Pregovori o kolektivnom pregovaranju za 572.000 zaposlenika maloprodaje počinju uskoro. Sindikat GPA zahtijeva dogovor iznad tekuće stope inflacije od 3,8 posto, rekli su jučer njegova glavna pregovaračica Veronika Arnost i glavni pregovarač Martin Müllauer.

Točan postotak objavit će se na početku pregovora, koji se neće odnositi samo na više plaća, već i na okvirni zakon, primjerice dodatne dane godišnjeg odmora.

Rad nedjeljom i jednokratne isplate nisu problem jer nisu održivi. Cilj je osigurati osjetno i trajno povećanje prihoda. “Svaki deseti također koristi maloprodaji”, kaže Arnost.

Važna točka u raspravama KV-a je plaćanje prvih sat i pol prekovremenog rada po danu, jer je taj prekovremeni rad trenutno besplatan, što posebno osjete honorarni zaposlenici.

Arnost i Müllauer nisu skrivali da trenutna teška gospodarska situacija nije zaustavila trgovanje, već je kapitalna struktura tvrtki dobra i stabilna. Glavni pregovarači GPA-a pripremaju se za vrlo teške razgovore.

“Trgovina je u krizi”, rekao je predsjednik odjela za trgovinu u Gospodarskoj komori, Rainer Trefelik, za Ö1. “Ovo nije kratak pad, već traje dvije ili tri godine.”

Prodaja i troškovi i dalje bi se razlikovali u cijeloj industriji. Škare su postale “egzistencijalno” važne za mnoge maloprodajne tvrtke, kaže Trefelik.

The post Pregovori oko povećanja plaća u prodaji: GPA želi povećanje plaća iznad tekuće inflacije first appeared on KROATIV.AT.

Trgovačka udruga podnijela je žalbu na dvanaest stranica protiv kineske diskontne tržnice Temu austrijskom Saveznom tijelu za tržišno natjecanje. Predstavnici industrije optužuju Temu za nepoštenu poslovnu praksu. Utvrđeni su i zabilježeni “bezbrojni prekršaji”, objasnio je generalni direktor strukovnog udruženja Rainer Will. Internetsko tržište prekršilo bi nekoliko odredbi zakona protiv nelojalne konkurencije (UWG).

Savezno tijelo za tržišno natjecanje primilo je žalbu trgovačkog udruženja i trenutno je ispituje. Međutim, BWB “nema iste istražne mogućnosti u postupcima UWG-a kao u postupcima protiv tržišnog natjecanja”, reklo je tijelo za tržišno natjecanje u odgovoru na zahtjev APA-e. Bilo bi “preporučeno pooštriti zakon ovdje” kako bi ljudi dobili istražne ovlasti i imali priliku podnijeti zahtjev za sankcije na sudu. U slučaju pritužbi UWG-a, tijela za zaštitu tržišnog natjecanja trenutno mogu poslati samo pisma upozorenja ili tužiti građanski sud za zabranu. BWB je ove godine primio već 69 pritužbi UWG-a, a u cijeloj 2023. bilo ih je 46.

Sindikat GPA podržava pritužbu strukovnog udruženja BWB-u. “Agresivne prakse međunarodne platforme za internetsko trgovanje Temu također nisu u interesu zaposlenika u austrijskoj maloprodaji”, rekla je šefica GPA-a Barbara Teiber. “Potrebna nam je učinkovita zaštita za one trgovce koji poštuju zakon.” Zakonodavno tijelo je također “pozvano da ovdje poduzme mjere”, rekla je Teiber.

Trgovačko udruženje vidi lažne tvrdnje o ograničenoj vremenskoj dostupnosti robe, pogrešne informacije o sniženjima cijena i lažne tvrdnje o navodnim nestašicama robe na kineskom internetskom tržištu. Prema zainteresiranim stranama, Temu, između ostalog, prikazuje “očito proizvoljne tzv. RRP-ove, odnosno neobvezujuće preporučene cijene proizvođača, koje su navodno znatno niže od stvarne prodajne cijene”.

