Ishod predsjedničkih izbora u SAD-u može, ali i ne mora imati značajnije posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Ipak, treba imati u vidu da su Sjedinjene Američke Države jedan od glavnih kreatora Daytonskog mirovnog sporazuma. Snažniji angažman američke administracije, uz racionalniji pristup u odnosu na pojedine (bivše) Visoke predstavnike i američke veleposlanike – može razriješiti bosanskohercegovački gordijski čvor.

U Bosni i Hercegovini baš kao i na prošlim izborima postoje različiti pogledi i preferencije. One su najviše uvjetovane konceptualnim sukobom na relaciji unitarizam-separatizam. Taj je sukob proizlazi iz razgradnje Daytonskog sporazuma. Njegova razgradnja temeljila se na značajnom slabljenju pozicije hrvatskog naroda u entitetu Federacija i na nasilnom prenošenju ovlasti s nižih razina na vlasti na više pomoću bonskih ovlasti Visokog predstavnika.

Bošnjačka vezanost za Demokratsku stranku

Iz bošnjačkog kuta gledanja američka administracija je moralno obvezna Bošnjacima (prema tvrdnjama Bošnjaka -kao narodu nad kojem počinjen genocid) ispraviti „nepravdu napravljenu Dejtonskim sporazumom“. To bi podrazumijevalo naknadno modeliranje Daytonskog sporazuma u njihovu korist, a u najboljem mogućem slučaju novi Ustav koji bi uredio Bosnu i Hercegovinu kao unitarnu, građansku i centraliziranu državu i koja bi kao takva bošnjačkom narodu omogućila dominaciju nad druga dva konstitutivna naroda. Unitarističke snage u BiH dobile su snažan zamah nekoliko godina nakon potpisivanja Daytona. Danas unitaristička vizija BiH sve više blijedi i bez bonskih ovlasti Visokog predstavnika prisiljena je na defenzivu.

Baš kao i na prošlim izborima, vidljiva je sklonost bošnjačke političke elite i javnosti prema Demokratskoj stranci.Ta sklonost ne treba pretjerano čuditi. Razlog tomu je to što su bošnjački političari vremenom ostvarili bolje odnose s Demokratskom strankom u SAD-u nego s Republikanskom strankom. Isto tako, bošnjački lobiji u SAD-u su u mnogo prisnijem odnosu s Demokratima. Uz to, jedan od savjetnika u kampanji Joeu Bidena je američki Bošnjak Elvir Klempić. Dotični se našao na udaru kritika jer je prije obnašao dužnost direktora Organizacije za tursko naslijeđe, a koju se povezuje s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom.

Osim toga, za vrijeme predizborne kampanje u saveznim državama Iowa i Missouri pojavili su se plakati na kojima se nalazi zajednička fotografija Joea Bidena i bošnjačkog ratnog lidera Alije Izetbegovića. Na njima se bošnjačka zajednica poziva da u tim saveznim državama da svoj glas daju Joeu Bidenu kao „dokazanom prijatelju Bosne i Hercegovine“.

Milorad Dodik uz Trumpa

Lider Srba u Bosni i Hercegovini Milorad Dodik baš kao i na prethodnim predsjedničkim izborima pozvao je srpsku zajednicu u SAD-u da glasa za Donalda Trumpa. Simpatije Srba prema Trumpu proizlaze iz njegovog kritiziranja odluke tadašnjeg predsjednika Billa Clintona da bombardira Srbiju.

Krajem 2016. godine bivši britanski konzul u Banja Luci Timothy Less je za najpoznatiji svjetski magazin Foreign Affairs, koji se bavi vanjskom politikom i za koji se nerijetko tvrdi da izražava i sam stav State Departmenta (s obzirom na to da ga izdaje think-tank u kojemu sjedi veći broj najutjecajnijih bivših američkih dužnosnika), napravio podužu analizu o stanju na Balkanu. Prema njoj koncept multietničkih država je propao i shodno tome potreban je zaokret koji bi za dugoročnu posljedicu imao uspostavu etničkih zaokruženih država odnosno Velike Srbije, Velike Albanije i Velike Hrvatske.

