Projekt “Europske baterijske inovacije” predviđa financiranje vađenja sirovina, projektiranja i proizvodnje ćelija, te recikliranja i odlaganja baterija. Projekt je pripremljen od strane Austrije, Belgije, Hrvatske, Finske, Francuske, Njemačke, Grčke, Italije, Poljske, Slovačke, Španjolske i Švedske.

Ovo je zapravo nastavak projekta europskih ulaganja u inovacije u proizvodnji baterija koji se nadovezuju se na Europski savez baterija, pokrenut 2017. radi potpore automobilskoj industriji u prijelazu s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.

Cilj EU je postići samodostatnost, te europski stručnjaci smatraju da bi do 2025. godine EU mogla u cijelosti pokriti svoje potrebe za tim ćelijama. Kina trenutno uvjerljivo vodi u proizvodnji litij-ionskih ćelija, s udjelom u svjetskoj proizvodnji od oko 80 posto.

Iznosi potpora još nisu poznati javnosti.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post EK daje 2,9 milijardi eura za električne baterije: Pomoć i za Rimac automobile first appeared on KROATIV.AT.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da EU planira uvesti nove oznake na epidemiološkoj karti Europe – tamno crvene zone iz kojih bi se putnici prije odlaska morali testirati, a po dolasku na odredište ići u karantenu.

Zbog opasnosti od novog soja koronavirusa predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pojasnio je da se čelnici zemalja članica slažu da je potrebno razmotriti mogućnosti ograničenja putovanja koja nisu nužna.

Označavanje epidemioloških zona ne ovisi o državnim granicama. Predsjednica EK je kao primjer navela slučaj da su u jednoj zemlji članice u pograničnom području zatvorene granice, a otvorene u susjednoj s istom epidemiološkom situacijom. O tome će biti više riječi u sljedećim danima.

Na razini EU će se više pažnje posvetiti i novoj mutaciji virusa, te države članice planiraju povećati sekvenciranje genoma covida-19 kako bi se na vrijeme prepoznale mutacije virusa.

Neki čelnici EU predlažu uvođenje potvrda o cijepljenju koje bi služile kao putovnice kako bi se oživio turizam. Po tom pitanju predsjednik Europskog vijeća Charles Michel je rekao da trenutno postoji suglasnost oko standardiziranih potvrda u medicinske svrhe, ali da je zasad prerano govoriti o njihovoj drugoj namjeni. O tome je prerano govoriti dok ne bude cijepljen već broj ljudi, tvrdi Michel.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post EU planira uvesti tamno crvene zone na epidemiološku kartu Europe first appeared on KROATIV.AT.

Europska komisija uputila je Hrvatskoj dvije službene opeomene i dva obrazloženja mišljenja zbog povrede prava Europske unije.

U prvom obrazloženom mišljenju riječ je o neprimjenjivanja pravila EU o pružanju informacija o multimodalnim putovanjima na razini EU. To se odnosi na delegiranu uredbu koja je dopuna Direktivi o inteligentnim prometnim sustavima (ITS). Svrha je te uredbe osigurati putnicima pravodobne informacije kada se koriste različitim vrstama prijevoza. Putnici tako mogu imati pregled svih dostupnih mogućnosti putovanja, uz naglasak na najodrživije. Europska komisija upozorava na moguće poremećaje i poziva zemlje članice da vode računa o potrebama putnika s invaliditetom ili smanjenom pokretljivošću. Sve četiri države (pored Hrvatske riječ je o Bugarskoj, Latviji i Sloveniji) imaju rok od dva mjeseca da odgovore na obrazloženo mišljenje, u protivnom predmet može biti upućen Sudu Europske unije.

Drugo obrazloženo mišljenje odnosi se na provedbu Direktive o sigurnosnim mjerama u glavnim cestovnim tunelima. Hrvatska i još četiri države nisu ispunile sve zahjeve iz Direktive vezane za sigurnosne mjere, infrastrukuturu i rad tunela. Pored toga, Hrvatska je zaradila i dvije službene opomene.

Hrvatska se nalazi u skupini 13 zemalja kojima su upućene službene opomene u kojima se traži da dostave svoje dugoročne strategije o energetskoj obnovi zgrada. Do danas je samo 14 država članica dostavilo svoje strategije propisane Direktivom. Svih 13 država imaju rok od dva mjeseca da ispune svoje pravne obveze. U protivnom im Komisija može uputiti obrazloženo mišljenje.

Hrvatska, Nizozemska i Litva dobile su službene opomene u kojima ih se poziva da u nacionalno zakonodavstvo u potpunosti prenesu revidiranu Direktivu o osnovnim sigurnosnim standardima o zaštiti od zračenja. Članice unije imaju rok od dva mjeseca da odgovore na zahtjeve EK.

“Vlada je odgovorila na pisma službene obavijesti Europske komisije: broj 2020/0433, u vezi s upućivanjem radnika u okviru pružanja usluga, broj 2020/0434, u vezi s otpadnom električnom i elektroničkom opremom, broj 2020/0435, u vezi s odlagalištima otpada, broj 2020/0436, u vezi s otpadom te broj 2020/0437, u vezi s ambalažom i ambalažnim otpadom. Odgovori koje je vlada utvrdila bit će proslijeđeni Europskoj komisiji, a uobičajeno je da se sadržaj korespondencije s Europskom komisijom u ovakvim slučajevima javno ne objavljuje”, izvijestili su iz hrvatske vlade.

R.P
Foto: Vlada HR / vlada.gov.hr

The post Hrvatska dobila dvije opomene od Europske komisije first appeared on KROATIV.AT.

