ministar Beroš je istaknuo da Hrvatskea očekuje veće količine cjepiva i od drugih proizvođača i da će se procjepljivanje građana, koje prema ranije najavljivanim planovima kasni, u Hrvatskoj ubrzati.

The post Beroš: Dogovorili smo s Rusijom nabavku cjepiva first appeared on KROATIV.AT.

Članovi nacionalnog stožera, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, Alemka Markotić ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Krunoslav Capak ravnatelj HZJZ-a te pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković danas su se cijepili pred kamerama.

Jedini koji nije pristupio cijepljenju je ministar zdravstva Vili Beroš. On je kao razlog naveo da je već prebolio koronavirus, pa da njegovim cijepljenjem netko drugi ne bi bio oštećen i ostao bez cjepiva. Međutim, ministar je potvrdio da će se sigurno cijepiti kada za to dođe vrijeme. “Cijepit ću se čim moj imunitet, stečen u kontaktu s virusom regredira. U ovom trenutku to ne bih želio učiniti jer to znači da ću to cjepivo oduzeti nekome kome je potrebno”, rekao je Beroš. Navodi i da se svi oni koji su preboljeli koronu ne bi trebali cijepiti. “Ja ću se cijepiti u trenutku kad mi to kaže struka”, dodao je ministar.

Na konferenciji za medije ministar Beroš izvijestio je javnost kako je jedna cijepljena štićenica doma za starije iz Čakovca preminula. Međutim, on je istaknuo da njena smrt nije povezana sa cijepljenjem. “Cijepljena je, a zatim je sljedeći dan preminula. Upućena je na obdukciju. Nakon cijepljenja, gospođa je kontrolirana i bila je urednog stanja. Sljedeći dan, epidemiolog je provjerio stanje. Negdje oko 17 sati, dan nakon cijepljenja je došlo do pogoršanja. Pozvana je hitna pomoć, no ona je preminula u domu. Osnovano Povjerenstvo u Ministarstvu zdravstva je mišljenja da njezina smrt nije povezana uz cijepljenje”, rekao je ministar Beroš.

Ipak, prema riječima ministra njena smrt je prijavljena HALMEDU (Agencija za lijekove i medicinske proizvode). “Prijavljena je sumnja na nuspojavu jer smo znali da će se čekati nalaz obdukcije neko vrijeme jer se u međuvremenu moglo nešto dogoditi i drugim korisnicima”, izjavio je ministar Beroš.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

Foto: Facebook / Davor Božinović

The post Hrvatska: Članovi nacionalnog stožera cijepili se pred kamerama first appeared on KROATIV.AT.

Od jutarnjih sati krenulo je cijepljenje protiv koronavirusa u Austriji i Hrvatskoj. U Hrvatskoj je prvu dozu cjepiva dobila štićenica zagrebačkog Doma za starije osobe Trešnjevka. Na Medicinskom sveučilištu (MedUni) u Beču je prvo cjepivo u Austriji dobila 84-godišnjakinja.

Na prvom cijepljenju bili su prisutni predsjednik vlade Andrej Plenković (HDZ) i kancelar Sebastian Kurz (ÖVP), jer očigledno cjepivo ne djeluje ako oni nisu prisutni. U Hrvatskoj je na prvom cijepljenju prisutan bio i ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak.

U Domu za starije osobe Trešnjevka je cijepljeno još 20-ak štićenika, a prva cijepljena osoba u Hrvatskoj je Branka Aničić. „Drago mi je da sam ja prva i moj dom i da se vratimo u normalan život. (…) Nisam cijepljenje ni osjetila. Sad možemo dalje uživati u našem domu, bit će brzo normalno. Zbog naših obitelji, zbog nas samih, zbog ljudi starijih, treba se cijepiti“, izjavila je Aničić.

Cijepljenje je nastavljeno u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ (Zarazna), gdje su prisutni bili Plenković, Capak, ministar zdravstva Vili Beroš (HDZ) i ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić.