“Samo u Austriji svaki dan stigne 30.000 paketa s azijskih online platformi koje se ne pridržavaju važećih pravila”, kritizirao je Will. “Navedene nepoštene prakse vjerojatno su dovele do milijunskih prodaja, što je uzrokovalo trajnu štetu domaćem poslovnom mjestu Austrije”, napisalo je trgovačko udruženje u svojoj pritužbi BWB-u. Moraju se poduzeti mjere protiv poslovne prakse koju koristi Temu “kako bi se osigurala poštena konkurencija na austrijskom i europskom tržištu”.

Europska komisija je krajem lipnja zatražila više informacija od kineskih internetskih trgovaca Temu i Shein o tome kako se boriti protiv ilegalnih proizvoda i manipulacije potrošačima. Tijelo iz Bruxellesa podnijelo je zahtjev za informacijama na temelju novog zakona EU-a o digitalnim uslugama (Digital Services Act). Sukladno tome, kineske tvrtke trebale bi, među ostalim, pružiti više informacija o mjerama koje poduzimaju za zaštitu potrošača.

The post Trgovačka udruga u Austriji podnijela žalbu protiv internetske platforme za prodaju TEMU first appeared on KROATIV.AT.

Domaći trgovački lanci sve više prelaze na elektroničko označavanje cijena, što zamjeraju zaštitnici potrošača. Cijene se mogu mijenjati nekoliko puta dnevno pritiskom na gumb.

Zastupnica potrošača Martina Plazer iz Radničke komore Salzburga kritična je prema činjenici da će se cijene u budućnosti prikazivati ​​digitalno i u stvarnom vremenu. “Naravno, postoji rizik od takozvanih ‘paušalnih cijena’, jer se cijene mogu lako prilagoditi vanjskim utjecajima u stvarnom vremenu, odnosno dobu dana ili čak vremenu. Na primjer, kada je vrijeme jako vruće, cijena sladoleda se povećava u skladu s tim.”

Višestruko povećanje cijena trenutno je legalno za supermarkete. No to se hitno mora promijeniti, kaže zaštitnica potrošača, jer bi u najgorem slučaju proizvod mogao poskupjeti čak i na putu do blagajne.

Udruga za savjetovanje potrošača AK Salzburg stoga poziva na što bržu zakonsku regulativu kako bi supermarketi mogli mijenjati cijene samo jednom dnevno, kao što je već slučaj s cijenama benzina na benzinskim postajama.

The post AK kritizira digitalne oznake cijena u supermarketima. Moguće da proizvod poskupi od police do blagajne first appeared on KROATIV.AT.

Tijekom opsežne kontrole na Duhovski ponedjeljak, operativni tim Grada Beča podnio je ukupno 98 prijava protiv trgovaca hranom zbog ilegalnog otvaranja i drugih prekršaja.

Operativni tim Grada Beča je na Duhovski ponedjeljak, podnio 98 prijava protiv trgovaca hranom u saveznoj prijestolnici. Samo njih 49 odnosilo se na nezakonito otvaranje obrta, objavila je u utorak u emisiji Grupa za hitne mjere. Ostalih 49 odnosilo se na nedostatke cjenika, kršenje prometnih propisa ili Zakona o mjerilima i umjeravanju.

Kontrolirana su ukupno 94 objekta, od kojih je 51 bio otvoren. Pozadina ovih kontrola bile su pritužbe drugih operatera koji su se bunili na nelojalnu konkurenciju uzrokovanu nezakonitim otvaranjem drugih poduzeća. Walter Hillerer, voditelj operativnog tima Grada Beča i skupine za hitne mjere, najavio je daljnje mjere: “Veliki broj prekršaja još je jednom jasno pokazao koliko je važno poduzimati dosljedne radnje u pogledu ilegalnog otvaranja poduzeća.”

The post Velika akcija na Duhovski ponedjeljak: Unatoč zabrani mnoge trgovine bile otvorene, napisan veliki broj kazni first appeared on KROATIV.AT.

