Kada se Nacionalno vijeće bude ponovno biralo 29. rujna, gotovo svaka peta osoba s pravom glasa koja živi u Austriji neće moći aktivno sudjelovati. Broj ljudi bez prava glasa, koji godinama raste, sada je dosegao novi vrhunac.

Oko 6,3 milijuna ljudi ima pravo glasa, u usporedbi s gotovo 1,5 milijuna stanovnika u dobi za pravo glasa koji ne mogu glasovati jer nemaju austrijsko državljanstvo. To odgovara 19 posto populacije u dobi od 16 i više godina.

Godine 2002., prema analizi APA-e temeljenoj na podacima Statističkog ureda Austrije, udio ljudi koji nisu imali pravo glasa u ukupnoj populaciji s pravom glasa (tada staroj od 18 godina) još uvijek je iznosio devet posto. Tada 560.000 od ukupno 6,4 milijuna građana s pravom glasa nije imalo pravo glasa.

U posljednje 22 godine broj stanovnika koji nemaju pravo glasa kontinuirano i znatno brže raste od broja birača koji u zadnje vrijeme čak i opada.

Naime, prema privremenoj brojci Ministarstva unutarnjih poslova, pravo glasa na izborima za Nacionalno vijeće ima 6.343.976 osoba. Taj broj je 52.836 ili 0,83 posto manji nego na posljednjim izborima za Nacionalno vijeće 2019. (6.396.812 birača s pravom glasa).

Gotovo sve savezne pokrajine – s izuzetkom Vorarlberga, Donje Austrije i Gradišća – izgubile su broj birača s pravom glasa.

The post Gotovo petina starijih od 16 godina nema pravo glasa na izborima za Nacionalno vijeće first appeared on KROATIV.AT.

Nacionalno vijeće danas odlazi na ljetnu stanku. Sastanak će započeti postavljanjem pitanja kancelaru Karlu Nehammeru (ÖVP).

Na kraju plenarnog tjedna, među ostalim, znatno će se povećati naknada troškova braniteljima u slučaju oslobađajućih presuda. Uvodi se i novi oblik zastupničke tužbe.

O najnovijim zakonima Savezno vijeće će raspravljati sljedeći tjedan. Nacionalno vijeće ponovno bi se trebalo sastati 18. rujna.

Obradom 13 izvješća Revizorskog suda (RH) – sva na temu pravosuđa te obrazovanja i istraživanja – tijekom noći je završen drugi dan saborskih pitanja. Gošća je bila predsjednica RH Margit Kraker, koja je govorila o uputama za djelovanje koje vrijede i dulje od jednog zakonodavnog razdoblja.

Revizori RH su, između ostalog, zamjerili dugotrajnost postupka i nepopunjenost radnih mjesta na Saveznom upravnom sudu. Kritizirani su i zatvorski uvjeti u pretrpanim popravnim ustanovama. Revizorski sud je propustio dugoročnu strategiju kada je riječ o zaštiti žena kao žrtava.

Fragmentacija vještina u školskom sektoru također je izazvala kritike, kao i nedostatak pomoćnog osoblja u obveznim školama. Sva su izvješća jednoglasno prihvaćena.

The post Nacionalno vijeće od danas odlazi na ljetnu stanku first appeared on KROATIV.AT.

U srijedu se u Nacionalnom vijeću raspravljalo o ograničenju brzine od 30 km/h, a posebno je oporba bila skeptična. Od 1. srpnja bit će olakšano ograničenje brzine u zaštitnim zonama.

Ubuduće će općine moći lakše uvesti ograničenje brzine od 30 km/h. Predviđeno je to zaključkom koji je u srijedu poslijepodne donijelo Nacionalno vijeće. Prema tekstu zakona, nadležno tijelo može smanjiti najveću dopuštenu brzinu u lokalnim područjima u područjima s posebnom potrebom zaštite kao što su škole, vrtići, bolnice ili ustanove za starije osobe, pod uvjetom da je ta mjera prikladna za povećanje prometa. sigurnost pješaka ili biciklista.

Inicijativa za ovo zakonsko rješenje došla je od samih zajednica koje su željele više fleksibilnosti. Do sada su se mogla propisati odgovarajuća smanjenja brzine, ali uz određene birokratske napore, poput izrade vještačenja.

SPÖ nije zadovoljan. Glasnogovornik za promet Alois Stöger vjeruje da će u konačnici sve ostati isto. NEOS je također izrazio slične strahove. Ipak, glasnogovornik prometa Johannes Margreiter vidio je paket koji bi poboljšao sigurnost na cestama, s čime se njegova parlamentarna skupina, za razliku od socijaldemokrata, složila. Slobodarska stranka ima temeljnijih briga. Njihov glasnogovornik za promet Gerhard Deimek boji se da će ta odluka biti prvi korak prema uvođenju ograničenja brzine od 30 km/h na cijelom području. Osim toga, kao i Stögeru, nedostaje mu preciznija definicija gdje se brzina može ograničiti. Gradonačelnik bi mogao učiniti isto ispred svog privatnog prilaza.

