Bivši hrvatski premijer i prvi čovjek HDZ-a Ivo Sanader putem svojih odvjetnika Čede Prodanovića i Jadranke Sloković uputio je pismo hrvatskoj javnosti koje se sadrži od 11 točaka.

Bivši hrvatski premijer je sredinom studenog prošle godine na a zagrebačkom Županijskom sudu zajedno s još nekoliko tadašnjih suradnika proglašen krivim za aferu “Fimi medija”. Sanader je u nepravomoćnoj presudi osuđen na osam godina zatvora, te je njemu i njegovoj obitelji oduzeta protupravno stečena korist. Njegova tadašnja politička stranka HDZ također je odgovorna te mora platiti novčanu kaznu od 3,5 milijuna kuna.

Sanader se u svom pismu osvrnuo na kazneni proces, ali i neke druge stvari. Pismo prenosimo u cijelosti:

1. Znam da će neupućeni sa skepsom prihvatiti navode da je kazneni progon protiv mene politički motiviran i iniciran i da ni u jednom postupku nisam imao pošteno suđenje.

Iz tih razloga moram odmah podsjetiti na činjenicu koja se u Hrvatskoj dirigirano prešućuje, a to je da je slučaj “INA-MOL” prošao test najviših međunarodnih pravnih autoriteta – članova Arbitražnog suda Ujedinjenih naroda (UNCITRAL) u Ženevi. Taj sud je jednoglasnom odlukom donio pravorijek: a) da nisam imao pošteno suđenje, b) da je sudac bio pristran, c) da je jedini svjedok optužbe Robert Ježić nevjerodostojan i d) da mita nije bilo.

2. Premijersku poziciju kao i mjesto predsjednika stranke prepustio sam, usprkos negodovanju svih najbližih suradnika u Vladi, kao i uglednih članova stranke, mojoj tadašnjoj zamjenici Jadranki Kosor.

Ta je odluka bila potpuno u skladu s mojim viđenjem uloge žena u društvu pa tako i u politici. Međutim, ona je odmah 2010., uz pomoć M. Bajića, tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika dala pokrenuti kazneni progon protiv mene. Uz pomoć potpuno lažnih i izmišljenih priča i optužbi koje su, u dogovoru i pomažući državnom odvjetništvu, svakodnevno ponavljali mediji, cijela je obitelj bila, i još uvijek je, izložena bestijalnom i u Europi neviđenom iživljavanju. Spomenut ću samo jedan primjer: proveo sam više tri godine u istražnom zatvoru samo u jednom predmetu, premda je hrvatski zakon dopuštao najviše godinu i osam mjeseci boravka u istražnom
zatvoru.

3. Državno odvjetništvo te je 2010., nakon potpune blokade imovine uže i šire obitelji, započelo potragu za materijalnim dokazima mojeg nezakonitog bogaćenja.

Kako nisu ništa pronašli, jer smo svoju imovinu legalno stekli davno prije mojeg stupanja na premijersku dužnost, okrenuli su se nalaženju svjedoka među mojim suradnicima. Protuzakonitom metodom ucjene priskrbili su lažna svjedočenja za čak pet kaznenih postupaka protiv mene. Svaki od tih postupaka ima samo po jednog svjedoka, niti u jednom postupku nema nikakvih materijalnih dokaza, a svi pokušaji mojih odvjetnika i niza svjedoka obrane u iznošenju istinitih činjenica i dokaza bili su tijekom suđenja
potpuno ignorirani.

4. Županijski sud u Zagrebu u četiri me je postupka osudio, a u jednom oslobodio, jer je preminuo onaj koji me je teretio.

Presude se nalaze u različitim pravnim statusima, a protiv svih osuđujućih presuda moji odvjetnici i ja poduzimamo zakonske pravne korake. To ćemo učiniti i u predmetima “Fimi media” i “Planinska”.