Svako treće trgovačko i obrtničko poduzeće Donje Austrije trenutnu poslovnu situaciju ocjenjuje kao “lošu”. To proizlazi iz trenutnog ekonomskog promatranja KMU Research Austria. Samo 19 posto vidi dobru poslovnu situaciju.

U trgovini i obrtu prevladava pesimizam, što jasno pokazuju gospodarska promatranja. Udio tvrtki koje žele ulagati u poslovanje ove je godine pao s 43 na 37 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovakav razvoj događaja apsolutni je znak za uzbunu, kaže Jochen Flicker, predsjednik odjela za trgovinu i obrt u Gospodarskoj komori Donje Austrije.

Kao najveće izazove tvrtke vide povećanje cijena sirovina i materijala (59 posto), zatim visoke troškove energije (53 posto) te opterećenje porezima i pristojbama (52 posto). “Zapanjujuće je da se porezi i pristojbe postupno sve više doživljavaju kao izazov i teret, dok se troškovi energije i materijala i dalje vide kao veliki izazov ove godine, ali rjeđe nego prošle godine”, kaže Flicker.

U kontekstu sve slabijeg gospodarstva, Flicker vidi novi bonus za obrtnike, koji se može primijeniti retroaktivno od 15. srpnja za narudžbe od 1. ožujka i koji može iznositi do 2000 eura, kao “vrijedan impuls koji će sigurno potaknuti povećanje u narudžbama”. Vrlo je važno da proces bude što jednostavniji i nebirokratski.

Predsjednik odjela također se zalaže za što bržu provedbu građevinskog paketa koji je sastavila vlada kako bi se potaknula građevinska industrija kao međusektorski pokretač gospodarstva. “I naravno, smanjenje prekomjernih troškova za plaće ostaje problem. Tvrtke i zaposlenici imaju jednaku korist od toga,” kaže Flicker.

The post Sve više trgovanih i obrtničkih tvrtki u Austriji ocjenjuje situaciju s poslovanjem kao lošu first appeared on KROATIV.AT.

Zbog moguće kontaminacije kikirikijem SPAR povlači određene serije proizvoda „SPAR Veggie Girasoli špinat-indijski orah 250g“. Pogođeni proizvodi možete vratiti čak i bez računa.

Tijekom rutinske kontrole kvalitete, kontaminacija alergenom kikirikija pronađena je u “SPAR Veggie Girasoli Spinach-Cashew 250g” s rokom trajanja (BBD) 3. lipnja 2024. godine. Iz tog razloga SPAR povlači sve proizvode s navedenim rokom valjanosti. Predmetni proizvod već je povučen iz prometa.

Mole se kupci da ne konzumiraju proizvod. Ovo povlačenje ne utječe na sve ostale SPAR Veggie Girasoli proizvode ili tjesteninu drugih marki.

Navedeni proizvod moguće je vratiti u svim trgovinama SPAR, EUROSPAR ili INTERSPAR te u Maximarktu. Kupci će dobiti povrat kupoprodajne cijene i bez računa.

The post SPAR povlači ovaj proizvod, ako ste ga kupili nemojte ga konzumirati. Pogođeni proizvodi možete vratiti čak i bez računa first appeared on KROATIV.AT.

Suočeni s poplavom jeftinih proizvoda iz Kine, austrijski trgovci pozivaju na radikalne promjene kako bi se osigurala pravednost i sigurnost u prostoru digitalnog trgovanja.

Jeftini proizvodi iz Kine preplavljuju europsko tržište putem platformi za “online trgovinu”. Prema strukovnoj udruzi, carinici su preopterećeni, objavila je interesna skupina u srijedu u priopćenju za javnost.

Akcijski plan u osam točaka za pravednost u digitalnoj trgovini namijenjen je poboljšanju situacije. Na primjer, bescarinski limit bi trebao biti smanjen na nula eura, tj. de facto odbačen.