„Velika većina ljudi je razumna i racionalna. Respektirajmo trud znanstvenika i istraživača. Dobro je da idemo po ciljnim skupinama. Vjerujem da će sve više svijest rasti“, izjavio je premijer Plenković.

Prva liječnica koja je bila cijepljenja je dr. Nikolina Bogdanić, jedna od najboljih specijalizantica u Zaraznoj bolnici. U toku nedjelje će se cijepiti 30-ak djelatnika ove ustanove.

Austrija: Prva cjepiva na Medicinskom sveučilištu

Grad Beč je odlučio prve doze cjepiva podijeliti na MedUni-ju uz prisustvo Predsjednice Nacionalnog odbora za cijepljenje Ursule Wiedermann-Schmidt i predsjednika Medicinskog udruženja Thomasa Szerekesa. Tri osobe starije od 80 godina s prethodnim bolestima su dobili dvije žene, jedan muškarac i dva zdravstvena zaposlenika. Prva osoba je bila 84-godišnja Veronika Hofer.

Na sveučilištu su bili i kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) i ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni). Kurz je izjavio kako je ovo „povijesni dan“ i „prvi dan preokreta“. U prvom tjednu siječnja je cilj cijepiti rizične skupine i osobe starije od 80 godina te zdravstvene zaposlenike.

Nastavak cjepiva je bio na Klinici Favoriten u Beču, a u Beču je plan u siječnju cijepiti sve rizične skupine. U nedjelju su s podjelom cjepiva krenule sve savezne pokrajine osim Koruške. Predsjednik Koruške Peter Kaiser (SPÖ) ne želi sudjelovati u „showu“ vezanom za prva cijepljenja nego sačekati 5. siječnja 2021. godine za podjelu cjepiva u pojedinim staračkim domovima.

Skandal oko ravnatelja HZJZ-a Capaka

Krunoslav Capak je u subotu navečer bio u središtu skandala zbog čega je žestoko kritiziran, prije svega od Ivan Đikića. Capak je sa suradnicima dočekao prve doze cjepiva koje je u subotu ujutro stiglo u HZJZ, a između ostalog, sam Zavod je objavio fotografije na kojima ravnatelj sjedi na kutiji na cjepivo, koje se treba što prije smjestiti u posebne hladnjake na preko -70 stupnjeva Celzijusa. Capak je izjavio kako je kutija prazna, a ispričao se svima koji su poruku shvatili „drugačije osim oduševljenja i sreće što je cjepivo stiglo“.

Premijer Plenković nije imao mnogo komentirati ovaj slučaj: „Ja znam da je bila subota, da je bio neradni dan. Imate puno ljudi koji nemaju što drugo činiti, pa ako to njima predstavlja zadovoljstvo baviti se nebitnim, to je okej“.

Hrvatski znanstvenik i molekularni biolog iz Frankfurta Ivan Đikić komentirao je kako je Capak „smjestivši kutiju cjepiva ispod svoje stražnjice kao političar omalovažio povijesni rad znanstvenika i liječnika. (…) Rješenje je ostavka ili smjena, standard u zemljama EU“.

Antonio Šećerović
Foto: Dragan Tatić | BKA

The post Cijepljene prve osobe u Austriji i Hrvatskoj first appeared on KROATIV.AT.

Prema podacima koje je jučer objavio Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) Hrvatska je izbila na prvo mjesto po broju zaraženih na 100.000 stanovnika u EU. To znači ni da se dva tjedna nakon uvođenja strogih mjera i djelomičnog lockdowna situacija u Hrvatskoj ne popravlja. Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš ističe kako vjeruje da će se situacija uskoro popraviti, te da on očekuje stabilizaciju za nekih 4-5 tjedana.

Gostujući na Dnevniku HTV-a, Beroš je naglasio i kako osjeća odgovornost za trenutnu situaciju. “Naravno da se osjećam odgovornim. Međutim riječ je o višedimenzionalnoj, kompleksnoj krizi i jednoznačnih rješenja i odgovora nema. Ono što je jedino moguće u danim okolnostima je iz dana u dan pratiti epidemiološku situaciju, pratiti sve one elemente koji ju jasno opisuju – broj novozaraženih, njihova raspoređenost, pojavnost, i na osnovu tih elemenata propisivati mjere”, pojasnio je Beroš.

