ekologija - KROATIV.AT

Dunavski otok u Beču prilagođava se klimatskim promjenama

Robert Pandža — Sat, 06 Feb 2021 16:15:20 +0000

U sklopu EU projekta revitalizirat će se jezerca kojima prijeti isušivanje i posaditi stabla otpornija na vrućine, a travnate će površine na Dunavskom otoku i ove godine održavati stado ovaca.

Protekla je godina bila peta najtoplija godina u povijesti mjerenja u glavnom gradu Austrije. Klimatske promjene sve su evidentnije, između ostaloga i na bečkom Dunavskom otoku. Stoga bečka gradska služba za gospodarenje vodama MA 45 od 2018. godine provodi EU projekt pod nazivom LIFE DICCA u sklopu kojega Dunavski otok služi kao testno područje za razvijanje nove strategije zaštite klime u gradskim ekosustavima.

Ovaj umjetni otok širok 250 metara i dugačak oko 20 kilometara nastao je prilikom izgradnje Dunavskog kanala, a kao rekreacijska zona koristi se od 1988. godine. Cilj ovog projekta očuvanje je Dunavskog otoka kao vrijednog ekosustava i lokalnog rekreacijskog područja za Bečane kao i održavanje bioraznolikosti te smanjenje emisije ugljikovog dioksida, a sve to uz što manje troškove održavanja otoka.

U sklopu projekta LIFE DICCA već je uveden održiv koncept košnje otočkih livada pa je u protekle dvije godine za održavanje travnatih površina na Dunavskom otoku angažirano stado ovaca. Pritom su vrijedne ovce, na primjer, od svibnja do studenog 2020. „pokosile” površinu od 14 hektara, što otprilike odgovara površini 20 nogometnih igrališta. S obzirom na to da održavanje travnatih površina uz pomoć ovaca ima brojne prednosti, kao što je primjerice povećanje bioraznolikosti, one će i 2021. godine biti korištene u ove svrhe umjesto kosilica.

Tijekom izgradnje Dunavskog otoka sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća nastala su brojna jezerca koja su se kasnije pretvorila u vrijedna staništa rijetkih životinjskih i biljnih vrsta. No, zbog klimatskih promjena tim jezercima prijeti isušivanje, stoga je austrijska prijestolnica odlučila izgraditi dva nova jezerca, a ona kojima prijeti isušivanje namjerava revitalizirati. Osim toga, u jesen 2021. trebao bi biti dovršen i sustav za navodnjavanje na otoku, a bečka gradska služba za gospodarenje vodama MA 45 ove godine također namjerava posaditi dodatna stabla koja su otpornija na vrućine te postaviti pet pergola s klupama. Pergole će biti ozelenjene te će građanima pružati hlad tijekom vrućih ljetnih dana.

Ovaj projekt trajat će do 2023. godine, a njegova ukupna vrijednost iznosi oko dva milijuna eura, od čega polovicu iznosa financira Europska unija.

The post Dunavski otok u Beču prilagođava se klimatskim promjenama first appeared on KROATIV.AT.

EKOLOGIJA: Austrija 4. najveći uvoznih plastičnog otpada!

Antonio Šećerović — Sat, 15 Aug 2020 14:15:57 +0000

Ekološka organizacija Greenpeace objavila je podatak prema kojem je Austrija četvrti najveći uvoznik plastičnog otpada u Europskoj Uniji. Od Austrije samo još više uvozi Njemačka, Nizozemska i Belgija.

Ukupno 240.000 tona plastičnog otpada se uvozi ponajviše iz Njemačke, Poljske i Slovenije, a izvan EU iz Tajvana, Tajlanda i Meksika. Organizacija je kritizirala „netransparentnu i klimatski štetnu trgovinu plastičnim otpadom koja ekološke probleme prebacuje na plastiku i skriva ih iza lažnih obećanja“. Zbog toga zahtijevaju od austrijske Vlade kraj jednokratnog pakiranja i širenje sustava za višekratnu uporabu te transparentnije podatke.

Što se plastičnih flaša tiče, Austrija godišnje ima 40.000 tona smeća, a uz to dođe i 13.000 tona aluminijskih limenki. Austrija godišnje reciklira kod PET boca čak 40 posto smeća iz inozemstva, a službeno najveći broj dolazi iz Italije. No nije sigurno da li ambalaža dolazi iz Italije ili su i oni došli do Italije iz drugih zemalja. U službenim statistikama je trenutno nemoguće pratiti zemlju podrijetla smeća. Treba dodati kako se samo 25 posto plastike u Austriji zapravo i reciklira.

