Prema istraživanju Radničke komore (AK), 15 posto ispitanih zaposlenika u Tirolu doživjelo je diskriminaciju na poslu. Ta je vrijednost iznad prosjeka EU-a i iznad vrijednosti drugih regija Euroregija, Južnog Tirola i Trentina.

Prema AK, nepovoljnost ili diskriminacija odnosi se na društveno štetno ponašanje kao što su uvrede, prijetnje, neželjeni seksualni napadi, maltretiranje i nasilje. Unutar europske regije Tirol/Južni Tirol/Trentino, Tirol se negativno ističe s 15 posto koji su prema istraživanju bili diskriminirani. U Euroregiji devet posto, a u prosjeku EU deset posto ljudi izjavilo je da je doživjelo diskriminaciju na poslu.

Godine 2022. Euregio i njegovi partnerski instituti AK Tirol, Zavod za promicanje zapošljavanja Južnog Tirola i Agenzia del Lavoro (Trentino) proveli su 4500 intervjua (1500 po dijelu zemlje) na temu “radna atmosfera”.

Što se tiče diskriminacije, Tirol je također iznad austrijskog prosjeka s deset posto, “što je razlog za određenu zabrinutost”, citirao je predsjednik Radničke komore Erwin Zangerl u priopćenju za javnost. Jedna od hipoteza za ovaj rezultat je da postoje zapravo stvarne razlike u društvenom ponašanju Kao rezultat toga, u radnom svijetu sjevernog i istočnog Tirola općenito su grublji običaji i grublji ton nego u Južnom Tirolu ili Trentinu.

Industrijski psiholog Tobias Hölling, koji je detaljno analizirao podatke, pronalazi još jedno moguće objašnjenje: Također bi moglo biti da u Tirolu postoji veća svijest da određeno ponašanje nije u redu. U cijeloj europskoj regiji žene češće (jedanaest posto) nego muškarci (devet posto) navode da se suočavaju s agresivnim ponašanjem na radnom mjestu.

Prema AK-u, diskriminatorno ponašanje imalo bi negativan utjecaj na uspješnost tvrtke ili organizacije tijekom duljeg vremenskog razdoblja, zaposlenici bi češće odlazili na bolovanje i vjerojatnije bi promijenili posao. Stoga bi poslodavci trebali nastojati stvoriti poticajnu klimu i ograničiti nepovoljno ponašanje, smatraju partnerski instituti Euregia.

Spol i obrazovne kvalifikacije nisu igrali ulogu – dob je. Zaposlenici mlađi od 35 godina znatno su češće osjećali podršku od zaposlenika starijih od 50. To bi moglo imati strukturalne razloge, budući da su stariji ljudi češće (usamljeni) menadžeri ili se ubrajaju u “nasljedstvo”. Dobronamjerno tumačenje je da stariji radnici trebaju manje pomoći jer već znaju sve trikove svog posla, navodi AK.

The post AK: Veliki broj ljudi je diskriminiran na radnom mjestu first appeared on KROATIV.AT.

Osobe sa “stranim” imenima i prezimenima puno teže pronalaze smještaj od onih sa “austrijskim” imenima, to je nešto što zagovornici jednakog tretmana i Diakonia kritiziraju. Trgovci nekretninama to odbijaju kao kritiku i tvrde da to nije istina.

Sve više i više pogođenih ljudi obraća se odvjetniku za diskriminaciju i jednake tretmane u Austriji, izvijestila je njegova voditeljica Sandra Konstatzky na tiskovnoj konferenciji u srijedu. Studija SORA-e koju je proveo Ured za jednake mogućnosti jasno je pokazala diskriminaciju na temelju etničke pripadnosti.

U testnoj studiji, pozivatelj imena i prezimena koji zvuče “strano” dobio je samo termin za gledanje u 50 posto slučajeva, dok je probni pozivatelj pod imenom “Michael Gruber” koji je nazvao kasnije uvijek dobio poziv za razgledavanje stana. Državljanstvo, plaća i bračni status nisu igrali nikakvu ulogu, jer su se oba pozivatelja predstavila kao sredovječna, neoženjena, stalno zaposlena muškarca na tehničkim poslovima i koji dobro zarađuju.

Konstatzky rezultate studije opisuje kao “alarmantne”, zbog čega Equal Treatment Attorney sada traži razgovore s industrijom nekretnina. Formulirane su preporuke za agente za nekretnine o tome kako mogu izbjeći diskriminaciju. Prema riječima čelnika odvjetnika za jednak tretman, prije dodjele stana važno je sebi postaviti jasne objektivne kriterije te se nositi s nesvjesnim strahovima i predrasudama.

Dokazivanje rasne diskriminacije često je teško, ali u određenim slučajevima oni koji su pogođeni mogu tražiti odštetu od posrednika i vlasnika.

Zbog strukturne etičke diskriminacije na stambenom tržištu, ljudi s migrantskim podrijetlom često su prisiljeni na nesigurne i izrabljivačke životne uvjete, kaže direktorica Diakonie Maria Katharina Moser: “Ljudi s migrantskim podrijetlom često žive u apsolutno ispod standardnim uvjetima i plaćaju pretjerano visoke cijene za to.”

Ali Diakonie kritizira da se diskriminacija ne događa samo na tržištu privatnih stanova nego i u općinskim stanovima i zadružnim stanovima. Osobito je teško obiteljima s djecom. Na četverosobne stanove u gradskim zgradama u Beču čeka se izuzetno dugo.

Kako bi se stvorio pristupačniji životni prostor, potrebna su i veća ulaganja u javno i neprofitno stanovanje.

Strukovno udruženje povjerenika nekretnina i imovine pri Austrijskoj gospodarskoj komori odbacilo je u srijedu optužbe za diskriminaciju. “Agenti za nekretnine vrlo pažljivo postupaju s upitima onih koji traže smještaj i osiguravaju pravednu raspodjelu u dijalogu sa stanodavcima”, objasnio je predsjednik specijalističke udruge Gerald Gollenz u priopćenju za javnost.

The post Studija: Stranci u Austriji diskriminirani prilikom traženja stana first appeared on KROATIV.AT.