Beroš je naglasio i kako je po njegovom viđenju lockdown krajnja opcija i osobno vjerujem da se ona neće dogoditi. “Vidjeli smo na primjeru okolnih zemalja što tvrdi lockdown donosi. To nije ništa dobro. Dakle, treba naći model suživota u okolnostima novog normalnog, moramo omogućiti određene gospodarske aktivnosti, a pri tome reducirati sve ono što možemo reducirati. I to je upravo ono što radimo, nastojimo balansirati mjere. Najlakše bi bilo uvesti najtvrđi lockdown i zatvoriti sve. Ali to nije realno naročito što ne znamo koliko će ova situacija potrajati”, rekao je Beroš.

Hrvatski ministar zdravstva komentirao je i moguće uvođenje propusnica. Beroš je istaknuo kako je sve ovisi o epidemiološkoj situaciji, ali uvođenje propusnica u ovom trenutku nije tako izvjesno.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

R.P
Foto: Vili Beroš / Facebook

The post Beroš: Lockdown je zadnja opcija first appeared on KROATIV.AT.

Nakon što su tjednima govorili kako je situacija pod kontrolom, kako se trebaju pogledati situacije s koronavirusom u susjednim zemljama i ostalim zemljama u Europi, te kako je Hrvatska „pobijedila covid-19“, u stilu austrijskih kolega, hrvatski političari su povukli ručnu i uveli restriktivne mjere u Hrvatskoj.

Mnogi sumnjaju kako se čekalo da se mjere uvedu nakon Kolone sjećanja u Vukovaru gdje je, podsjećamo, umjesto maksimalnih 500 posjetitelja bilo čak 10.000 posjetitelja. Upravo u županiji u kojoj se nalazi Vukovar rastu brojke iz dana u dan nakon Kolone sjećanja.

Pisali smo o tome kako je austrijski ministar zdravstva Rudolf Anschober čak pet puta izjavio istu rečenicu, a to je da je XY dana ispred nas „ključno“ u „najvećoj zdravstvenoj krizi posljednjih desetljeća“. 13. rujna je izjavio kako novog ‘lockdowna’ sigurno neće biti te kako bi savjetovao građanima Austrije da rezerviraju zimovanje na nekom od austrijskih skijališta. Tek nekoliko tjedana kasnije Austrija je uvela mjere drugog ‘lockdowna’. Njegov šef, kancelar Sebastian Kurz, tjednima je govorio kako bi moglo doći do lockdowna ako se građani ne budu držali mjera, ali ni u jednom trenutku nije u svojim izjavama bio pesimističan.

Kurz je sredinom rujna izjavio kako se vidi „svjetlo na kraju tunela“. Već tada su brojke skakale, no on je vodio svoj kurs politike dalje. Kada su donesene odluke o mjerama, ogradio je svoju personu od odgovornosti i izjavio kako je „već duže vremena zagovarao lockdown“, ali budući da „živimo u demokraciji“, nije mogao sam odlučiti. Cinično, zar ne?

Cinični su i premijer Hrvatske Andrej Plenković i njegov ministar zdravstva Vili Beroš, koji je čak i sam zaražen koronavirusom i trenutno se i dalje nalazi u izolaciji.

6. studenog je Plenković izjavio kako „zatvaranje kafića nije na stolu“, a rekao je i da „neće biti lockdowna ni policijskog sata“. Izjavio je tada i da „ograničenja rada dućana i zatvaranja škola“ neće biti.

Šest dana kasnije prema njegovim riječima Hrvatska je imala „najteži trenutak epidemije“ , te je rekao da imaju „vrlo jasan trend smanjenja rasta novozaraženih“. Odakle mu te informacije, samo Plenković zna. 13. studenog je Hrvatska imala više od 3.000 zaraženih, no i tada je prema njegovim riječima njegova Vlada imala „situaciju pod kontrolom premda broj hospitaliziranih raste“. Tada su i njegovi kolege izjavilei kako brojevi stagniraju, a „porast se usporava“. Narednih dana će biti jasno kako to apsolutno nije bio slučaj, nego da je već tada trebalo djelovati.

