Grad Beč u ponedjeljak je zabranio kupanje na Novom Dunavu. Dunav je trenutno u visokom vodostaju, zbog čega je poplavljen dio Novog Dunava. “Sportovi na vodi i vožnja čamcem također su zabranjeni”.

Obilna kiša u slivu Dunava dovela je do poplava. Novi Dunav, koji služi kao obrana Beča od poplava, poplavljen je u nedjelju navečer. To znači i da postoji zabrana kupanja. Mjera se primjenjuje iz higijenskih razloga. Koliko dugo će zabrana kupanja ostati na snazi ​​obično ovisi o rezultatima uzoraka iz higijenskih laboratorija. Grad preporučuje prebacivanje na Stari Dunav, koji ostaje bez poplava.

Prema prognozama, vodostaj Dunava u četvrtak će dosegnuti najveću razinu. Na plaži Copa, lokalni operateri već su spremili svoj inventar otporan na poplave u nedjelju kao mjeru predostrožnosti. Lokalne vlasnike grad je obavijestio o početku poplave s razinom vode od 520 centimetara u Korneuburgu. U ponedjeljak poslijepodne razina je bila oko 600 centimetara.

The post Upozorenje: Zabrana kupanja na Novom Dunavu first appeared on KROATIV.AT.

Niske temperature proteklih dana dovele su do stvaranja ledenih ploča na prirodnim vodama Beča, poput Starog Dunava. Međutim, grad Beč upozorava na zabranu ulaska i klizanja jer to može ugroziti život.

Za dovoljno debelu površinu leda u prirodnim vodama bilo bi potrebno još puno dana s temperaturama ispod nule. Čak i tada bi stvaranje leda i dalje bilo djelomično nepredvidivo, priopćio je u petak grad Beč.

Trenutačno ledena površina na Starom Dunavu, primjerice, nije nimalo debela i predstavlja prijetnju životu, kako je Mathilde Urban, glasnogovornica MA 45 (Bečke vode), objasnila za “Wien heute”: “Stari Dunav je vodeno tijelo koje ima tople podzemne vode. Led je različite debljine na različitim mjestima.

Stari Dunav posljednji se put zaledio 2019., a posljednjih godina nije bilo značajnijeg stvaranja leda. Stajaće vode uglavnom se prihranjuju dotocima podzemnih voda. Čak i pri niskim temperaturama, podzemna voda je u prosjeku oko sedam Celzijevih stupnjeva. Zbog tog zagrijavanja odozdo, ledeni pokrivač je posebno tanak na mjestima gdje dotječu podzemne vode.

Grad Beč preporučuje sigurno klizanje, koje je moguće na raznim klizalištima u Beču. Od 19. siječnja to ponovno uključuje Eistraum na Rathausplatzu, koji će biti otvoren do 3. ožujka.

The post Beč: Zbog hladnih dana led se stvorio i na dijelovima Dunava, grad izdao upozorenje first appeared on KROATIV.AT.

U sklopu EU projekta revitalizirat će se jezerca kojima prijeti isušivanje i posaditi stabla otpornija na vrućine, a travnate će površine na Dunavskom otoku i ove godine održavati stado ovaca.

Protekla je godina bila peta najtoplija godina u povijesti mjerenja u glavnom gradu Austrije. Klimatske promjene sve su evidentnije, između ostaloga i na bečkom Dunavskom otoku. Stoga bečka gradska služba za gospodarenje vodama MA 45 od 2018. godine provodi EU projekt pod nazivom LIFE DICCA u sklopu kojega Dunavski otok služi kao testno područje za razvijanje nove strategije zaštite klime u gradskim ekosustavima.

Ovaj umjetni otok širok 250 metara i dugačak oko 20 kilometara nastao je prilikom izgradnje Dunavskog kanala, a kao rekreacijska zona koristi se od 1988. godine. Cilj ovog projekta očuvanje je Dunavskog otoka kao vrijednog ekosustava i lokalnog rekreacijskog područja za Bečane kao i održavanje bioraznolikosti te smanjenje emisije ugljikovog dioksida, a sve to uz što manje troškove održavanja otoka.

