<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>prerada - KROATIV.AT</title>
	<atom:link href="https://kroativ.at/tag/prerada/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://kroativ.at</link>
	<description>Informativni portal Hrvata u Austriji</description>
	<lastBuildDate>Tue, 03 Nov 2020 01:26:38 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://kroativ.at/wp-content/uploads/2023/06/cropped-favi_Kroativ-32x32.png</url>
	<title>prerada - KROATIV.AT</title>
	<link>https://kroativ.at</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>EKOLOGIJA: Austrija 4. najveći uvoznih plastičnog otpada!</title>
		<link>https://kroativ.at/ekologgija-austrija-4-najveci-uvoznih-plasticnog-otpada/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Antonio Šećerović]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 15 Aug 2020 14:15:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Austrija]]></category>
		<category><![CDATA[austrija]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[prerada]]></category>
		<category><![CDATA[problemi]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://kroativ.at/?p=13131</guid>

					<description><![CDATA[<p>Ekološka organizacija Greenpeace objavila je podatak prema kojem je Austrija četvrti najveći uvoznik plastičnog otpada u Europskoj Uniji. Od Austrije samo još više uvozi Njemačka, Nizozemska i Belgija.Ukupno 240.000 tona plastičnog otpada se uvozi ponajviše iz Njemačke, Poljske i Slovenije, a izvan EU iz Tajvana, Tajlanda i Meksika. Organizacija je kritizirala „netransparentnu i klimatski štetnu [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://kroativ.at/ekologgija-austrija-4-najveci-uvoznih-plasticnog-otpada/">EKOLOGIJA: Austrija 4. najveći uvoznih plastičnog otpada!</a> first appeared on <a href="https://kroativ.at">KROATIV.AT</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ekološka organizacija Greenpeace objavila je podatak prema kojem je Austrija četvrti najveći uvoznik plastičnog otpada u Europskoj Uniji. Od Austrije samo još više uvozi Njemačka, Nizozemska i Belgija.<br></strong><br>Ukupno <strong>240.000 tona</strong> plastičnog otpada se uvozi ponajviše iz Njemačke, Poljske i Slovenije, a izvan EU iz Tajvana, Tajlanda i Meksika. Organizacija je kritizirala „<strong>netransparentnu i klimatski štetnu trgovinu plastičnim otpadom koja ekološke probleme prebacuje na plastiku i skriva ih iza lažnih obećanja</strong>“. Zbog toga zahtijevaju od austrijske Vlade kraj jednokratnog pakiranja i širenje sustava za višekratnu uporabu te transparentnije podatke.<br><br>Što se plastičnih flaša tiče, Austrija godišnje ima <strong>40.000 tona</strong> smeća, a uz to dođe i <strong>13.000 tona</strong> aluminijskih limenki.&nbsp;Austrija godišnje reciklira kod PET boca čak <strong>40 posto </strong>smeća iz inozemstva, a službeno najveći broj dolazi iz Italije. No nije sigurno da li ambalaža dolazi iz Italije ili su i oni došli do Italije iz drugih zemalja. U službenim statistikama je trenutno nemoguće pratiti zemlju podrijetla smeća. Treba dodati kako se samo 25 posto plastike u Austriji zapravo i reciklira.<br><br>Greenpeace je dodao kako se mnoge tvrtke pretvaraju kako problem s plastikom imaju pod kontrolom, a istina je da se stvaraju planine smeća koje i dalje i rastu. Traže od tvrtki i politike značajno smanjenje nepotrebne ambalaže i korištenje ambalaže za višekratnu upotrebu.<br><br><strong>Lanci supermarketa koče širenje sustava za višekratnu upotrebu<br></strong><br>U srpnju je Greenpeace kritizirao lance supermarketa <strong>Lidl</strong>, <strong>Hofer </strong>i <strong>Penny </strong>kod kojih je sustav za višekratnu upotrebu ravan nuli. Pozitivno mišljenje dobili su <strong>Interspar</strong>, <strong>Spar </strong>i <strong>Unimarkt</strong>, koji su u 2019. godini izgradili taj sustav. Ipak, pomak se generalno gledano ne vidi, iako prema jednom istraživanju čak <strong>80 posto</strong> Austrijanaca želi više koristiti višekratne boce.<br><br>Višekratne boce su 1995. godine koristile u čak 80 posto slučajeva, a 2019. je taj podatak pao na <strong>19 posto</strong>. Flaše za jednokratnu uporabu se samo u <strong>28 posto</strong> slučajeva zaista i recikliraju, dok se ostatak pali ili prerađuje u foliju. U ovoj godini se povećao broj višekratnih boca kod mliječnih proizvoda i limunada, a pozitivan primjer je i pivo gdje je čak<strong> 50 posto</strong> proizvoda u takvim ambalažama.<br><br>Antonio Šećerović &nbsp;<br>Foto: Ilustracija – Marc Newberry | unsplash&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;</p><p>The post <a href="https://kroativ.at/ekologgija-austrija-4-najveci-uvoznih-plasticnog-otpada/">EKOLOGIJA: Austrija 4. najveći uvoznih plastičnog otpada!</a> first appeared on <a href="https://kroativ.at">KROATIV.AT</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>

<!--
Performance optimized by W3 Total Cache. Learn more: https://www.boldgrid.com/w3-total-cache/?utm_source=w3tc&utm_medium=footer_comment&utm_campaign=free_plugin

Page Caching using Disk: Enhanced 

Served from: kroativ.at @ 2026-05-25 18:47:43 by W3 Total Cache
-->