Hrvati u BiH između unitarizma i separatizma te preferencije hrvatske zajednice u SAD-u

Za Hrvate u Bosni i Hercegovini se može reći da stoje između već navedenih krajnjih koncepcija. Politički predstavnici Hrvata u Bosni i Hercegovini nisu se jasnije izjašnjavali po pitanju američkih predsjedničkih izbora. Za pretpostaviti je da ih svjetonazor i bošnjačka majorizacijska politika vuku na Trumpovu stranu.

Kada je u pitanju hrvatska zajednica u SAD-u vrijedi istaknuti da je najveća koncentracija Hrvata na području grada Pittsburgha koji se nalazi u saveznoj državi Pennsylvaniji. Na ovim izborima Pennsylvania sa svojih 20 elektorskih glasova će biti jedna od ključnijih saveznih država.

Prema riječima saborskog zastupnika Domovinskog pokreta Stjepe Bartulice, koji je rođen u SAD-u i koji je tamo proveo određeni dio života te dobro poznaje bilo i prilike tamošnje hrvatske zajednice – većina Hrvata u SAD-u je sklonija Donaldu Trumpu i Republikanskoj stranci.

“Tresla se brda, rodio se miš”

Kako god da bude, bliža povijest je pokazala da sklonost određenog predsjedničkog kandidata prema jednoj od strana u Bosni i Hercegovini ne mora nužno imati utjecaj na službenu politiku. Službena politika države kao što su SAD-a zasigurno nije podložna korjenitim promjenama od strane jednog pojedinca. Primjerice, Joe Biden je u razdoblju od 2008. do 2016. bio potpredsjednik SAD-a i za to se vrijeme nije ništa značajno dogodilo što bi Bosnu i Hercegovinu snažnije usmjerilo prema konceptu unitarne i građanske države.

Isto tako, u prvom mandatu Trumpove administracije Milorad Dodik nije bio skinut s američke crne liste. Bosna i Hercegovina, ali i Balkan u cjelini nisu na visokoj listi prioriteta američke vanjske politike. Po tom pitanju, politika je prepuštena nižerangiranim diplomatima i američkim veleposlanicima.

Međutim, nedavno potpisani Washingtonski sporazum SAD-a sa Srbijom i Kosovom i posjet tajnika američke administracije Mikea Pompea Dubrovniku ukazuje da bi u mogućem drugom Trumpovom mandatu možda moglo doći do promjena po tom pitanju.

Foto: Brandon Mowinkel / unsplash.com

The post Izbori u SAD-u: Mogu li ‘američki Hrvati’ utjecati na rezulate izbora i posljedice po BiH first appeared on KROATIV.AT.

Polako se približava 3. studeni, a svijet s velikom pozornošću gleda prema Sjedinjenim Američkim Državama. Tada se u “zemlji slobodnih i domovini hrabrih” održavaju predsjednički izbori. Bitka za Bijelu kuću vodi se između aktualnog predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trumpa i bivšeg potpredsjednika Bidena, kandidata Demokratske stranke. Nema sumnje je da će u izbornoj noći oči cijelog svijeta će biti uprte u SAD i da će se s velikim očekivanjem pratiti rezultati samih izbora.

Na ovim predsjedničkim izborima zabilježen je rekordan broj prijava za glasanje putem pošte, a dio registriranih birača u nekoliko saveznih država iskoristit će svoju mogućnost ranog glasanja na svojim biračkim mjestima. Ovisno o brzini prebrojavanja glasova pristiglih poštom, postoji velika mogućnost da se u pojedinim saveznim državama potpuni rezultati saznaju tek nekoliko dana poslije izbora. To bi moglo značiti da ćemo na pobjednika izbora čekati duže nego inače, a možda upravo ti glasovi i odluče pobjednika izbora.

Analize i istraživanja su pokazala da će većina Bidenovih glasača iskoristiti svoje pravo glasa putem pošte, a Trumpovi glasači su skloniji glasanju na biračkom mjestu na sam dan izbora. Predizborna kampanja je u punom jeku ,pogotovo nakon što se Donald Trump oporavio od koronavirusa. Za očekivati je da će do izbornog dana oba kandidata sučeliti svoje politike pred američkom javnošću u još jednoj, ali možda i dvije debate. Kvaliteta nastupa oba kandidata u tim debatama može u određenoj mjeri utjecati na daljnji tijek kampanje, ali može i usmjeriti neodlučne glasače prema jednom od kandidata u ključnim saveznim država.

Koji su glavni aduti Trumpa i Bidena?