Koalicija je ipak bila zadovoljna. Glasnogovornik ekološkog transporta Hermann Weratschnig vidio je aktivan doprinos suživotu uz poštovanje. Uostalom, dvije trećine dnevnih prometnih nesreća događa se na lokalnom području. Glasnogovornik potpredsjednika za promet Andreas Ottenschläger tada je također govorio o dobrom koraku prema većoj prometnoj sigurnosti u zemlji. Ministrica prometa Leonore Gewessler (Zeleni) kao jednu od najučinkovitijih mjera vidi smanjenje broja nesreća, prljavštine u zraku i prometne buke.

Uz pojednostavljenje ograničenja brzine od 30 km/h za općine, StVO također predviđa mogućnost prijenosa odgovornosti za kamere za brzinu s država na općine. Prema informacijama iz Ministarstva prometa, ova mogućnost trenutno postoji samo za one općine koje imaju komunalnu stražu.

U budućnosti bi države također trebale moći ovlastiti sve druge općine da to čine. “Preduvjet za to je propis o prijenosu koji se može izdati čim amandman stupi na snagu (1. srpnja)”, rekli su iz ministarstva.

Zakon ne predviđa nikakve detaljne zahtjeve u tom pogledu. Pokrajina stoga može u velikoj mjeri sama regulirati detalje. “U sadržajnom smislu, naravno, i dalje vrijedi opća zakonska obveza da se kamere za mjerenje brzine moraju postaviti tamo gdje je to potrebno radi povećanja ili osiguranja sigurnosti na cestama ili radi zaštite od opasnosti ili smetnji, posebice zbog buke, mirisa ili zagađivača. Zaštita stanovništva ili okoliša čini se nužnim iz drugih važnih razloga”, rečeno je.

Vođenje kaznenih postupaka ostaje u nadležnosti okružnih upravnih tijela. Kako bi se nadoknadili nastali troškovi, amandmanom je predviđena podjela naplaćenih kazni između održavatelja cesta i okružnih upravnih tijela od 80 posto prema 20 posto. “Neće biti promjena općeg pravila da će kazne ići u korist održavatelja cesta”, rekli su iz ministarstva.

Izmjena pravilnika o cestovnom prometu uključuje i ukidanje zelenog trepćućeg semafora na pojedinim raskrižjima ili ulazima – i to ako se time poboljšava protočnost prometa.

The post Austrija će u nekim mjestima ograničiti brzinu samo na 30 km/h first appeared on KROATIV.AT.

Prema aktualnom istraživanju, izbori za Nacionalno vijeće trebali bi se održati najesen kako je i planirano. Većina Austrijanaca također odbija spajanje s EU izborima početkom lipnja.

U Austriji je trenutno samo manjina za prijevremene izbore za Nacionalno vijeće. Prema nedavnoj anketi Gallupa, 37 posto je za pomicanje izbora s planiranog jesenskog datuma na proljeće, dok je 50 posto protiv toga. 13 posto nije komentiralo ovo. Iz perspektive ispitanih, prijevremeni izbori prvenstveno bi koristili FPÖ-u, pokazuju rezultati istraživanja.

Slična je slika i na pitanje o spajanju izbora za Nacionalno vijeće s izborima za Europski parlament zakazanim za 9. lipnja: samo 33 posto bi radije tu opciju, 51 posto je protiv takvog scenarija. 16 posto nije dalo nikakvu informaciju ili nije imalo stav o tome. To proizlazi iz “Gallupovog barometra raspoloženja”, za koji je ispitano 1000 ljudi (online, razdoblje istraživanja od 23. do 29. siječnja 2024.).

Želja za prijevremenim izborima posebno je jaka među simpatizerima FPÖ-a sa 68 posto. Raniji izlazak na izbore može zamisliti 35 posto pristaša SPÖ-a, dok to može zamisliti 26 posto pristaša NEOS-a. S po 22 posto, pristaše ÖVP-a i Zelenih najmanje su entuzijastični oko održavanja izbora.

Na pitanje koja bi stranka imala koristi od ranijih izbora, 46 posto je reklo FPÖ. 17 posto očekuje da će SPÖ imati koristi, 14 posto navelo je ÖVP, 10 posto Stranku piva, 9 posto KPÖ. NEOS je na ovo pitanje dobio samo 7 posto, a Zelene je imenovalo 6 posto. 17 posto reklo je da niti jedna strana neće imati koristi, 20 posto nije dalo nikakve informacije.