Samo dan nakon 18. studenog, Kolone sjećanja u Vukovaru, gdje jeprema natpisima medija bilo preko 10.000 ljudi, što je 9.500 više nego dozvoljeno, Plenković je situaciju prvi put nazvao „vrlo ozbiljnom“ i prvi put najavio „donošenje novih mjera“. Sumnjivo, zar ne?

20. studenog se opet ide u rikverc s izjavama i govori kako su „mjere bile adekvatne i primjerene“ te da „slušaju znanstvenike“. Nije poznato koje znanstvenike, budući da su u skoro svim medijima znanstvenici apelirali na hitne mjere kako bi se ‘spasio’ Božić, ali što je najbitnije, rasteretile hrvatske bolnice i mnogobrojni zdravstveni radnici koji rade ‘stotinu na sat’.

Sedam dana kasnije, 27. studenog, došle su nove mjere, prema kojima je, između ostalog, zabranjen rad ugostiteljskih objekata i sportskih centara.

Vrijedi dodati izjavu Plenkovića krajem svibnja, kada je izjavio da je „Hrvatska pobijedila covid-19“ te da je „ova vlada pobijedila covid-19, mi smo savladali epidemiju“. Ne, gospodo političari, niste. Dnevno u Hrvatskoj umire prosječno 50 osoba nakon komplikacija tijekom zaraze koronavirusom. I jedan je život previše, a tek ovoliko.

Iste su izjave govorili i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar zdravstva Vili Beroš. Beroš je u četvrtak za „RTL Direkt“ izjavio kako su se mjere morale uvesti te kako za ovo „nema čarobnog štapića i idealne situacije“.

Beroš je dodao kako je „osnovni cilj spriječiti preopterećenje zdravstvenog sustava, a to je na neki način postignuto“. Na koji je to način postignuto, nije poznato, a pisali smo i o tome da je varaždinska bolnica smjestila korona pacijenta u vojni šator, što je prvi put u povijesti Hrvatske poslije Domovinskog rata. U zagrebačkoj KB Dubrava nedostaje kisika za pacijente, a skoro nikoga ne skidaju živog s respiratora.

Cinično i licemjerno ponašanje političara, koji su tvrdili da nijedne vrste lockdowna neće biti i da je situacija ‘stabilna’ u Hrvatskoj, pokazali su da nemaju pojma što rade. Dok su znanstvenici upozoravali tjednima na situaciju, bitnije su bile vlastite fotelje i interesi, umjesto da štite svoj narod, pogotovo zdravstvene radnike koji rade u katastrofalnim uvjetima. Zato Plenković može dobiti nagradu za Kurza godine, a Beroš nagradu za Anschobera godine.

Antonio Šećerović
Foto: Arhiva – Andrej Plenković | Facebook

The post I Hrvatska ima svog Anschobera i Kurza first appeared on KROATIV.AT.

Iz Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske potvrdili su da je hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš zaražen koronavirusom. To je potvrđeno nakon što se ministar Beroš nije pojavio na jutrošnjoj sjednici hrvatske vlade.

Hrvatski ministar zdravstva je i prošlog tjedna izostao sa sjednice hrvatske vlade jer je čekao na rezultate testiranja na koronavirus. Test je pokazao negativan rezultat, a Beroš je tada imao određenih respiratornih problema.

“Pojavom simptoma bolesti, ministar Vili Beroš obavio je testiranje na prisutnost koronavirusa te je jutros dobio rezultate testa da je pozitivan. Ministar Vili Beroš je stabilnog zdravstvenog stanja s blagom kliničkom slikom te nastavlja obavljati svoje obveze u izolaciji, pridržavajući se svih mjera epidemiologa”, navodi se u priopćenju Ministarstva zdravstva.

