Plaće i nadnice u kemijskoj industriji porast će za 6,33 posto, ali najviše do 316,50 eura – dogovorili su se jučer u sedmom krugu pregovora poslodavci i sindikalni povjerenici. U istoj će se mjeri povećati stvarna i minimalna plaća. Primanja pripravnika također rastu za 6,33 posto. Novi kolektivni ugovor primjenjuje se od 1. svibnja 2024. godine i ima rok trajanja od dvanaest mjeseci.

Sindikati PRO-GE i GPA inzistirali su na povećanju plaća za oko 50.000 zaposlenika kemijske industrije u skladu s tekućom inflacijom od 6,33 posto i na ograničenju plaćanja za osobe s visokim primanjima, a to je sada dogovoreno.

“Zbog trenutnog teškog gospodarskog okruženja za industriju, u vrlo izazovnim i dugotrajnim pregovorima došli smo do razumnog zaključka koji osigurava kupovnu moć zaposlenika”, zaključak je pregovarača sa strane zaposlenika Alfreda Artmäuera (PRO- GE) i Günther Gallistl (GPA). Udari upozorenja imali su učinka.

“S obzirom na stalnu neizvjesnost, potraga za zajedničkim rješenjem bila je posebno izazovna ove godine”, rekao je pregovarač poslodavaca Berthold Stöger. “Utoliko je važnije što smo nakon intenzivnih i konstruktivnih pregovora uspjeli postići dogovor s predstavnicima zaposlenika. Sada imamo kolektivni ugovor koji je, s prosječnim učinkom od 5,54 posto, gotovo ekonomski održiv za tvrtke u industriji i, zahvaljujući socijalnom posrtanju, znači da su zaposlenici i dalje pošteno plaćeni.”

The post Austrija: Plaće u ovoj branši rastu za 6,33 posto first appeared on KROATIV.AT.

Zaposlenici brojnih tvrtki u Gornjoj Austriji trebali bi u ponedjeljak i utorak sudjelovati u štrajkovima upozorenja u kemijskoj industriji. Predstavnici zaposlenika traže odštetu za inflaciju.

Gornja Austrija ima jaku kemijsku industriju s oko 18.000 zaposlenih. Mnoge tvrtke u ovoj industriji imaju velike podružnice, posebno u Gornjoj Austriji. Zaposlenici iz Takeda, Greiner, Lenzing AG i Lenzing Plastics kao i Borealis, Tiger Coatings, Politec i Neveon iz Kremsmünstera žele sudjelovati u štrajkovima upozorenja.

Štrajkovi upozorenja počeli su u petak jer je propao i šesti krug kolektivnih pregovora. Poslodavci bi ponudili protuvrijednost od gotovo 4,8 posto više na plaće i nadnice. Ponuda je znatno ispod stope inflacije od 6,3 posto. Sindikat kaže da je nemoguće da zaposlenici to prihvate.

The post Ništa od dogovora oko plaće: Nastavljaju se štrajkovi u kemijskoj industriji first appeared on KROATIV.AT.

Budući da u kolektivnim pregovorima privatnih bolnica ni nakon petog kruga nije bilo dogovora, sindikat Vida sada je zatražio dopuštenje za štrajk.

Poslodavci trenutno nude povećanje od 9,15 posto na KV plaće, ali ne i na stvarne plaće, stoji u priopćenju sindikata. To znači da je ovaj sektor i dalje “jedan od najnižih u Austriji” kada je u pitanju prosječna plaća.

“Naš primarni cilj u ovim pregovorima o kolektivnom pregovaranju je uhvatiti korak s drugim kolektivnim ugovorima u sektoru zdravstva”, citiran je pregovarač Vida Harald Steer. Prava na više slobodnog vremena i veće naknade za noćni i nedjeljni rad također su bolji u usporedivim kolektivnim ugovorima.

Konferencija radničkih vijeća iz sektora privatnih bolnica jednoglasno je naložila sindikatu da zatraži dopuštenje za štrajk. Prethodno se u anketama u tvrtkama 95 posto već izjasnilo za borbene mjere.

The post Propali pregovori o plaćama: Zaposlenici privatnih bolnica u Austriji kreću u štrajk? first appeared on KROATIV.AT.

Sindikat i poslodavci u četvrtak su uspjeli objaviti dogovor u pregovorima oko povećanja plaće u financijskom sektoru.