Greenpeace je dodao kako se mnoge tvrtke pretvaraju kako problem s plastikom imaju pod kontrolom, a istina je da se stvaraju planine smeća koje i dalje i rastu. Traže od tvrtki i politike značajno smanjenje nepotrebne ambalaže i korištenje ambalaže za višekratnu upotrebu.

Lanci supermarketa koče širenje sustava za višekratnu upotrebu

U srpnju je Greenpeace kritizirao lance supermarketa Lidl, Hofer i Penny kod kojih je sustav za višekratnu upotrebu ravan nuli. Pozitivno mišljenje dobili su Interspar, Spar i Unimarkt, koji su u 2019. godini izgradili taj sustav. Ipak, pomak se generalno gledano ne vidi, iako prema jednom istraživanju čak 80 posto Austrijanaca želi više koristiti višekratne boce.

Višekratne boce su 1995. godine koristile u čak 80 posto slučajeva, a 2019. je taj podatak pao na 19 posto. Flaše za jednokratnu uporabu se samo u 28 posto slučajeva zaista i recikliraju, dok se ostatak pali ili prerađuje u foliju. U ovoj godini se povećao broj višekratnih boca kod mliječnih proizvoda i limunada, a pozitivan primjer je i pivo gdje je čak 50 posto proizvoda u takvim ambalažama.

Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – Marc Newberry | unsplash

The post EKOLOGIJA: Austrija 4. najveći uvoznih plastičnog otpada! first appeared on KROATIV.AT.

EKOLOŠKI HIDROGEL: Bečki znanstvenici “pronašli” ekološko rješenje za suše

Robert Pandža — Thu, 02 Jul 2020 13:20:20 +0000

Negativne posljedice globalnog zatopljenja sve su nepravilniji oborinski obrasci, sušna razdoblja, nastajanje pustinja i gubitak obradivog tla. Sve to utječe na egzistenciju poljoprivrednika i ugrožava svjetsku sigurnost opskrbe hranom.Ono što pritom postaje sve važnije jest opskrba tla vodom, a poznato sredstvo za skladištenje vode u poljoprivredi su takozvani hidrogelovi. To su polimerni materijali koji mogu apsorbirati velike količine vode i polako ih ispuštati u okolinu.

Znanstvenici s bečkog Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti BOKU uspjeli su razviti ekološki hidrogel koji može skladištiti izuzetno velike količine vode. Tla pomiješana s ovim prirodnim hidrogelom mogu apsorbirati do 95 % zaprimljene vode i tako uštedjeti do 40 % na navodnjavanju. Novi hidrogel pomaže pri suzbijanju posljedica suše i pri reguliranju nepravilne opskrbe vodom. Njegovom se upotrebom čak i poljoprivredno nepogodno zemljište, poput pjeskovitog tla, može pretvoriti u produktivno.

„Za razliku od uobičajenih hidrogela naš inovativni proizvod potpuno je biorazgradiv, a također poboljšava kvalitetu tla u pogledu propusnosti, gustoće, strukture, teksture i udjela humusa“, kaže Gibson Nyanhongo, voditelj istraživačkog tima na bečkom Sveučilištu BOKU.

Višenamjenska svojstva

Ovaj je hidrogel puno više od običnog „spremnika za vodu“. Služi i kao sustav za vezivanje gnojiva i sredstava za zaštitu bilja te bi poljoprivrednicima, vrtlarima, voćarima i vinarima, ali i cvjećarima i ljubiteljima ukrasnih biljaka, trebao pomoći da na učinkovit način upravljaju pesticidima, herbicidima ili antimikrobnim sredstvima, čime se u konačnici i smanjuje onečišćenje okoliša. Ova kombinacija navodnjavanja i gnojidbe može značajno sniziti troškove u poljoprivredi, povećati prinose usjeva i smanjiti opterećenje za okoliš.

Prirodni je hidrogel dostupan u vlažnom i suhom obliku, kao granulat ili prah. Može se koristiti na otvorenim poljima kao i u umjetnim poljoprivrednim sustavima. Sveučilište BOKU trenutno je u potrazi za poduzećem koje bi ovu patentiranu tehnologiju lansiralo na tržište.

R.P I Eurocomm-PR
Foto/Video: Eurocomm-PR I Boku

The post EKOLOŠKI HIDROGEL: Bečki znanstvenici “pronašli” ekološko rješenje za suše first appeared on KROATIV.AT.