Hrvatski premijer Andrej Plenković na današnjoj sjednici Vlade potvrdio je Beroševu zarazu koronavirusom te je dodao kako je to već peti ministar vlade koji je obolio od ove bolesti. Prema saznanjima hrvatskih medija, ministar Beroš nije bio ni jučer ni u utorak u kontaktu s članovima Vlade.

R.P
Foto: Vili Beroš / twitter

The post Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš zaražen koronavirusom first appeared on KROATIV.AT.

Pulski inovator Tomislav Savretić poslao je pismo hrvatskom ministru zdravstva Viliju Berošu (HDZ) s idejom kako bi kvarnerski otoci Cres i Lošinj mogli postati idealne destinacije za osobe oboljele od koronavirusa.

Savretić tvrdi kako se na ova dva otoka virus ne može zadržati dulje od 24 sata i kako bi to bile prave lokacije za one turiste koji traže ozdravljenje. Tvrdi kako zaražene osobe stupanjem na tlo Cresa ili Lošinja ozdrave, a virus bude „uništen u kratkom vremenskom roku, u lakšim slučajevima za svega sat vremena“.

Inovator je to povezao s fenomenom kako na tim otocima ne mogu živjeti zmije otrovnice i s klimatološkim blagodatima cresko-lošinjskog arhipelaga.

Otočna epidemiologinja dr. Senka Stojanović je pohvalila kreativnost Savretića, ali njeno iskustvo „pokazuje da koronavirus na Cresu i Lošinju kod oboljelih ima isti tijek bolesti kao i kod oboljelih bilo gdje drugdje“.

Foto: Otok Lošinj – stellabrumen | Pixabay

The post Hrvatski inovator predstavio ideju antikorona otoka first appeared on KROATIV.AT.

“Aktualno stanje s koronavirusom tjera nas sve u zdravstvenom sustavu na izvanredni angažman, od liječnika primarne zdravstvene zaštite, hitne pomoći, zavoda za javno zdravstvo do svih bolnica koje skrbe za sve oboljele. Naredio sam kao ministar zdravstva potpunu mobilizaciju cijelog javnozdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Upravo je ovo vrijeme da pokažemo istinsku predanost našem pozivu”, – poručio je u obraćanju na Facebooku.

Nakon objave na Facebooku ministar se oglasio i za N1 televiziju te je objasnio što znači potpuna mobilizacija.

“U prenesenom smislu moja objava znači da svaki zdravstveni radnik i radnica moraju ovu situaciju shvatiti najozbiljnije moguće i da svi moramo, uključujući mene, dati svoj maksimalan doprinos u sanaciji ove situacije. Može se još više mobilizirati. Stalno govorimo da postoje planovi još od proljetos za postepenu mobilizaciju zdravstvenog sustava, a sada nam brojke stvarno znatno rastu. Možemo i moramo upregnuti kapacitete tako da adekvatno odgovorimo na ovaj izazov. Svjedočimo tome da se KB Dubrava polako puni. Kako se pune postojeći kapaciteti, dodajemo nove. Za sad je sve pod kontrolom. Isto tako, još proljetos sam govorio kako ćemo moći organizirati 250 do 300 respiratora, oni sukcesivno dolaze u KB Dubravu, kao i radnici koji će se brinuti za bolesnike”, – ustvrdio je Beroš.

“Jutros smo se posvetili opskrbi kisikom, koja je sada puno važnija nego što je bila proljetos. Priprema se Arena, razmišljamo o opskrbi kisikom i same Arene. Na izazove se odgovara iz sata u sat”, – kazao je ministar te dodao da zdravstveni i sustav ima još dovoljno kapaciteta da odgovori na sve potrebe.

Pero Bačić
Foto: Vili Beroš / facebook

The post Ministar Beroš naredio potpunu mobilizaciju zdravstvenog sustava first appeared on KROATIV.AT.

Nacionalni stožer Republike Hrvatske u nedjelju je potvrdio pisanja medija o tome koje će mjere biti na snazi od ponedjeljka, 26. listopada.