5. S punom odgovornošću i dokazima tvrdimo da u tim procesima nisam imao pošteno i nepristrano suđenje.

U svakome od njih kršene su, i dalje se krše, odredbe Ustava i Europske konvencije. Da je to tako u tri su slučaja dosad potvrdile više instance – Vrhovni sud i Ustavni sud, i to u predmetima “Fimi media”, “INA-MOL” i “Hypo”. Ukinuli su osuđujuće presude i vratili ih Županijskom sudu na ponovno suđenje. Nažalost ovih je dana u slučaju “Planinska” Ustavni sud popustio za javnost nevidljivom političkom pritisku s vrha vlasti pa smo prisiljeni obratiti se Europskom sudu za ljudska prava.

6. Županijski sud u Zagrebu u sva tri predmeta proveo je potom ponovni postupak i posve ignorirao obvezujuće odluke i upute viših nacionalnih instanci, osuđujući me ponovno bez dokaza na kaznu zatvora.

U predmetu “Fimi media” čak i bez konfrontiranja iskaza glavnog svjedoka, što je bio razlog da Vrhovni sud ukine i prvu osuđujuću presudu.

7. Postupci traju, a vrhu aktualne izvršne vlasti odgovara da budem u zatvoru.

Zašto to tvrdim? Zato što se u montiranim procesima, bez dokaza i s po samo jednim (lažnim i ucijenjenim) svjedokom, ovakve presude protiv jednog bivšeg predsjednika Vlade ili države u zemlji poput Hrvatske ne donose bez snažnog političkog zaleđa i diktata. Spominjući bivšu dužnost ne smatram da mi ona treba biti olakotna, ali ne smije biti ni otegotna okolnost. A jest.

8. Kao dokaz za tu tvrdnju navest ću samo neprofesionalne komentare na postupke protiv mene i posebno na ovaj nepravomoćni ishod slučaja “Fimi media”.

Uz još dvoje suoptuženika, opet sam proglašen krivim, a HDZ odgovornim. Prvostupanjska presuda opet se temelji na nekonfrontiranom iskazu glavnog svjedoka. Najavljena je doduše žalba stranke na presudu, ali istovremeno se stalno ponavlja kao mantra da je ovo danas novi HDZ, za razliku od onog starog koji je od 2000. do 2009. vodio Sanader. Izjave poput “ja nemam ništa s tim, to je bilo prije mene!” su podmetnuta kukavičja jaja. To nije ništa drugo nego priznavanje nepostojeće krivice, i moje i HDZ-a, jer je HDZ jedan isti, i prekjučer i jučer i danas i bit će sutra.

9. Pokušaj plasiranja priče o “onom” i “ovom” HDZ-u nije ništa drugo nego metafora bezakonja, to jest politike, koja daleko od očiju javnosti, iza kulisa, upravlja ovim apsurdnim kaznenim progonom.

U ovim montiranim procesima s konstruiranim optužbama, sudovima se diktira i visina kazne zatvora. Da je tome tako svjedoči i ona famozna odluka Vrhovnog suda donesena pred nedavne europske izbore da mi doda još godinu i pol kazne zatvora. Jer su četiri i pol godine zatvorske kazne bile premalo, za djelo za koje nisu našli niti jedan dokaz osim lažnog iskaza ucijenjenog suoptuženika. To je istodobno i opasno institucionaliziranje nedemokratskih praksi, preuzetih iz alatnice bivšeg režima i njegova totalitarnog aparata.

10. O aktualnoj praksi političkog utjecanja na sudove u Hrvatskoj nedavno je ugledni njemački tjednik Der Spiegel (br. 40, 2020) pitao u svom intervjuu i potpredsjednicu Europske komisije gđu. Veru Jourovu.

Ona je potvrdila da je nažalost u nekim zemljama, među kojima je i Hrvatska, “pravosuđe još uvijek vrlo laka meta politike!”.

11. Naša javnost nalazi se pred dilemom da svatko za sebe odluči što je istina u mom slučaju.

Je li istina ono uspješno vrijeme u kojem sam vodio zemlju od 2003. do 2009. ili ove sramotne presude od ukupno 22,5 godine zatvora, donesene bez dokaza, u montiranim procesima? Je li istina ono što je presudio UN ili ovo što je u istom predmetu presudio zagrebački Županijski sud? Promislite dobro. U svakom slučaju, ja sam na svoj rad u službi Hrvatske ponosan i za istinu o njemu, kao i za ugled sebe i svoje obitelji borit ću se i dalje.

