Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se svake godine 4. veljače. Zbog visoke učestalosti malignih oboljenja i njihove visoke stope smrtnosti rak je prozvan epidemijom modernog doba.

Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu utjecaj pandemije koronavirusa na liječenje raka je “katastrofalan”. WHO je istaknuo da je došlo do prekida u onkološkim uslugama u trećini zemalja europske zone.

“Utjecaj pandemije na karcinome u regiji ne može se nazvati slabijim imenom od katastrofe”, rekao je direktor WHO-a za Europu Hans Kluge, prigodom Svjetskog dana borbe protiv raka.

Prema istom izvješću, u Nizozemskoj i Belgiji, za vrijeme prvog lockdowna u proljeće 2020. broj novih slučajeva karcinoma pao je za 30 do 40 posto. Prema predviđanjima WHO-a, u Velikoj Britaniji kašnjenja u dijagnostici i liječenju mogla bi povećati smrtnost od raka debelog crijeva za 15 posto a dojki za 9 posto u sljedećih pet godina.

“U nekim zemljama došlo je i do nedostatka lijekova za rak, a mnoge imaju značajno smanjenje novodijagnosticiranih slučajeva karcinoma, čak i najbogatije zemlje”, rekao je Kluge u priopćenju, naglašavajući kako je došlo do dodatnog pogoršanja nejednakosti zbog ekonomske krize.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post WHO: Pandemija koronavirusa ima katastrofalan utjecaj na liječenje raka u Europi first appeared on KROATIV.AT.

Prema podacima bečkih zdravstvenih stručnjaka koji se prvenstveno bave malignim oboljenjima, tijekom zaključavanja (eng. lockdown) dijagnosticirano je gotovo 40 posto manje karcinoma dojke nego li prošle godine u isto vrijeme. Mnogi pregledi su, naime, odgađani ili otkazivani zbog koronavirusa. Prema riječima voditelja centra za zdravlje dojki na Medicinskom sveučilištu u Beču Christiana Singera, koronavirus je imao vidljiv utjecaj na rano otkrivanje raka dojki u Austriji. Virus, odnosno histerija na koju nije ostao imun ni zdravstveni sektor imala je izravan utjecaj i na liječenje drugih pacijenata, a nemalom broju pacijenata odgođene su terapije ili operacije.

Čelnik Austrijskog senološkog društva (ÖGS), interdisciplinarnog foruma za zdravlje dojki, pozvao se na procjene iz Velike Britanije koje pretpostavljaju značajan porast smrtnosti od raka. Prema istom istraživanju “zaključavanje” (lockdown) imalo je drastične posljedice na oboljele. To se primjerice odnosi na rak dojke u ranoj fazi koji se mogao lako izliječiti u slučaju dijagnosticiranja na vrijeme. Upravo te odgođene dijagnoze, prema britanskom istraživanju, mogle bi imati značajan utjecaj na porast smrtnosti od raka.

Isto tako, čini se da pretpostavka da rak i liječenje raka povećavaju rizik od smrti od Covid-19 također nije valjana. Prema riječima epidemiologinje i onkologinje Eve Schernhammer pacijenti koji boluju od raka te imaju ozbiljno narušeno zdravstveno stanje i bolesti poput dijabetesa, bolesti srca te slično, izloženi su čak većoj smrtnosti. Schernhammer se poziva na studiju Sveučilišta Vanderbilt, ali i neke druge manje studije.

U javnosti se malo priča o tome da je za vrijeme snažnog trajanja pandemije, te za vrijeme zatvaranja (lockdown), veliki broj ljudi bio spriječen obaviti svoje zdravstvene preglede, a dio ljudi nije na vrijeme obavio ni operacije na koje su dugo čekali. Apologeti lockdowna o tome malo ili nikako ne govore. Činjenica je da je zbog koronavirusa, odnosno zbog histerije izazvane koronavirusom velikom broju ljudi zdravlje bilo direktno ugroženo jer na vrijeme nisu mogli obaviti svoje zdravstvene preglede.

Isto tako, ne treba zaboraviti da je veliki broj ljudi svoj odlazak liječniku (koji nekad može biti ključan) odgodio upravo zbog straha od koronavirusa. Svi oni koji su branili “zatvaranje”, danas o tome šute ili govore jako malo. Jednako kao i što šute o ekonomskim posljedicama zatvaranja. Ponajviše zbog lockdowna europske i svjetske ekonomije bilježe veliki pad svojih BDP-ova.

Danas, s vremenskim odmakom, oni najzagriženiji zagovornici lockdowna, odnosno zatvaranja više i ne pomišljaju o istom. Ne umanjujući stvarnu opasnost od koronavirusa i pandemije istog, postavlja se opravdano pitanje je li se moglo bolje reagirati, odnosno je li se mogao izbjeći lockdown u ožujku i travnju?

Postavlja se i pitanje, u koje će se žrtve ubrajati svi oni koji su umrli zbog kasne dijagnostike bolesti. Hoće li netko odgovarati za to? Naravno da neće, jer lockdown nije bio samo zdravstvena nego i politička odluka. Bilo kako bilo, o temi zatvaranja (lockdowna) te o posljedicama istog će se još dugo raspravljati. Odgovornost će naravno, kao i nebrojeno puta dosad – izostati. Krivci će šutjeti i prstom upirati u koronavirus. Kao da netko mari za ljudske živote.

Robert Pandža
Foto: ilustracija

The post KORONA EFEKT: Zbog histerije oko koronavirusa ljudi umiru od drugih bolesti first appeared on KROATIV.AT.