U srijedu je bečki gradski vijećnik za obrazovanje i integraciju Christoph Wiederkehr (NEOS) predstavio novu ofenzivu u obrazovanju.

Christoph Wiederkehr predstavio je novi plan za učenje njemačkog jezika za djecu i mlade. Razlog je znatno povećan broj takozvanih “izvanrednih” učenika koji zbog nepoznavanja jezika ne mogu adekvatno pratiti nastavu. Iznad svega, ponovno spajanje obitelji u sektoru azila čini mjere nužnima, rečeno je.

Oko 17.800 djece u Beču danas se smatraju izvanrednim učenicima. “To je puno, to je previše”, rekao je Wiederkehr s uvjerenjem. Prema gradskom vijeću, djeca ljudi koji su izbjegli u Austriju, a koji sada dolaze u Beč, ne samo da slabo znaju njemački, nego su općenito slabo školovana. Razina pismenosti često je niska, izvijestio je. Međutim, poznavanje njemačkog jezika nije “fakultativno”, već je obavezno.

Spajanje obitelji jedan je od razloga velikog broja izvanrednih učenika, ali ne i jedini, naglasio je. Posebno je, kažu u gradskom vijeću, pogođena osnovna škola. Podrška počinje djelomično tijekom školske godine u neposrednom školskom okruženju, ali i u vrijeme kada škola nije u nastavi – tj. ljeti. U sklopu programa “Vienna Summer Learning” dostupno je 3840 mjesta za tečajeve njemačkog jezika.

Najesen polaznici također imaju priliku pristupiti Mika-D testu i prijeći u redovni razred. Prošle godine postojali su i ljetni tečajevi njemačkog, no sada će broj mjesta biti povećan za 10 posto. Projekt zajednički provode Interface Vienna i centri za obrazovanje odraslih.

Fokus na jezičnoj podršci u vrtiću i proširenje jezičnog osoblja za 50 ljudi također bi trebali početi prije osnovne škole. Prema Wiederkehr-u, povećanje pomoćnog osoblja bit će provedeno ove godine. Pilot projekt promicanja jezika u posljednjoj godini vrtića također bi trebao biti posebno posvećen onima koji će najvjerojatnije biti klasificirani kao iznimni.

Nadalje, predstavljeno je proširenje ponude „Učenje njemačkog kroz igru“ u bečkim knjižnicama. Proširenje provodi udruga Startklar na pet novih lokacija.

Wiederkehr je ponovio svoje zahtjeve saveznoj vladi. Ružičasto gradsko vijeće Beča traži prebivalište nakon pozitivne odluke o azilu kako se ljudi ne bi odmah selili iz saveznih pokrajina u Beč. Također je pozvao na sankcije za zemlje koje ne ispune kvotu za osnovnu skrb o azilu.

Također smatra da ima smisla i druga obavezna vrtićka godina, kao i zakonska odredba koja po potrebi nalaže pohađanje ljetnih tečajeva njemačkog jezika. Trenutno se možemo osloniti samo na dragovoljno djelovanje, istaknuo je.

Oporba je mjere jednoglasno ocijenila nedostatnima. Glasnogovornik za obrazovanje Bečke narodne stranke Harald Zierfuß i glasnogovornica za integraciju Caroline Hungerländer rekli su da je više nego pretjerano minimalno povećanje postojećih projekata i predstavljanje pilot projekta u tri vrtića opisati kao “njemačku ofenzivu”.

Velika većina te djece nije došla u Austriju spajanjem obitelji, nego su ovdje rođena, istaknuli su iz ÖVP-a. To znači da podrška njemačkom jeziku u vrtiću nije uspjela.

Uvjerio se to i edukativni govornički dvojac Bečkih zelenih, Julia Malle i Felix Stadler. Najvažnija reforma bila bi reorganizacija jezične podrške u vrtiću, tražili su. Utvrdili su da svaki dječji vrtić u Beču mora imati pravo na svog učitelja jezika koji je dio lokalnog tima. Između ostalog, potrebna je bolja jezična mješavina u školama.

The post Sve manje djece u bečkim školama priča njemački jezik: Grad krenuo u rješavanje problema first appeared on KROATIV.AT.