Za oko 67.000 zaposlenih u financijskom sektoru uz fiksni iznos od 37,50 eura od 1. travnja povećava se bruto plaća za 7,25 posto.

Ovaj ugovor o bankovnom kolektivnom ugovoru donosi povećanje primanja u prosjeku za 8,3 posto, što odgovara rastu od 8 do 9 posto, objavili su u četvrtak sindikati GPA i poslodavci. Prihodi pripravnika rastu za 9 posto. Pregovori o kolektivnom ugovoru vodili su se na godišnjoj stopi inflacije od 7,8 posto.

Proljetni krug pregovora o plaćama počinje idućeg utorka, a tradicionalno ga najavljuje elektroindustrija i elektronička industrija sa svojih 60.000 zaposlenih. Papirna industrija također počinje s 8000 zaposlenih. Osnova za KV pregovore je tekuća inflacija od 6,8 ​​posto (od veljače 2023. do veljače 2024.). Trenutna inflacija je 4,3 posto.

The post U ovom sektoru u Austriji plaća raste u prosjeku za 8,3 posto first appeared on KROATIV.AT.

Lani se Radničkoj komori zbog problema na poslu obratilo 156.100 zaposlenika. Oni su za radnike uspjeli osigurati 90,1 milijun eura zaostalih plaćanja za one koji su pogođeni. Veliki bankroti doveli su do masovnog broja konzultacija.

Više od 3000 zaposlenika bilo je pogođeno stečajem kike/Leinera u lipnju prošle godine. Radnička komora Donje Austrije (AKNÖ) registrirala je svoja potraživanja u stečajnom fondu rekordnom brzinom. Baš kao i za one koji su pogođeni stečajem Forstingera. Prema AK, broj se više nego udvostručio u odnosu na prethodnu godinu.

No savjet i pomoć ne traže samo oni koji su pogođeni bankrotom poduzeća. Sporni sporovi završili su pred radnim i socijalnim sudom 5600 puta, a oštećeni su dobili ukupno 90,1 milijun eura, objavljeno je u srijedu na konferenciji za novinare.

Međutim, predsjednik Radničke komore Donje Austrije, Markus Wieser, primijetio je: „Postoji naravno i velik broj neprijavljenih ljudi koji možda nemaju informaciju da bi to trebali učiniti. Zato kažem: povjerenje je dobro, kontrola je bolja.”

Radnička komora pretpostavlja da će se serija stečajeva većih poduzeća u Donjoj Austriji nastaviti i ove godine. „Ako pogledate razvoj, on se ne smanjuje”, kaže Karl Heigl, stručnjak za radno i socijalno pravo. „Prije su bili stečajevi sa 100 zaposlenih. Sada su stečajevi u rasponu od 500 do 600 zaposlenika i te tvrtke dolaze svaka dva do tri tjedna.”

Stručnjaci iz Radničke komore Donje Austrije stoga očekuju sve veću potrebu za savjetima zaposlenika u 2024. godini. Inače, AK-u se najčešće obraćaju za provjeru plaće ili naknada, a zatim zbog problema s otkazom, pitanja o obračunu i visini plaće te po pitanju rodiljnog dopusta.

The post Austrija: Radnička komora samo u prošloj godini za radnike izborila 90,1 milijun eura first appeared on KROATIV.AT.

Godinu dana nakon završetka najvećeg svjetskog eksperimenta s četverodnevnim radnim tjednom velika većina tvrtki koje su sudjelovale još uvijek dopušta svojim zaposlenicima da rade skraćeni radni tjedan, a više od polovice njih je potpuno prešlo na novi način rada.

Od lipnja do prosinca 2022. radnici u 61 tvrtki u Velikoj Britaniji radili su 80% svojih uobičajenih sati za istu plaću. U zamjenu su se obvezali da će obaviti 100% svog posla, piše CNN, a prenosi Index.hr.

Najmanje 89% tih tvrtki i dalje je provodilo politiku, a najmanje 51% tvrtki je potpuno prešla na četverodnevni radni tjedan krajem 2023., navodi se u izvješću koje je objavio jedan od organizatora eksperimenta.