U sklopu projekta LIFE DICCA već je uveden održiv koncept košnje otočkih livada pa je u protekle dvije godine za održavanje travnatih površina na Dunavskom otoku angažirano stado ovaca. Pritom su vrijedne ovce, na primjer, od svibnja do studenog 2020. „pokosile” površinu od 14 hektara, što otprilike odgovara površini 20 nogometnih igrališta. S obzirom na to da održavanje travnatih površina uz pomoć ovaca ima brojne prednosti, kao što je primjerice povećanje bioraznolikosti, one će i 2021. godine biti korištene u ove svrhe umjesto kosilica.

Tijekom izgradnje Dunavskog otoka sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća nastala su brojna jezerca koja su se kasnije pretvorila u vrijedna staništa rijetkih životinjskih i biljnih vrsta. No, zbog klimatskih promjena tim jezercima prijeti isušivanje, stoga je austrijska prijestolnica odlučila izgraditi dva nova jezerca, a ona kojima prijeti isušivanje namjerava revitalizirati. Osim toga, u jesen 2021. trebao bi biti dovršen i sustav za navodnjavanje na otoku, a bečka gradska služba za gospodarenje vodama MA 45 ove godine također namjerava posaditi dodatna stabla koja su otpornija na vrućine te postaviti pet pergola s klupama. Pergole će biti ozelenjene te će građanima pružati hlad tijekom vrućih ljetnih dana.

Ovaj projekt trajat će do 2023. godine, a njegova ukupna vrijednost iznosi oko dva milijuna eura, od čega polovicu iznosa financira Europska unija.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Dunavski otok u Beču prilagođava se klimatskim promjenama first appeared on KROATIV.AT.

U lipnju ove godine je mrtvo tijelo jedne 19-godišnjakinje pronađeno u Dunavu. Sada se planira slučaj u Državnom tužilaštvu u Beču ponovno pokrenuti, budući da obitelj sumnja na rezultat istrage.

11. svibnja je obitelj ove 19-godišnje Bečanke prijavio njen nestanak, a mjesec dana kasnije je leš mlade žene pronađen u Dunavu pored elektrane Freudenau. Prije pronalaska tijela, policijski psi su namirisali njene tragove na Donaubrücke. Zbog toga istražitelji sumnjaju kako je riječ o suicidu, zbog čega su treću osobu u ovom slučaju brzo isključili.

Ipak, obitelj mlade djevojke ne želi prihvatiti rezultat istrage, budući da prema njihovim riječima kćerka nije imala probleme niti suicidalne misli. To su potvrdili i njene prijateljice, ali i školske kolege.

Zbog toga je Državno tužilaštvo u Beču odlučilo ponovno pokrenuti istragu, a u međuvremenu su se javili i drugi svjedoci. Istražitelji žele provjeriti podatke s mobilnog uređaja 19-godišnjakinje.

Menschen, die sich in einer Krise befinden, erhalten unter diesen Homepages und Telefonnummern qualifizierte und rasche Hilfe:

• www.kriseninterventionszentrum.at
• www.suizidpraevention.at
• www.agus-selbsthilfe.de

Psychiatrische Soforthilfe: 01/313 30 (0-24h)
Kriseninterventionszentrum: 01/406 95 95 (MO-FR 10-17h)
Rat und Hilfe bei Suizidgefahr: 0810/97 71 55
Sozialpsychiatrischer Notdienst: 01/310 87 79
Telefonseelsorge: 142 (0-24h)
Rat auf Draht: 147 (für Kinder und Jugendliche, 0-24h)
Sorgentelefon für Kinder, Jugendliche und Erwachsene: 0800/20 14 40 (MO-SA 14-18h)

Beč-Meidling: Jedna osoba preminula u požaru

U subotu podne došlo je do požara u jednom stanu u Schönbrunner Straße. 78-godišnji vlasnik stana, koji se nalazi u bečkom kotaru Meidling, preminuo je na licu mjesta.

