Kako bi se održala trenutna situacija u sektoru skrbi, do 2050. bit će potrebno gotovo 200.000 osoba za njegu. To je rezultat ažurirane prognoze potražnje za medicinskim sestrama iz Health Austria (GÖG) predstavljene u srijedu. Usporedite li sadašnji broj završenih tečajeva osposobljavanja u užem sektoru skrbi i potražnju do 2050., razlika je i do 3.000 ljudi godišnje.

Još 2019. godine GÖG je predstavio prognozu potražnje do 2030. godine. To je sada ažurirano i nastavit će ažurirati se do 2050. Umirovljenja (“potrebe za zamjenu”, oko 108.000 ljudi) i demografski razvoj (“dodatne potrebe”, oko 88.000 ljudi) uzeti su u obzir s jedne strane, rekla je autorica studije Brigitte Juraszovich, zamjenica voditelja zdravstvenih profesija i dugotrajne skrbi odjelu na GÖG.

Moguća emigracija ili fluktuacije osoblja nisu uključeni u zahtjev za zamjenu zbog nedostatka podataka. “Stoga su ove brojke apsolutno donja granica”, stoji u prognozi.

Studija je uključivala osoblje u bolnicama, uključujući ustanove za rehabilitaciju, kao i u stacionarnoj, dnevnoj i mobilnoj dugotrajnoj njezi. Međutim, osoblje u medicinskim ordinacijama i ustanovama za osobe s invaliditetom, kao i slobodnjaci ili ljudi u nastavi i istraživanju ili u školama i socijalnom osiguranju, nisu bili primljeni. Sveukupno, to rezultira kumulativnim dodatnim zahtjevima od oko 51.000 ljudi do 2030., 120.000 ljudi do 2040. i 196.500 ljudi do 2050.

Trenutna prognoza za 2030. gotovo potpuno odgovara onoj predstavljenoj 2019., kaže Juraszovich. Međutim, vrhunac koji se zapravo očekuje za ovu i sljedeću godinu donekle je pomaknut. S jedne strane, to je rezultat prevelike smrtnosti starijih osoba u pandemiji Covida-19, ali s druge strane, manje je ljudi primljeno u ustanove za njegu tijekom tog vremena.

Ako se fokusirate samo na medicinsko osoblje u užem smislu, do 2030. svake će godine biti potrebno između 5.000 i 5.900 ljudi više. U prosjeku će od 2031. do 2040. biti potrebno 5.600 ljudi, a od 2041. do 2050. 6.200 ljudi.

Nasuprot tome, trenutno se u tim područjima obučava prosječno oko 5.100 ljudi. To zvuči kao gotovo potpuna pokrivenost potreba – ali treba uzeti u obzir činjenicu da trenutno samo oko 80 posto obučenih zaista ulazi u profesiju, rekla je Juraszovich.

Sve u svemu, ona stoga pretpostavlja da će biti potrebno ukupno 7.000 do 8.000 diplomanata godišnje – što rezultira godišnjim jazom od 2.000 do 3.000 ljudi.

Kao mjere za pokrivanje potreba, studija preporučuje, uz već poduzete mjere kao što su povećanje atraktivnosti i subvencije za obuku, zapošljavanje međunarodnog medicinskog osoblja i osoba koje mijenjaju karijeru. Potrebni su i bolji radni uvjeti ili, kako kaže studija, “mjere zadržavanja osoblja”.

Uz to treba povećati učinkovitost, primjerice korištenjem tehnologije i rasterećenjem medicinskog osoblja s administrativnim osobljem. U konačnici, također se morate usredotočiti na prevenciju, rekla je Juraszovich. Povećanjem zdravstvene pismenosti stanovništva mogla bi se smanjiti potreba za njegom.

The post Svake godine u Austriji nedostaje do 3.000 medicinskih sestara first appeared on KROATIV.AT.

Kadrovska situacija u austrijskim bolnicama već je mjesecima napeta, a u mnogim mjestima nedostaje medicinskog osoblja. To ima dramatične posljedice: opetovana su upozorenja o prijetnji sigurnosti opskrbe. Iz Štajerske trenutno stiže glasan signal za uzbunu: sve je više ugrožena skrb za teško bolesne – konkretno, pacijente s akutnom leukemijom.

Pravobraniteljica za pacijente i njegu i šefica bolnice zvone na uzbunu: Tijekom ljeta suočili smo se s enormnim porastom odgovarajućih slučajeva liječenja, čija drama i ozbiljnost dosad nisu viđene, rekla je štajerska pravobraniteljica za pacijente i njegu Michaela Wlattnig. Ona govori o po život opasnim vremenima čekanja.

To pogađa, primjerice, tumorske bolesnike koji, kao teški bolesnici, moraju dugo čekati na termin operacije. Također su pogođena djeca koja moraju čekati na operaciju, da tako kažem, “jer je potreban krevet za intenzivnu njegu koji nije dostupan”, rekla je Wlattnig. To ima ozbiljne posljedice: “Očekuju se štete i smanjeni su izgledi za preživljavanje”, kaže štajerski pravobranitelj za pacijente.

Konkretno, šef LKH Hochsteiermark, Erich Schaflinger: U jednom danu smo morali poslati kući pet pacijenata jer liječenje nije bilo moguće. “Imali smo problema u skrbi za pacijente s akutnom leukemijom. Morali smo poslati pacijenta u Beč jer to u Štajerskoj nije bilo moguće zbog nedostatka osoblja u središnjim bolnicama”, rekao je Schaflinger.

I u Innsbrucku će u budućnosti biti nužne smjene. U državnoj bolnici, koja je dio tirolske klinike, tamošnja kirurška dnevna klinika bit će zatvorena sljedećih tjedana zbog nedostatka medicinskog osoblja. Godišnje se ovdje obavi oko 2.000 manjih kirurških zahvata. U budućnosti će se to često događati drugdje – u drugim bolnicama ili ambulantama.

Cilj reza je da se ostatak operacija na klinici u Innsbrucku vrati u normalu. Nedavno su se opetovano kritizirale intervencije koje su otkazane u kratkom roku. Nedostatak medicinskog osoblja značio je da se moraju odrediti prioriteti, prema medicinskom direktoru Aloisu Obwegeseru. Stoga se više neće izvoditi manji zahvati.

Ljeti su bolnice Zdravstvenog holdinga Gornje Austrije dospjele na naslovnice; sredinom srpnja liječnici su izvijestili o zdravstvenim rizicima zbog očitog nedostatka osoblja. U hitnoj službi klinike Pyhrn Eisenwurzen Klinikum Steyr nepopunjeno je sedam od 8,3 stalnih mjesta za opću medicinu. Problem je sada riješen “unutarnjom organizacijskom promjenom”, prema zdravstvenom holdingu.

Općenito, kadrovska situacija je još uvijek “napeta”, rekla je glasnogovornica Jutta Oberweger. U nekim slučajevima olakšanje se može postići samo “kreativnim rješenjima”. Ozbiljno usko grlo također je riješeno na plućnom odjelu klinike Pyhrn Eisenwurzen Klinikum Steyr, kako je izvijestio Oberweger. Odjel za plućne bolesti bio je u hitnom radu do kraja kolovoza, što znači da se privremeno više nije primalo pacijenata.

The post Zbog nedostatka osoblja novi signali za uzbunu iz austrijskih bolnica first appeared on KROATIV.AT.