Studiju je u srijedu objavio Autonomy, think tank koji je proveo ispitivanje 2022. s neprofitnim organizacijama 4 Day Week Global i 4 Day Week UK Campaign u partnerstvu s istraživačima sa sveučilišta Cambridge i Oxford te Boston Collegea.

Učinci skraćenog radnog vremena bili su iznimno korisni za zaposlenike i njihove tvrtke, navodi se u izvješću.

Zaposlenici su izjavili da uživaju u boljem tjelesnom i mentalnom zdravlju, boljoj ravnoteži između poslovnog i privatnog života, općem zadovoljstvu životom te da su manje iscrpljeni zbog posla.

„Ključna stvar je da rezultati nakon šest mjeseci nisu posljedica kratkoročnih utjecaja. Ti su učinci stvarni i dugotrajni”, rekla je Juliet Schor, profesorica sociologije koja je anketirala radnike koji su sudjelovali u eksperimentu.

Menadžeri i izvršni direktori u 28 tvrtki koji su pristali odgovoriti na dodatna pitanja kažu da je četverodnevni radni tjedan pozitivno utjecao na njihovu tvrtku. Polovica tvrtki imala je manju fluktuaciju osoblja, trećini je zapošljavanje novih ljudi postalo mnogo lakše, a 82% je prijavilo korisne učinke na dobrobit zaposlenika.

Izvješće također naglašava metode koje su organizacije koristile za održavanje četverodnevnog tjedna, uključujući nove načine organizacije sastanaka, radne komunikacije i određivanja prioriteta.

Gotovo polovica od 61 tvrtke koje su sudjelovale u ispitivanju 2022. godine su u marketingu i oglašavanju, uslužnom i neprofitnom sektoru. Ostatak obuhvaća niz industrija, uključujući građevinarstvo, proizvodnju, maloprodaju, zdravstvo te zabavu.

Zaposlenici posljednjih godina sve češće zagovaraju skraćenje radnog tjedna, pogotovo nakon što su milijuni zaposlenika tijekom pandemije prešli na rad na daljinu i prestali putovati na posao, štedeći tako vrijeme i novac.

The post U jednoj europskoj zemlji skratili su radni tjedan, plaća ostala ista. Ovo su rezultati testa first appeared on KROATIV.AT.

Valentinovo je ove godine i “Dan jednakih plaća”. Od početka godine do 14. veljače, dva dana kraće nego lani, žene simbolično moraju raditi besplatno ako se njihova godišnja plaća usporedi s plaćom muškaraca.

Prema ženskoj mreži „Poslovne i profesionalne žene“, prosječni „jaz u plaćama između spolova“ u Austriji iznosi 12,4 posto – što je poboljšanje u usporedbi s 13 posto u 2023. Beč ima najmanji jaz u prihodima, a Vorarlberg najveći.

Zaposlenice zarađuju 29,5 posto, radnice 26 posto, a one na ugovoru o djelu zarađuju 5,1 posto manje od muških kolega. Među državnim službenicima žene sada zarađuju 5,8 posto više. Podaci za izračun rodne razlike u plaćama potječu iz izvješća o prihodima Statističkog zavoda Austrije za 2022. i odnose se na zaposlene s punim radnim vremenom tijekom cijele godine. Činjenica da žene češće rade na pola radnog vremena ovdje ne igra nikakvu ulogu.

Razlika u dohotku varira ovisno o saveznoj državi: u Beču se Dan jednakih plaća održava 12. siječnja, a u Vorarlbergu 17. ožujka. Između su Donja Austrija (12. veljače), Gradišće (14. veljače), Koruška (18. veljače), Salzburg (24. veljače), Štajerska (27. veljače), Tirol (1. ožujka) i Gornja Austrija (5. ožujka).

The post Žene u Austriji zarađuju u prosjeku 12,4 posto manje od svojih muških kolega first appeared on KROATIV.AT.

Nakon tri runde pregovora postignut je dogovor o novom kolektivnom ugovoru za 150.000 radnika. Gospodarska komora danas je objavila da će plaće rasti za osam posto u svim platnim skupinama. Ovaj kolektivni ugovor odnosi se na skladištare, vozače i montere namještaja.

Osim toga, dogovoreni su socijalno raspoređeni fiksni iznosi za kompenzaciju inflacije; oni se kreću između 21 i 27 eura, ovisno o platnoj skupini. Uz to su povećani dodaci.