Kada je riječ o temama koje su bitne za izbore, najviše je spominjan blok “Zdravstvo, skrb i socijalna pitanja” 62 posto, zatim gospodarstvo (53 posto), migracije i integracije (48), energetska politika (45). ) te red i sigurnost u zemlji (42).

The post Istraživanje: Kada stanovnici Austriji žele izaći na izbore? first appeared on KROATIV.AT.

Nacionalno vijeće jučer navečer uvelo je jednodnevnu vinjetu. Glavna svrha toga je zadržati protok turista na autocestama i tako rasteretiti prometno opterećene zajednice. Ujedno je, sukladno EU direktivi o infrastrukturnim troškovima, omogućen CO2 doprinos cestarini za vozila čija je ukupna tehnički dopuštena masa veća od 3,5 tone. Novi sustav cijena za kamione uvodit će se postupno od 2024. do 2026. godine.

Kritika SPÖ-a odnosila se na zadnju točku, pogotovo jer bi obustava povećanja cestarine u konačnici rezultirala nižim povećanjem troškova od prvobitno očekivanog. Glasnogovornica zaštite okoliša Julia Herr vidjela je “mlaki kompromis” i “sudar ispred teretnog lobija”.

Međutim, glasnogovornik za prijevoz Zelene stranke Hermann Weratschnig tvrdio je da će se ovako zaustaviti vrludanje s cijenama. Njegov kolega iz ÖVP-a Andreas Ottenschläger vidio je “pragmatičnu sredinu”.

Glasnogovornik transporta FPÖ-a Gerhard Deimek također je pretpostavio da će veći porez na CO2 u konačnici morati platiti potrošač. Slobodarska stranka je odbila ovaj prijedlog, kao i SPÖ.

Drugi dio paketa je da će fotonaponski sustavi u neposrednoj blizini prometnice biti uvršteni na popis sustava koji se smatraju sastavnicama federalne autoceste. Preduvjet za to bi trebao biti da su ti objekti ili na zemljištu u vlasništvu Republike i služe ASFINAG-u za uživanje u plodovima ili da su u izravnom vlasništvu ASFINAG-a. Ministrica infrastrukture Leonore Gewessler (Zeleni) prepoznala je značajno ubrzanje procesa.

The post Nacionalno vijeće usvojilo uvođenje jednodnevne vinjete u Austriji first appeared on KROATIV.AT.

Na jučerašnjoj sjednici Nacionalnog vijeća (NV) Austrije, kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) je imao raspravu s klupskim čelnikom Slobodarske stranke Herbertom Kicklom oko mjera suzbijanja širenja koronavirusa.

Kickl i njegova stranka su posljednjih dana i tjedana žestoko kritizirali tirkizno-zelenu koaliciju, ili kako ih oni zovu „crno-zelena koalicija“. Pisali smo o tome da planiraju predati zahtjev za izglasavanje nepovjerenja kompletnoj Vladi, ali isti nije bio izglasan u NV-u. Posljednjih dana podupiru peticiju protiv obaveznog cijepljenja, koje neće biti obavezno.

Slobodarska stranka je zamolila da se „pažljivije“ postupa s teorijama zavjere, nakon čega je Kickl ponovio svoje optužbe protiv vlade.

Kancelar Kurz je bio u NV-u kako bi se razgovaralo o jučerašnjoj dozvoli Pfizer/BioNTechovog cjepiva u Europskoj uniji: „Ovo je početak pobjede protiv pandemije“. Nakon toga se osvrnuo na Kickla i njegovu stranku: „Prestanite se ponašati kao da virus ne postoji“. Za odluku zastupnika FPÖ-a da na sjednicama ne nose maske je izjavio: „Niste posebno muževni ako ne nosite masku. Niste s tim posebno jaki“. Dodao je kako razumije da su oni protiv lockdowna i mjera, ali mu nije jasno koji je koncept stranke s kojom je nekada bio u koaliciji.

Sieh dir diesen Beitrag auf Instagram an

Ein Beitrag geteilt von Zeit im Bild – ZIB (@zeitimbild)

Rekao je kako donesene mjere među stanovnicima „nisu popularne“ i da sigurno s tim neće dobiti na popularnosti. Podsjećamo, Kickl je lockdown nazvao „kućnim pritvorom“ za veliki dio stanovništva, a Kurza nazvao „majstorom katastrofe“. Klupski čelnik FPÖ-a je testiranje nazvao „apartheidom testova“ te rekao da „Kurz i Kogler moraju otići“.

Sieh dir diesen Beitrag auf Instagram an

Ein Beitrag geteilt von Zeit im Bild – ZIB (@zeitimbild)

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

Antonio Šećerović
Foto: Thomas Jantzen | Parlamentsdirektion

The post NV: Žestoka rasprava Kurza i Kickla oko trenutnih mjera first appeared on KROATIV.AT.