“Do 35 zračnih teretnih letova svaki dan iz Kine opterećuje carinske vlasti”, rekla je trgovačka udruga. Carinska tijela stoga nisu u mogućnosti osigurati potrebne kontrole. Osim toga, tu su i netočne deklaracije, loša kvaliteta podataka i pritužbe na nedostatak sigurnosti proizvoda. Osim spuštanja bescarinske granice na nula eura, udruga traži više resursa i više osoblja, kao i poboljšanu razmjenu podataka.

U proteklih 18 mjeseci kineske platforme implementirale su novi poslovni model “izravne e-trgovine” koji se pojavio u Kini tijekom pandemije korone. Potrošači su izravno povezani s proizvođačima i dobavljačima proizvoda, a dostava je organizirana “na zahtjev”. Ponuđeni proizvodi su gotovi tek nakon narudžbe. Nisu potrebni ni međuskladištenje, ni veletrgovci ni posrednici, objasnio je generalni direktor trgovačkog udruženja Rainer Will. Dok domaća potrošnja u Narodnoj Republici Kini sada slabi, ovaj model se širi diljem svijeta. Cijena za krajnjeg potrošača (uključujući troškove dostave) niža je od 30 do 40 posto u odnosu na usporedive europske ponude.

Primjenjivi zakon EU često se slabo provodi, kritizirao je Will. Istodobno se “namjerno iskorištavaju praznine u carinskom pravu”, a austrijska trgovina s više od 700.000 zaposlenih više je pogođena tim razvojem događaja. EU je prije desetak godina prilagodio pravila za pošiljke robe male vrijednosti (do 150 eura). Za sve pošiljke robe vrijedi sljedeće: obavezni su podaci unaprijed uključujući jasnu identifikaciju dobavljača, primatelja i poreznog obveznika. Kupci moraju platiti uvozni porez na promet, ali carina se primjenjuje samo na robu čija je vrijednost 150 eura ili više.

Kako bi provedba carinskog zakona stigla u digitalno doba, potrebni su sljedeći sljedeći koraci: ​​obavezna naplata poreza na promet pri uvozu za prekogranične B2C pošiljke robe čija je vrijednost manja od 150 eura kada se kupuje putem platformi, obvezno slanje unaprijed standardiziranog e-računa kao dijela skupa podataka elektroničke carinske uvozne deklaracije, jedinstveni UID brojevi kako bi se prilagodile obveze digitalnog izvješćivanja u cijeloj EU za izravno i neizravno oporezivanje, snižavanje carinskog limita za B2C pošiljke robe od 150 do nula eura, pojednostavljenje poreznih stopa u EU, harmonizacija podataka poštanskih transportnih dokumenata, digitalna identifikacija operatera duž cijelog lanca upravljanja robom i dostave te stvaranje digitalne carinske podatkovne platforme u EU kako bi se osigurala razmjena podataka o maloprodajnim kretanjima u Uniji u stvarnom vremenu.

The post Jeftina roba iz Kine preplavila Austriju: Trgovci traže uvođenje carine već od nula eura first appeared on KROATIV.AT.

Produljenje radnog vremena s trenutnih maksimalnih 72 sata na 80 sati između ponedjeljka i subote, koje je predložio šef REWE Austrija Marcel Haraszti, odbili su brojni trgovci u Austriji.

“U ovom slučaju nema dogovora u industriji”, rekao je direktor trgovinskog udruženja Rainer Will za APA-u. Zahtjev za povećanjem na maksimalno 80 sati tjedno trenutno “ne može dobiti većinu” među članovima trgovačkih udruženja.

Kao slobodna interesna zajednica, strukovno udruženje broji oko 4.000 trgovačkih društava kao članova, koja zapošljavaju oko 300.000 ljudi u ovoj zemlji. Različiti trgovci na malo stavili bi “drugačiju liniju” kada je u pitanju radno vrijeme, prema generalnom direktoru trgovačkog udruženja.

