Bolnica u austrijskom Klagenfurtu proteklog vikenda primila je jednog pacijenta iz Crne gore koji je imao težu kliničku sliku zbog infekcije koronavirusom.

Jedan 46-godišnji pacijent primljen je na odjel intenzivne njege. On je do Klagenfurta prebačen zrakoplovom. Tu je vijest potvrdilo Ministarstvo vanjskih poslova Republike Austrije.

Ministar vanjskih poslova Republike Austrije Alexander Schallenberg na proljeće je ponudio zemljama “Zapadnog Balkana” prebacivanje pacijenata na intenzivnu njegu u Austriju.

Tu mogućnost Crna Gora je već bila koristila i u travnju kada je jedan pacijent prebačen u Graz.

“Brza pomoć i solidarnost s Crnom Gorom za nas su nešto što se podrazumijeva. I u vrijeme krize Austrija stoji uz svoje partnere na Zapadnom Balkanu”, kazao je Schallenberg.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

Pero Bačić
Foto: Daan Stevens / Unsplash

The post Zaraženi državljanin Crne Gore avionom prebačen u Klagenfurt first appeared on KROATIV.AT.

Kako bi rasteretili bolnički sustav i ostavili dovoljno kapaciteta za korona bolesnike, liječnici u Austriji savjetovali su pacijentima da se cijepe protiv sezonske gripe. Građani Austrije to su ozbiljno prihvatili, što je dovelo do nestašice cjepiva u pojedinim dijelovima zemlje.

Cjepiva je već nestalo u Klagenfurtu, a na zadnjim zalihama su i u St. Pölten-u. Zdravstvene službe u Klagenfurtu imale su na raspolaganju 2800 doza cjepiva koje su potrošene u jednom danu. Vlasti su nakon izbijanja pandemije pokušale naručiti još cjepiva protiv sezonske gripe, ali bezuspješno. Lokalne vlasti su ove godine očekivale povećan broj osoba koje će se cijepiti protiv gripe, ali ovoliku navalu nisu očekivali.

Gradonačelnica Klagenfurta Dr. Maria-Luise Mathiaschitz i zdravstvene službe toga grada sada apeliraju na vladu da poveća broj cjepiva protiv gripe. Klagenfurtske vlasti također kritiziraju državne zdravstvene vlasti te ističu da su neki u raspodijeli cjepiva bili privilegirani.

Sa sličnim problemom se bore i u drugim austrijskim pokrajinama, potražnja je velika, a cjepiva ima sve manje. Nova isporuka cjepiva očekuje se sredinom prosinca kada bi trebalo stići nekoliko desetina tisuća cjepiva. Još dovoljan broj cjepiva za sezonsku gripu ima u glavnom gradu Beču, ali i građani u Beču imaju problem s dugim listama čekanja na cijepljenje. Ove godine su gradske vlasti austrijske metropole obećale besplatno cijepljenje protiv sezonske gripe te su za tu svrhu osigurale 400 tisuća doza cjepiva, duplo vise nego prošle godine.

Njemački doktori upozoravaju na manjak cjepiva

Njemačke savezne vlasti naručile su 26 milijuna doza cjepiva protiv sezonske gripe. Međutim, njemački liječnici smatraju da to vjerojatno nije dovoljno ni za sve rizične grupe. Također kritiziraju vlasti da se opasnost od gripe u poređenju s koronom ne procjenjuje ispravno budući da je u sezoni gripe 2017/2018 u Njemačkoj preminulo 25 000 ljudi. Oni posebno apeliraju da se cijepe djeca i mladi jer oni prvi obolijevaju i onda zaraze ostale, sto nije slučaj s koronavirusom.

Pero Bačić
Foto: National Cancer Institute / unsplash.com

The post U Austriji i Njemačkoj vlada nestašica cjepiva protiv gripe first appeared on KROATIV.AT.

Povodom 100. godišnjice Koruškog plebiscita, predsjednik Austrije Alexander Van der Bellen ispričao se slovenskoj manjini zbog „pretrpljene nepravde“. Na svečanom događaju u zgradi savezne pokrajine Koruške, Van der Bellen je zahvalio na hrabrosti zajedničke proslave slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru i koruškom predsjedniku Peteru Kaiseru (SPÖ).

Van der Bellen je izjavio kako je Koruška „prešla dug put pomirenja“ te citirao članak osam Saveznog ustava prema kojem Austrija ima dužnost štititi svoje etničke skupine. Nakon što je citirao članak, upitao se:

„Jesmo li se toga uvijek držali? Jesmo li živjeli svoju jezičnu i kulturnu raznolikost i uvijek odlučno osiguravali i promicali njezino očuvanje? Nažalost, moram priznati: Ne, to nije uvijek bio slučaj. Mnogo je toga došlo nakon dugo vremena, jako, jako kasno. Kao savezni predsjednik, želio bih se ispričati vama, dragi pripadnici slovenske etničke skupine, zbog pretrpljene nepravde i neprovođenja ustavom zajamčenih prava“

Ovim povijesnim riječima aplaudiralo je oko 130 posjetitelja proslave, a onda je Van der Bellen ispriku ponovio i na slovenskom jeziku. Van der Bellen se ponajviše ispričao zbog konflikta s dvojezičnim pločama, koji je politički riješen tek 2011. godine. U pojedinim dijelovima Koruške, gdje je većinsko stanovništvo slovensko, nalazi se oko 80 dvojezičnih ploča s natpisom na austrijskom i slovenskom jeziku. Preminuli političar Jörg Haider je za vrijeme svoje dužnosti u FPÖ i BZÖ bio veliki protivnih ovih ploča.

Korušku je Van der Bellen nazvao „posebnom pokrajinom, koja spaja Austriju i Sloveniju na poseban način“. U Koruškoj postoje dvojezične ploče, mediji, zborovi, vrtići, škole i sudovi te mnogobrojne udruge i projekti. Zahvalio se Slovencima, čiji glasovi su bili bitni za ostanak Koruške u Austriji. Ova izjava iznenadila je mnoge.

Svom slovenskom kolegi Pahoru je zahvalio na hrabrosti da prvi put zajedno slave ovaj događaj. Pahor je Klagenfurt nazvao današnjim „simboličnim glavnim gradom Europe“: „Europa nam omogućava biti ono što jesmo. Ne možemo promijeniti prošlost, ali možemo mijenjati budućnost. Sreća prati hrabre“.

Na događaju su nazočili i ministrica Susanne Raab (ÖVP) te vicekancelar Werner Kogler (Zeleni) koji su zagarantirali zaštitu manjina.

Koruški plebiscit (referendum) održan je 10. listopada 1920. godine radi određivanja granice između Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca i Austrije nakon Prvog svjetskog rata. Jugoslavenska vojska je odmah nakon rata okupirala dijelove Koruške, ali se morala povući pod pritiskom Antante. Mirovnim ugovorom iz Saint-Germaina 1919. godine predviđeno je provođenje plebiscita u Koruškoj, sukladno načelu samoodređenja naroda. Većina glasača (59,04 posto) se izjasnilo za Austriju, stoga je ovo područje ostalo u sastavu Austrije.

Antonio Šećerović
Foto: Alexander Van der Bellen | Facebook

The post KLAGENFURT: Van der Bellen se ispričao koruškim Slovencima first appeared on KROATIV.AT.