Stožer je objavio kako je na javnim događanjima i okupljanjima dozvoljeno do 50 ljudi. Na svadbama je dozvoljeno najviše 30 ljudi, a isti je slučaj i sa pogrebima. Sve ostale privatne svečanosti ograničene su do 15 posjetitelja. Sportska natjecanja, poput nogometne lige, mogu se održavati isključivo bez publike.

Spomenuta okupljanja najdulje mogu trajati do 22 sata, a iznimka su svadbene svečanosti koje mogu trajati do ponoći. Također, od ponedjeljka je na snazi i obveza vođenja pisane evidencije sudionika na svim javnim događanjima, okupljanjima i svečanostima na kojima je prisutno više od 15 osoba.

Stožer je zabranio prodaju alkoholnih pića od 0 do 6 sati, a na otvorenom prostoru je obavezno nošenje zaštitne maske u slučaju da se fizička distanca od najmanje 1,5 metra ne može držati.

Ministar zdravstva Vili Beroš (HDZ) je potvrdio kako će se aktivirati zagrebačka Arena za prijem pacijenata s blažom do srednjom težinom bolesti. Potvrdio je kako je trenutno 832 pacijenata na bolničkom liječenju od koronavirusa: „Prilagođavamo se dalje, odredili smo prioritete. (…) Aktivirat ćemo od ranije postoje planove, aktiviramo Arenu. O svojoj budućnosti odlučujemo svi mi sami.“

Antonio Šećerović
Foto: Ante Gudelj | Unsplash

The post Hrvatska: Od ponedjeljka zabranjena publika na sportskim događajima first appeared on KROATIV.AT.

Reporterka Matea Dominiković se s ravnateljicom Markotić nalazila u jednom zagrebačkom parku, kada su se pored njih zaustavili muškarac i žena. Isti su se „počeli nekontrolirano derati, prijetiti i uzvikivati teške uvrede“. Svom psu dobermanu muškarac je rekao: „Tu sjedi, čekaj napad!“.

Organizacija Građani organizirano nadgledaju glasanje (Gong) je osudila napad na novinarku i snimatelja te ravnateljicu Markotić:

„Podsjećamo kako je nedavno objavljeno izvješće Europske komisije o vladavini prava, koji je ove godine prvi put izrađen i objavljen za područje cijele Europske unije, upozorilo Hrvatsku da su izuzetno zabrinjavajući napadi, prijetnje i pokrenute parnice protiv novinara i novinarki“

Dodali su kako je Europska komisija naglasila ugroženu novinarsku slobodu u Hrvatskoj te istraživačko novinarstvo, a napadi i prijetnje novinarkama „pridonose eroziji struke čija je svrha propitivanje, ispravljanje i obrana javnog interesa“.

Sindikat novinara Hrvatske brani svoju kolegicu Mateu Dominiković te snimatelja i profesoricu Markotić: „Javnost ima pravo izraziti mišljenje i kritizirati, ali ovo nije to, ovo je iživljavanje i ometanje novinarke koja radi svoj posao. Ne možemo pristati da postane normalno ovako napadati i vrijeđati ljude zbog njihovog posla, stava ili mišljenja“.

Glasnogovornik Hrvatske vlade Marko Milić je na Twitteru izjavio kako Vlada osuđuje „sramotan i primitivan nasrtaj te prijetnje“ Markotić, Berošu, Capaku i novinarima.

Također, uoči javljanja u dnevnik RTL televizije „RTL Danas“, verbalno su napadnuti novinari te ministar zdravstva Vili Beroš (HDZ). Jedan muškarac verbalno je napao Beroša i nije se htio maknuti s mjesta odakle se trebalo obaviti javljanje uživo u program RTL-a. Muškarac je bio vrlo neugodan i glasan, no na kraju je snimateljska ekipa televizije uspjela osigurati javljanje, a taj incident nije bio prikazan u programu.

Antonio Šećerović
Foto: Snimka zaslona | N1 Zagreb

The post Verbalni napad na novinare N1 i RTL-a, prijetnje Markotić i Capaku first appeared on KROATIV.AT.