Zakon o radnom vremenu je “vrlo nostalgičan zakon” i ponašanje kupaca se promijenilo, rekao je nedavno predsjednik Uprave Bille/Bipe u intervjuu za APA. Šef Rewe Austria već se zalagao za liberalizaciju radnog vremena tijekom 2020. godine. Tada je, primjerice, predložio da poslovnice u gradu budu otvorene do 23 sata, dok bi mjesta koja su gusto prometna smjela raditi od 6 sati ujutro. To nije moguće zbog pravila o 72 sata tjedno. U načelu, trgovine u Austriji mogu ostati otvorene od ponedjeljka do petka od 6 do 21 sat i subotom od 6 do 18 sati.

Lanac drogerija dm odbija širenje otvaranja trgovina. “Dulje radno vrijeme do večeri bila bi vrlo skupa usluga koju bi na kraju morali platiti i oni koji kupuju tijekom dana”, rekao je izvršni direktor dm Austria Harald Bauer u priopćenju za javnost u srijedu. Budući da se potražnja za hranom ili drogerijskim proizvodima teško može povećati produljenim radnim vremenom, to bi oslabilo produktivnost trgovaca. “U konačnici, ti bi se dodatni troškovi odrazili na više potrošačke cijene, što je sve samo ne poželjno, ne samo s obzirom na nedavnu inflaciju”, rekao je Bauer. Voditelji dm-a kritičan je i zbog produženja radnog vremena “s obzirom na stanje na tržištu rada i atraktivnih poslova u maloprodaji”.

U Designer Outletu Parndorf ne žele ići predaleko sa zahtjevima oko radnog vremena, iako je šef centra Mario Schwann priznao da kupci rado kupuju do večernjih sati te da outlet centri u okolnim zemljama rade i nedjeljom. Od lipnja do kolovoza i oko Božića, prodajno mjesto u Parndorfu produljuje svoje radno vrijeme i ostaje otvoreno od ponedjeljka do petka. Pokušaji da se u subotu produži radno vrijeme preko dopuštenih 18 sati nisu uspjeli. “Socijalni partneri su se tome usprotivili i to treba prihvatiti”, rekao je Schwann na tiskovnoj konferenciji u četvrtak.

Sindikat GPA tradicionalno je u prošlosti glasno govorio protiv liberalizacije. “Proširenje radnog vremena ne bi učinilo dobru uslugu atraktivnosti industrije za zaposlenike. Zaposlenici već pate od ogromnog stresa i radnog pritiska zbog nedostatka osoblja”, rekao je predsjednik trgovačkog sektora u GPA, Martin Müllauer. Proširenje radnog vremena dodatno bi pogoršalo situaciju. Radno vrijeme od 6 do 23 sata nije “prijatno ni za zaposlenike”.

The post Austrija: Rasprava o radnom vremenu, trgovci protiv produženja na 80 sati first appeared on KROATIV.AT.

U ovoj zemlji 30 posto zaposlenih radnika u maloprodaji ima migrantsku pozadinu.

Ove brojke pokazuju inkluzivnu moć maloprodaje, rekao je za APA-u znanstvenik Wolfgang Ziniel, istraživač malih i srednjih poduzeća. Broj zaposlenika u maloprodaji ostao je gotovo nepromijenjen na 620.000 u 2023. unatoč stvarnom padu prodaje od preko 3 posto.

Stopa radnog vremena u trgovini na malo bila je 47 posto, u trgovini na veliko 21 posto, u trgovini motornim vozilima 17 posto, a u cjelokupnoj trgovini oko 36 posto. Znanstvenik je istaknuo stabilne uvjete zapošljavanja. Polovica zaposlenika u maloprodaji radi kod istog poslodavca pet i dulje godina, a trećina zaposlenika kod istog je poslodavca 10 i dulje godina. SME Research procjenjuje podatke o industriji za trgovačko udruženje svake godine.

Znanstvenik također identificira potencijal radne snage za industriju među starijim ljudima. 1,5 posto trgovačkih djelatnika, dakle nepunih 10.000, ima 65 i više godina. Početkom 2023. godine lanac supermarketa Billa posebno se reklamirao umirovljenicima plakatnom kampanjom i sloganom “Odmor od mirovine”.

