Europska komisija je predložila digitalizaciju putovnica i osobnih iskaznica koje će se moći pohraniti u mobilnim telefonima s ciljem što lakšeg prelaska granica.

“Današnji prijedlog za digitalizaciju putovnica i osobnih iskaznica utire put za sigurno i besprijekorno iskustvo putovanja”, izjavila je potpredsjednica Komisije Vera Jourova.

Komisija je objavila dva prijedloga, jedan o uspostavi zajedničkog okvira za uporabu digitalnih putnih dokumenata, a drugi se odnosi na digitalnu aplikaciju za putovanja, piše HINA.

Besplatna verzija dokumenata na mobitelima
Digitalni putni dokumenti moći će se pohraniti na mobilnim telefonima. Građani će moći potpuno dobrovoljno i zatražiti digitalnu verziju svojih putnih dokumenata koja će biti besplatna.

Građani s putovnicama neke od članica EU, kao i trećih zemalja moći će poslati svoju digitalnu putovnicu ili osobnu iskaznicu unaprijed, prije putovanja radi prethodne granične kontrole kada putuje u Europsku uniju ili iz nje, što bi trebalo znatno ubrzati postupke provjere na granicama. Digitalni dokumenti moći će se koristiti i za prijavu boravku u nekoj drugoj državi čelnici.

“Dopuštajući putnicima da digitalno predaju svoje dokumente unaprijed, graničari će moći provjeriti njihov identitet prije dolaska. Time će se pojednostaviti postupak za sve putnike, posebno građane EU, a istovremeno će se izoštriti fokus na sumnjive slučajeve, povećavajući učinkovitost sustavnih provjera na našim vanjskim granicama”, rekao je potpredsjednik Komisije Margaratis Schinas.

Na vanjskim granicama EU provode se sustavne kontrole svih putnika. Danas se to provodi fizički na graničnim prijelazima. Prema podacima Komisije, prošle je godine bilo oko 600 milijuna prelazaka granice, stoga postoji potreba za ubrzanjem provjere putnih dokumenata.

Prijedlog Komisije moraju odobriti Vijeće EU i Europski parlament.

The post Komisija EU-a predlaže da putovnice i osobne iskaznice budu na mobitelima first appeared on KROATIV.AT.

Europska komisija nameće kaznene carine na određene električne automobile iz Kine. Priopćile su to danas briselske vlasti.

Kao dio istrage koja je u tijeku, “Komisija je privremeno došla do zaključka da lanac vrijednosti za električna vozila na baterije u Kini ima koristi od nepravednih subvencija”, navodi se u priopćenju Komisije. Kao rezultat toga, proizvođači u EU su u opasnosti od “ekonomske štete”.

EU slijedi primjer SAD-a koji je nedavno učetverostručio carine na kineska električna vozila na 100 posto. Međutim, europski proizvođači automobila jasno su se izjasnili protiv carina i bojali se odmazde na svom najvažnijem jedinstvenom tržištu, tj. Kini.

The post EU uvodi kaznene carine na kineske električne automobile first appeared on KROATIV.AT.

Uspjeh na europskim izborima FPÖ-u donosi ne samo politički prestiž, već i mnogo novca za predizbornu blagajnu. Slobodarska stranka može osigurati do 4,3 milijuna eura iz “posebnih stranačkih sredstava” za europske izbore.

ÖVP i SPÖ slijede odmah iza njih. Sve u svemu, stranke će dobiti “posebno stranačko financiranje” od 2,5 eura po biraču za izbore za EU – ukupno 15,9 milijuna eura.

Koliko će točno novca stranke dobiti još nije poznato. Jer, vratit će se samo ono što su stranke stvarno potrošile na troškove kampanje. Uoči izbora, FPÖ, ÖVP i SPÖ nisu službeno kvantificirali proračune svojih kampanja.

Zakonska gornja granica bila je 8,66 milijuna eura za razdoblje od 26. ožujka do 9. lipnja. FPÖ je naveo da će ostati ispod polovine zakonski dopuštenog – to bi bilo 4,33 milijuna eura i otprilike bi odgovaralo maksimalnom iznosu koji FPÖ ima pravo s obzirom na izborne rezultate. ÖVP i SPÖ su izjavili da će ostati unutar granice.

Prema izračunima APA-e, tužbeni zahtjev Slobodarske stranke iznosi do 4,3 milijuna eura. Slijedi ÖVP s 4,2 milijuna eura, ispred SPÖ-a, koji bi mogao dobiti do 3,9 milijuna eura iz posebnog financiranja. Zelenima i NEOS-u pripada oko 1,8 odnosno 1,7 milijuna eura.

Uoči izbora, dvije manje stranke jedine su dale vrlo konkretne brojke za proračun svojih kampanja. Oboje su u izbore za EU uložili više nego što su dobili natrag iz posebnog financiranja.

NEOS je za izbornu kampanju izdvojio 2,5 milijuna eura. Zeleni su priopćili da su federalnoj stranci u proračunu predvidjeli nešto više od 1,5 milijuna eura. Uz to, bilo je nešto više od pola milijuna eura od državnih stranaka.