• Brutalna tučnjava u Hrvatskoj: Mladić iz Filipina napadnut u centru Zagreba, snimka šokirala javnost
• Tvrtka ukrajinskog milijardera kupila stan za čak 500 milijuna dolara
• Slučaj koji je šokirao javnost: 28-godišnja žena se lažirala podatke pa se upisala u školu kao 16-godišnjakinja
• Pilot otkrio zašto prozori aviona imaju sitne rupice – razlog je ključan za sigurnost putnika
• Čuli ste od vaše djece “67” (six-seven): Evo zašto je to popularno i koje značenje ima

The post Sanader: “Vrhu aktualne izvršne vlasti odgovara da budem u zatvoru” first appeared on KROATIV.AT.

Prema pisanju “Profila” glavni problem predstavlja Ischgl i spora i nedovoljno učinkovita reakcija vlasti u tom poznatom austrijskom skijalištu. Islandske vlasti obavijestile su Ministarstvo zdravstva o 14 islandskih državljana zaraženih corona virusom koji su u Island preko Münchena stigli s odmora u Ischglu. Dokazi govore da je reakcija vlasti u Ischglu bila preblaga i da nisu uložili napore da naprave dovoljno testiranja te da reagiraju i na druge načine. Poređenja radi, u isto vrijeme,vlasti u Innsbrucku su reagirale puno spremnije, izolirajući hotel i testirajući sve goste i kontakte zaražene recepcionerke. U slučaju Ischgla, prema iskazu jednog od vlasnika hotela, testirana je samo jedna zaposlnica koja je imala najviše kontakta s gostima s Islanda. Pored toga, navodi se i niz drugih propusta koji se ponajviše odnose na slabu reakciju vlasti.

Zašto su vlasti reagirale drugačije Innsbrucku nego li u Ischglu bit će jedno od glavnih pitanja istrage, ali vjerojatno i jedno od glavnih pitanja Istražne komisije, koju tirolski državni parlament želi uskoro formirati. Isto tako, više stotina osoba, koje su se zarazile u skijaškim centrima Tirola zajednički će tužiti pokrajinu Tirol, a među njima je najveći broj njemačkih gostiju.

Prema pisanju njemačkog “Spiegela” tirolske vlasti predugo su čekale s prekidom skijaške sezone zbog velike važnosti skijanja za turističku industriju i ekonomiju u Tirolu. U Tirolu se svaki treći euro generira u turizmu, a četvrtina svih radnih mjesta ovisi o toj industriji. Predsezonska prodaja iznosila je gotovo 8,4 milijarde noćenja, a samo Ischgl je prošle godine imao 1,4 milijuna noćenja, s 10 tisuća kreveta za goste na samo 1600 stanovnika.

R.P
Foto: ischgl.com

The post NOVI DOKAZI: Je li Tirol prekasno reagirao na corona virus? first appeared on KROATIV.AT.

Prema procjeni Udruženja austrijskih hotelijera (OeHV) samo u Tirolu i Salzbugu preko pet tisuća hotela podnijet će zahtjev za odštetu, a ističu i kako će se broj zahjetva iz ostalih pokrajina brojiti u tisućama. Hotelijeri se nadaju odšteti za bar prva dva tjedna od uvođenja ograničenja slobode kretanja te zabrana pristupa hotelima i ugostiteljskim objektima, kada je još i važio stari Zakon o epidemijama.

Gospodarska komora Salzburga (WK Salzburg) ističe da postoji jako velika mogućnost da će svi hotelijeri za prve dvije nedjelje dobiti odštetu, ali da će isplata tih sredstava trajati najmanje pola godine. Dr. Reinhold Hauk, predstavnik hotelijera pri Gospodarskoj komori istaknuo je da je zahtjev za odštetom neosporan i apsolutno valjan.

Dio pravnih eksperata tvrdi da je moguće dobivanje odštete i za ostalo razdoblje pa je vrlo izgledno da će ova priča dobiti svoj sudski epilog.

R.P
Foto: pixabay

The post AUSTRIJSKI HOTELIJERI: Traže odštetu i žele tužiti državu first appeared on KROATIV.AT.