Direktor trgovačkog udruženja Rainer Will vidi “vrlo pozitivno” raspoloženje među maloprodajnim zaposlenicima. 77 posto ispitanih maloprodajnih zaposlenika preporučilo bi svoj posao drugima, prema aktualnoj anketi zaposlenika koju je proveo Mindtake Research u ime strukovnog udruženja. 85 posto ispitanih svoj bi posao ocijenilo atraktivnim, a 79 posto bilo bi zadovoljno radnim vremenom. Gotovo 6 posto željelo bi raditi više, 10 posto manje. Za istraživanje zaposlenika, 283 maloprodajnih zaposlenika anketirano je online od početka do sredine ožujka. U maloprodaji je u ovoj zemlji oko 350.000 zaposlenih.

Tijekom godina puno se stvari promijenilo “nabolje” u maloprodaji, rekao je upravitelj udruge Will. Između ostalog, osvrnuo se na reformu kolektivnog ugovora s većim početničkim plaćama. Industrija se “razvila i napravila puno stvari kako treba”.

The post Gotovo trećina zaposlenika u maloprodaji ima migrantsko podrijetlo first appeared on KROATIV.AT.

Šef Rewe Austria Marcel Haraszti traži produljenje radnog vremena do 23 sata, ali nailazi na otpor sindikata.

Šef Rewe Austria Marcel Haraszti ponovno se zalaže za liberalizaciju radnog vremena trgovina. U raspravi APA-e pozvao je na produljenje sa trenutno maksimalnih 72 sata na 80 sati između ponedjeljka i subote. Zakon o radnom vremenu je “vrlo nostalgičan zakon” i promijenilo se ponašanje kupaca, kaže direktor Rewe Austria. Zadovoljan je prodajom i rastom dobiti u prošloj godini.

Međutim, Haraszti odbija zahtjeve nekih trgovaca da rade nedjeljom. “Mislim da je ispravno da su trgovine nedjeljom zatvorene. To je obiteljski dan.” Šef Rewe Austria već se zalagao za liberalizaciju radnog vremena tijekom 2020. godine. Tada je, primjerice, predložio da poslovnice u gradu budu otvorene do 23 sata, dok bi mjesta koja su gusto prometna smjela raditi od 6 sati ujutro. To nije moguće zbog pravila o 72 sata tjedno.

“Jasno odbijanje” odmah je stiglo iz sindikata GPA. “Proširenje radnog vremena učinilo bi medvjeđu uslugu atraktivnosti branše za zaposlenike. Zaposlenici su ionako pod ogromnim stresom i radnim pritiskom zbog nedostatka kadra. Proširenje radnog vremena dodatno bi pogoršalo situaciju. Radno vrijeme od 6 ujutro i do 23 sata nisu pogodni ni za zaposlenike ni za obitelji”, rekao je predsjednik trgovačkog sektora u GPA, Martin Müllauer.

Njemačka grupacija Rewe povećala je lani bruto ukupnu prodaju u Austriji s Billa, Billa Plus, Bipa, Adeg i Rewe Austria Touristik za 9,6 posto na 10,45 milijardi eura. Krajem 2023. maloprodajna grupa zapošljavala je preko 47.000 ljudi u gotovo 2.500 poslovnica u ovoj zemlji. Prehrambeni biznis porastao je 9,1 posto na 9,3 milijarde eura, dok su prihodi Bipe porasli 13,2 posto na 940 milijuna eura. Za usporedbu: inflacija je 2023. iznosila 7,8 posto. U 2022. godini neto dobit Billa Aktiengesellschafta iznosila je oko 27 milijuna eura, prema godišnjem izvješću podnesenom u trgovački registar. Godišnja financijska izvješća za 2023. godinu moraju biti objavljena tek iduće jeseni.

The post Kupnja do 23 sata? Šef Rewe Austria traži produljenje radnog vremena first appeared on KROATIV.AT.