Stranke svoje troškove predizborne kampanje moraju detaljno raščlaniti u “izvješću o izbornom oglašavanju” koje u sljedećih šest mjeseci moraju dostaviti Revizorskom sudu. Ured također mora isplatiti posebna sredstva unutar šest mjeseci od izbora.

The post Uspjeh na izborima za EU donosi FPÖ-u do 4,3 milijuna eura first appeared on KROATIV.AT.

Nakon Brexita, odnosno izlaska Velike Britanije iz EU, neki političari u Europi poigravaju se sličnim korakom. Gubitak članstva u EU bio bi skup za Austriju, pokazuje analiza Instituta za ekonomska istraživanja (WIFO).

Bruto domaći proizvod (BDP) u cijenama 2022. u prosjeku bi bio 35 milijardi eura ili 7,8 posto manji, izračunali su direktor WIFO-a Gabriel Felbermayr i Inga Heiland s Norveškog sveučilišta za znanost i tehnologiju. Izračunati scenariji kreću se od pada od 5,3 posto do 10,4 posto BDP-a ili 24 do 47 milijardi eura godišnje.

Prema studiji, stvarni BDP Velike Britanije vjerojatno će zbog Brexita biti 3,2 do 6,7 posto manji nego što bi bio da je zemlja još uvijek u EU. Austrijanci bi morali očekivati ​​ekonomski nedostatak od prosječno 3860 eura po stanovniku. Scenariji se kreću od 2735 eura do 5190 eura po glavi stanovnika.

Na ljestvici EU Austrija bi bila šesta od 27 zemalja, prema rezultatima simulacije dvojice stručnjaka. Prema WIFO-u, iznenadni “izlaz” izazvao bi dvostruko veću štetu u kratkom roku.

Budući da Austrija ima neto doprinos u EU, troškovi članstva u EU moraju se usporediti s ekonomskim koristima, navodi WIFO. Međutim, godišnji troškovi bili su ograničeni na 113 do 184 eura po stanovniku: Austrija plaća oko tri ili četiri milijarde eura godišnje, najveća isplata do sada bila je 2020. s 3,55 milijardi eura. Međutim, posljednjih godina u Austriju se u prosjeku vratilo oko 2,3 milijarde eura za poljoprivredu i istraživanja.

The post WIFO: Austriju bi izlazak iz EU-a skupo koštao first appeared on KROATIV.AT.

Europska komisija također pooštrava propise za kinesku shopping platformu Temu. Danas je službeno klasificirao Temu u kategoriju vrlo velikih online platformi prema Zakonu o digitalnim uslugama (DSA).

Prema vlastitim informacijama, Temu ima oko 75 milijuna mjesečnih korisnika u EU. To ga stavlja daleko iznad praga od 45 milijuna korisnika na kojem DSA stupa na snagu.

Platforma mora poduzeti opsežne mjere opreza do kraja rujna kako bi se zaštitila od krivotvorenja proizvoda i kršenja prava intelektualnog vlasništva.

Osim toga bit će obvezna godišnja izvješća o procjeni rizika, koja posebno moraju ispitati moguće štetne učinke na zdravlje i sigurnost potrošača – s fokusom na fizičku i psihičku dobrobit maloljetnika.

Zaštitnici prava potrošača u nekoliko europskih zemalja podnijeli su žalbu protiv platforme sredinom svibnja. Tržište je “puno manipulativnih tehnika čiji je cilj navesti potrošače da troše više na platformi.”

Svatko tko želi izbrisati svoj račun na Temuu mora proći “stazu prepreka” na web stranici. Osim toga, Temu često ostavlja potrošačima nejasno od koga kupuju proizvode.

The post EU pooštrava pravila za shopping platformu Temu first appeared on KROATIV.AT.

Šefovi država i vlada Europske unije odlučili su pooštriti sankcije protiv Irana nakon iranskog napada na Izrael. “Mislimo da je vrlo važno učiniti sve što možemo da izoliramo Iran”, rekao je predsjednik Vijeća EU Charles Michel kasno jučer navečer u Bruxellesu.

Nove kaznene mjere bile bi usmjerene na tvrtke uključene u proizvodnju dronova i projektila, rekao je Michel. Iran je ispalio više od 300 dronova i projektila na Izrael tijekom vikenda kao odgovor na napad 1. travnja na kompleks svoje ambasade u Damasku koji se pripisuje Izraelu. Velika većina njih je presretnuta.

Sastanak 27 šefova država i vlada prvi je nakon iranskog napada. Osudili su napad i ponovili svoju predanost sigurnosti Izraela. Istodobno su pozvali sve strane da spriječe daljnje napetosti – uključujući i Libanon. Izrael je nagovijestio da će uzvratiti, ali nije iznio detalje.

Iran podržava i radikalnu palestinsku organizaciju Hamas u pojasu Gaze, protiv koje Izrael ratuje više od šest mjeseci, kao i Hezbollah u Libanonu i pobunjenike Houthi u Jemenu.