Stranica će sadržavati i praktične informacije o ograničenjima putovanja, ali će sadržavati i sve važeće informacije o zdravstvenim i sigurnosnim mjerama, primjerice o ograničavanju socijalnih kontakata ili nošenju maski za lice, te druge korisne informacije o turističkoj ponudi u državama članicama EU.

Nova platforma prilagođena je i mobilnim telefonima, a ideja je da služi kao glavna referentna točka za svakog tko putuje u EU jer sadrži sve važeće propise i informacije u stvarnom vremenu o svakoj državi članici Unije. S pomoću interaktivne karte moći će se pretraživati informacije, novosti i savjeti za svaku od država članica EU-a.

R.P
Foto: slika zaslona

The post “RE-OPEN EU”: Mrežna stranica o putovanjima unutar EU u vrijeme corona virusa first appeared on KROATIV.AT.

Europska komisija u svojoj prognozi procjenjuje da će se hrvatski BDP u ovoj godini smanjiti za 9,1 posto, a sljedeće godine porasti za 7,5 posto. To je povoljnije od procjena hrvatske Vlade koja za ovu godinu predviđa pad od 9,4 posto, a sljedeće godine oporavak po stopi od 6,1 posto.

Iako je Austrija u proteklom razdoblju dosegnula rekordnu nezaposlenost, ekonomske prognoze ipak nisu toliko crne. Manji ekonomski pad u ovoj godini imat će samo Poljska i Luxemburg, a u sljedećoj godini Austrija bi trebala imati ekonomski rast od 5 posto.

“Hrvatsko gospodarstvo ušlo je u krizu Covid-19 u znatno boljem stanju nego u krizu 2008. godine. Pod pretpostavkom da će se mjere za suzbijanje (pandemije) postupno ukidati tijekom 2020. godine, hrvatsko gospodarstvo trebalo bi se brzo oporaviti 2021. godine nakon snažnog smanjenja 2020. godine. Veliko oslanjanje na turizam pogoršava pad i predstavlja rizik u slučaju duljih ograničenja putovanja. Domaća potražnja trebala bi ostati glavni pokretač oporavka, budući da izgledi za globalnu trgovinu ostaju neizvjesni. Očekuje se kako će vladine mjere ublažiti utjecaj recesije na tržište rada, iako dolaze uz visoku cijenu po javne financije”, – stoji u izvješću EK o Hrvatskoj.

R.P
Foto: pixabay.com

The post EUROPSKA KOMISIJA: Snažan pad austrijskog i hrvatskog BDP-a first appeared on KROATIV.AT.

Model Europske komisije je najsličniji modelu kojeg trenutno koristi Austrija, a sličan instrument su koristile i ostale zemlje članice tijekom financijske krize iz 2008. godine.
Prema tom modelu, država snosi dio radničkih plaća, što bi omogućilo tvrtkama da zadrže radnike i smanje troškove za vrijeme krize. Za sada nema pojedinosti odakle će se namaknuti novac za taj instrument.

“To je europska solidarnost na djelu. Za Italiju, Španjolsku i druge. To je za budućnost Europe“, istaknula je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen o tom novom modelu pod nazivom “Sure”. Ona je dodala da je to lekcija naučena iz prethodne financijske krize kada su zemlje članice koje su imale takav instrument pomogle milijunima ljudi da zadrže posao i tvrtkama da prebrode krizu.

“To je ključno za ponovno pokretanje gospodarskog motora Europe. Komisija će ovaj tjedan predložiti novi instrument za potporu skraćenom radnom vremenu. Taj program će omogućiti radnicima plaću tijekom krize kako bi mogli plaćati stanarinu i kupovati ono što im je potrebno te će pozitivno utjecati na gospodarstvo”, precizirala je Ursula von der Leyen.

R.P
Foto: eurotopics

The post Austrijski model skraćenog radnog vremena za spas radnih mjesta preuzimaju i drugi first appeared on KROATIV.AT.

Prognoze rasta BDP-a od 1,3 posto nešto su ipak malo pesimističnije od prethodnih prognoza, ali austrijska ekonomija i dalje ostaje stabilna. Usporavanje rasta gospodarstva, prije svega onog njemačkog, utjecalo je i na austrijsku ekonomiju, prije svega izvozni sektor. Građevinski sektor i dalje nastavlja da snažno podupire austrijsku ekonomiju, a privatna potrošnja je također porasla. Privatna potrošnja je i dalje glavni pokretač ekonomije, a očekuje se i daljini rast privatne potrošnje ako se u obzir uzmu buduće porezne reforme koje će ojačati platežnu moć građana.

Komisija četiri puta godišnje objavljuje procjene rasta gospodarstva svih zemalja članica. Dva puta, u proljeće i jesen, objavljuje sveobuhvatne prognoze, dok su zimske i ljetne privremene i sadrže samo podatke o kretanju BDP-a i inflaciji. Austrija za 2019. očekuje pad stope inflacije, a u 2020. i u 2021. ponovo neznatno povećanje.

Usporedno i s procjenama austrijskog gospodarstva, Europska komisija objavila je i procjenu rasta hrvatskog gospodarstva za prošlu godinu. Procjena za 2019 godinu malo je optimističnija, pa se procjenjuje rast s 2,9 na tri posto, a za 2020. godinu EK je zadržala raniju procjenu od 2,6 posto, a za sljedeću predviđa rast od 2,3 posto.

“Ojačana je domaća potražnja, potaknuta zamjetnim porastom investicija i državne potrošnje, dok su nastavak poboljšanja na tržištu rada i niska inflacija poduprli privatnu potrošnju”, navodi Europska komisija u izvještaju za Hrvatsku.

R.P I kroativ.at
foto: pixabay.com I ilustracija

The post Austrijsko gospodarstvo i dalje usporava first appeared on KROATIV.AT.