Naknada za rad u hladnim prostorima u budućnosti bi trebala porasti na 0,82 eura po satu ili 137,50 eura mjesečno. Noćni dodatak raste na 2,20 eura po satu, a dnevnica za putne troškove na 19,30 eura.

Nadalje, dogovoren je nastavak isplate plaća dobrovoljcima vatrogasnih i drugih hitnih službi u slučaju katastrofe. Zadovoljstvo zaključkom u emisiji su izrazili i predstavnici poslodavaca i zaposlenika.

Time je izbjegnut nadolazeći štrajk radnika. Uoči trećeg kruga pregovora, predstavnici zaposlenika već su dobili odobrenje za štrajk od ÖGB-a. Sindikat je nedavno kritizirao ponudu poslodavaca od osam posto kao neadekvatnu.

Već je krajem prosinca bio dogovor za djelatnike maloprodaje. Stupanjski primaju između 8,3 i 9,2 posto više, a primanja šegrta rastu za deset posto. Kolektivni ugovor odnosi se na oko 430.000 zaposlenika i pripravnika.

The post Austrija: U ovoj djelatnosti plaće rastu za osam posto first appeared on KROATIV.AT.

Šef ÖGB-a Wolfgang Katzian i dalje traži početni prihod od najmanje 2000 eura, što je nerijetko puno niže za frizere, pekare, mesare, slastičare i u kožarskoj industriji. “U novoj godini želim ući u razgovore s Gospodarskom komorom o općem kolektivnom ugovoru koji će osigurati 2.000 eura”, rekao je Katzian za “Kronen Zeitung”. Šef WKÖ-a Harald Mahrer poziva na pomoć u “Presse”.

O tome su već razgovarali jesenas, ali su htjeli pričekati rezultate pregovora o plaćama. “Sada bi bilo dobro vrijeme za opći kolektivni ugovor – s odgovarajućim prijelaznim koracima. Nadam se da će biti razgovora u siječnju.” Kao odgovor na zahtjev APA-e, u početku nije bilo trenutnog odgovora od Gospodarske komore (WKÖ).

Opći kolektivni ugovor općenito se primjenjuje na sve tvrtke za koje WKÖ ima sposobnost kolektivnog pregovaranja. To utječe na milijune zaposlenika. Sljedeći cilj sindikata je znatno iznad 2000 eura – prema 2300 bruto primanja.

Predsjednik WKÖ Mahrer izrazio je zabrinutost u intervjuu za “Presse” da će “2024. biti vrlo mješovita godina”. “Naravno, gubitak konkurentnosti ga jako zabrinjava.” “Potreban nam je stoga i paket lokacijskih olakšica za 2024. – u vidu značajnog smanjenja troškova rada izvan plaće i poticaja za investicije”, rekao je.

Pozivi na smanjenje troškova rada izvan plaće nedavno su pogodili Katziana. “Svatko tko sada želi smanjiti troškove izvan plaća, želi dovesti u pitanje stvari za koje su se borili sindikati i zaposlenici”, kritizirao je nedavno sindikalist.

The post Austrija: Katzian i dalje zahtijeva početnu plaću od 2000 eura bruto first appeared on KROATIV.AT.

Šef ÖGB-a Wolfgang Katzian smatra da ima malo koristi od rasprave o smanjenju troškova rada koji nisu povezani s plaćom. “Dakle, stvar oko dodatnih troškova za plaće me stvarno muči”, rekao je danas u Ö1 Ö1-Morgenjournal.

Svatko tko želi smanjiti troškove mora reći odakle želi krenuti – ipak su to komponente plaća za zaposlenike. Kao primjer je naveo doprinose poslodavaca za zdravstveno i mirovinsko osiguranje.

“Svatko tko želi smanjiti troškove rada izvan plaće sada želi propitivati ​​stvari za koje su se borili sindikati i zaposlenici. “Mi to definitivno ne radimo”, kaže Katzian.

Umjesto toga, pozvao je na smanjenje visoke inflacije, koja je sada jasan faktor za to pitanje. Ekonomske mjere poput širenja mrežne infrastrukture i javnog prijevoza, socijalnog stanovanja i skrbi za djecu su uvijek i važne.

The post Šef ÖGB-a iznerviran raspravom o dodatnim troškovima plaća pozvao na smanjenje inflacije first appeared on KROATIV.AT.