The post EU: Zeleno svjetlo za nove sankcije Iranu first appeared on KROATIV.AT.

Većina članova Europskog parlamenta željela bi u budućnosti provesti zabrane vožnje diljem EU-a. Kako je jučer u Strasbourgu objavio Europski parlament, prekoračenje brzine od 50 kilometara na sat može dovesti do oduzimanja vozačke dozvole.

Prema informacijama, saborski zastupnici to žele proširiti tako da se u naseljenim mjestima može izgubiti vozačka dozvola ako vozite 30 km/h prebrzo. Ako je država EU-a izdala zabranu vožnje, najkasnije u roku od 25 dana trebalo bi biti jasno primjenjuje li se zabrana u cijeloj EU ili ne.

Prije nego što nova pravila stupe na snagu, potrebno je postići kompromis s državama EU-a. No, zemlje članice još nisu pronašle stav o projektu. Pregovori će započeti tek nakon izbora novog parlamenta u ljeto. Nakon takvog dogovora o direktivi, države članice obično imaju oko dvije godine za implementaciju zahtjeva u nacionalni zakon.

The post Europski parlament glasa za postroženje prometnih pravila i oduzimanje vozačke dozvole u cijeloj EU first appeared on KROATIV.AT.

FPÖ se učvrstio na prvom mjestu u anketama za izbore za EU 9. lipnja: u anketi OGM-a za “Kurier” (izdanje od nedjelje), Slobodarska stranka je dobila 26 posto, a ÖVP drži drugo mjesto (22 posto ) i SPÖ (21 posto).

Jasni pobjednici u istraživanju su Slobodarska stranka s 26 posto (EU izbori 2019.: 17,2 posto). ÖVP bi pak izgubio 13 postotnih bodova u odnosu na prošle izbore (34,6 posto), a s gubicima bi se morao pomiriti i SPÖ (2019.: 23,9 posto).

Zeleni su u anketi s 14 posto gotovo dosegli svoj rezultat iz 2019. (14,1 posto), dok bi NEOS s dvanaest posto mogao puno dobiti vise glasova (2019.: 8,4 posto). Za anketu je intervjuirano 2076 stanovnika Austrije s pravom glasa (22.-24. siječnja i 29.-31. siječnja, raspon fluktuacije 2,2 posto).

Istraživanje Lazarsfelda za “Austriju” (1000 ispitanika od 29. do 31. siječnja, raspon fluktuacije 3,2 posto) također je nedavno postavilo FPÖ na prvo mjesto s 27 posto. U ovom istraživanju ÖVP je dobio 24 posto, SPÖ 20 posto. NEOS dobiva 14 posto, ispred Zelenih s 13 posto.

The post Istraživanje: FPÖ čvrsto drži prvo mjesto, ÖVP-a i SPÖ dodatno pali first appeared on KROATIV.AT.

Za ovogodišnje izbore za EU i Nacionalna vijeća, sva istraživanja FPÖ-u predviđaju snažan porast glasova i prvo mjesto.

Sa šest izbora, 2024. će biti super izborna godina. Domaće političke događaje prvenstveno određuju dva nacionalna glasanja: izbori za Europski parlament početkom lipnja i izbori za Nacionalno vijeće koji će se – ako se ne pomaknu – održati na jesen.

Ako pogledate trenutne ankete, može se očekivati ​​pobjeda FPÖ-a na izborima za Nacionalno vijeće, pri čemu Plavi drže oko 30 posto, SPÖ i ÖVP između 20 i 25 posto. S obzirom na to, čelnik FPÖ-a Herbert Kickl polaže velike nade u kancelarsku fotelju.

The post U 2024. u Austriji će se održavati izbori za EU i Nacionalno vijeće. FPÖ vodi u anketama first appeared on KROATIV.AT.

Prijatelji Zapadnog Balkana (Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija) žele približiti šest država Zapadnog Balkana (Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo) EU-i.

Time se želi osigurati prilagodba zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici Europske unije, navodi se u dokumentu za raspravu uoči današnjeg Vijeća ministara vanjskih poslova EU-a.

Dokument za raspravu inicirala je Austrija, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg (ÖVP) u ljeto je u Göttweigu pokrenuo grupu “Prijatelji Zapadnog Balkana”.

Mjere predložene u dokumentu uključuju sudjelovanje država zapadnog Balkana na neformalnim sastancima veleposlanika EU-a, koordiniranije posjete regiji i režim zajedničkog jezika prema trećim zemljama.

Osim toga, održavat će se redovite radionice sa stručnjacima za pitanja ljudskih prava, uz provedbu poglavlja o pravosuđu u pregovorima za pristupanje u EU. Drugi prijedlog odnosi se na obuku mladih diplomata u zemljama inicijative. To također uključuje povećanu suradnju u pitanjima kibernetičke sigurnosti.

The post Austrija i Hrvatska zagovaraju jače veze EU-a sa zemljama zapadnog Balkana first appeared on KROATIV.AT.