Požar se dogodio u drugom katu zgrade, a 27 vatrogasaca i šest vozila su gasili požar, no za muškarca nije bilo spasa.

Šest osoba je zbog velike vatre i dima evakuirano sa zaštitnim maskama, a nakon dvadesetak minuta je požar ugašen. Uzrok požara nije poznat, a istragu je preuzeo Državni ured kriminalističke policije.

Antonio Šećerović
Foto: Donaukraftwerk Freudenau, arhiva – Verbund Fotoarchiv | Wikimedia

The post Beč: Ponovno se istražuje slučaj leša u Dunavu, jedna osoba preminula u požaru first appeared on KROATIV.AT.

Sa svojih 2.850 kilometara, Dunav je druga najduža rijeka u Europi, nakon ruske Volge. Dunav izvire u Schwarzwaldu (šumovit planinski kraj u pokrajini Baden-Württemberg, na jugozapadu Njemačke), spajanjem rječica Brigacha i Brega, u mjestu Donaueschingenu. Dunav dalje teče prema istoku, kroz nekoliko glavnih gradova u središnjoj i istočnoj Europi (Beč, Bratislava, Budimpešta i Beograd), te nakon 2857 km, na obali Crnog mora, tvori deltu u Rumunjskoj i Ukrajini, koja se nalazi na popisu svjetske baštine UNESCO-a.

Dunav je kroz povijest, a i danas, uvijek bio važan međunarodni plovni put. Dunav je dugo vremena bio i sjeveroistočna granica starorimske države. Rijeka danas teče kroz ili čini granicu deset država, a to su redom od izvora prema ušću: Njemačka (7,5 %), Austrija (10,3 %), Slovačka (5,8 %), Mađarska (11,7 %), Hrvatska (4,5 %), Srbija (10,3 %), Bugarska (5,2 %), Rumunjska (28,9 %), Moldova (1,7 %) i Ukrajina (3,8 %). U riječni sustav Dunava spada i devet drugih država: Italija (0,15 %), Poljska (0,09 %), Švicarska (0,32 %), Češka (2,6 %), Slovenija (2,2 %), Bosna i Hercegovina (4,8 %), Crna Gora, Makedonija i Albanija (0,03 %).

Dunav je jedina velika europska rijeka koja teče od zapada prema istoku. Nakon puta od 2857 kilometara rijeka se ulijeva u Crno more u području delte Dunava (4 300 km²) u Rumunjskoj i Ukrajini. Za razliku od ostalih rijeka, dužina Dunava mjeri se od ušća do izvora, a polaznom točkom smatra se svjetionik u Sulini na Crnom moru. Utjecajni sliv Dunava ima površinu od 817.000 km².

Ime rijeke na hrvatskom, srpskom i bugarskom je Dunav (ćirilično: Дунав). Na rumunjskom se ona zove Dunărea, na mađarskom Duna, na slovačkom Dunaj, na ukrajinskom i ruskom Дунай, na njemačkom Donau, na engleskom i francuskom Danube i na turskom Tuna. Sva ova imena dolaze od latinskog izvornika Danubius koji je bio rimski riječni bog. Moguće je da je ime rijeke iranskog ili keltskog podrijetla, kao što je možda slučaj i s drugim velikim europskim rijekama kao što su Dnjepar, Dnjestr, Donec, Don u Rusiji i Don u Engleskoj. Na perzijskom riječ dānu označava rijeku ili struju. Na njemačkom završetak au dolazi od germanskog ouwe (rijeka), a izraz „Donau” se koristi od 1763. godine. U starim njemačkim dokumentima, mogu se naći nazivi „Tonach”, a kasnije i „Donaw”.

R.P I wikipedia.hr
Foto: pixabay.com

The post UTJECAJ LJUDSKE AKTIVNOSTI: Dunav se skratio i promijenio oblik first appeared on KROATIV.AT.