Glavni adut Donalda Trumpa za reizbor su sjajni ekonomski rezultati na gospodarskom planu prije početka pandemije koronavirusa. U cilju mobiliziranja konzervativnog biračkog tijela služi se protukineskom retorikom i optužuje Bidena za podilaženje radikalnom krilu Demokratske stranke. Na sve moguće načine nastoji pridobiti glasove različitih kategorija stanovništva – od Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, preko katolika i Židova pa sve do umirovljenika i radničke klase. U svoju korist “spinao” je nedavno sklopljeni Washingtonski sporazum sa Srbijom i Kosovom ističući na jednom od svojih skupovima da je pomirio dva zaraćena naroda koji su se neprestano “tukli” u zadnjih sto godina.

S druge strane, Joe Biden zamjera Trumpu loše upravljanje korona krizom. Prije svega, Biden se nastoji prikazati kao kandidat koji je po svojem ponašanju, komunikaciji i djelima sušta suprotnost Donaldu Trumpu. Takvim pristupom nastoji privući centristički orijentirane birače, ali i Republikance osjetljive na Trumpovu retoriku i karakter. Tako je Cindy McCain, supruga pokojnog američkog senatora John McCaina i Obaminog protukandidata na izborima 2008. podržala Joea Bidena.

Predizborne ankete i prognoze – hoće li se ponoviti scenarij prošlih izbora

Predizborne ankete u ključnim saveznim državama daju prednost uglavnom Bidenu. Njegova prednost u anketama je uvelike podudarna s prednošću koju je imala Hillary Clinton na prethodnim izborima. Rezultati izbora prije četiri godine pokazali su određen raskorak između stvarnog stanja na terenu i predizbornih anketa. Ovakvo odstupanje na prošlim izborima ima i svoje objašnjenje. Naime, smatra se da se dio Trumpovih glasača, zbog negativne slike koju je dio medija stvorio o Trumpu, boji ili srami javno istaći svoj izbor odnosno činjenicu da podržavaju Trumpa. U obzir treba uzeti i Trumpovu popularnost na društvenim mrežama, njegove izrazito dobro posjećene skupove i sve veću podrška među Afroamerikancima i Latinosima. To znači da je vrlo lako moguće i ponavljanje scenarija od prije četiri godine.

S druge pak strane, “Nostradamus” predsjedničkih izbora Allan Lichtman predviđa pobjedu Bidena. Naime, riječ je o profesoru povijesti na Američkom univerzitetu koji je točno predvidio pobjednika u svakoj trci za Bijelu kuću još od reizbora Ronalda Regana 1984. godine. Hoće li se to i ovaj put obistiniti, ostaje za vidjeti. Profesor za svoja predviđanja koristi sustav “13 faktora” koji uključuju ekonomiju, položaj, socijalne nemire i skandale. Na svaki od ovih faktora se može odgovoriti sa “istinit” ili “lažan”, a ako je šest ili više faktora označeno sa “lažan”, onda taj kandidat gubi vlast. Ti faktori također govore i o “karizmi” kandidata. Prema njegovom sustavu, Biden ima sedam faktora, odnosno “ključeva” prednosti.

Američki izbori i pogledi na svijet

U sjeni predsjedničkih izbora istodobno održavaju se guvernerski izbori u nekoliko saveznih država i izbori za zastupnike u Kongres i Senat. Očekuje se da će Demokrati zadržati postojeću većinu u Kongresu , a u pojedinim saveznim državama vodi se neizvjesna bitka između dva tabora za osvajanje senatske većine. Potencijalno može čak dođi i do toga da obje stranke imaju podjednak broj zastupnika od sveukupnih 100 koje ima Senat. U takvom odnosu snaga odlučujući glas ima potpredsjednik/ca . Ovisno o tome kojoj stranci pripada, ta stranka ima većinu u omjeru od 51:50.

Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama nisu izbori samo za predsjednika te države, nego su na neki način, u svom umanjenom obliku i izbori između dva pogleda na svijet. To je posebno vidiljivo na ovogodišnjim izborima. Trump ili Biden? Republikanci ili Demokrati? Konzervativizam ili progresivizam? Razlike su velike, a svijet sa velikim zanimanjem čeka 3. studenti.

Robert Pandža
Foto: Gage Skidmore / The Independent / flickr

The post Predsjednički izbori u SAD-u: Trump ili Biden? first appeared on KROATIV.AT.