Jeftina hrana u lipnju je pojeftinila na godišnjoj razini, no cijene su ostale na visokoj razini. Od vala inflacije cijene su u prosjeku porasle 42 posto – pokazuje aktualni monitor cijena Radničke komore

Aktualna studija Bečke radničke komore (AK) pokazuje da unatoč blagom smanjenju cijena u odnosu na prethodnu godinu, troškovi hrane i sredstava za čišćenje ostaju visoki. Od početka vala inflacije cijene najjeftinijih proizvoda u prosjeku su porasle za 42 posto. Povećanje cijena utječe na širok raspon robe, uključujući osnovne namirnice kao što su rajčice, flaširana voda, pivo u limenci, sok od naranče, punomasno mlijeko, jaja, riža, brašno, penne, pasirane rajčice, stolni ocat i mačja hrana.

Studija AK uspoređivala je cijene 40 svakodnevnih namirnica i sredstava za čišćenje u sedam bečkih supermarketa i diskonta. Pokazalo je da su supermarketi u prosjeku naplaćivali gotovo jedanaest posto više za istu košaricu u lipnju 2024. nego diskonti. Pojedini proizvodi, poput krumpira, penne tjestenine i pasirane rajčice, najviše su poskupjeli i to za 111 posto, 90 posto i gotovo 87 posto.

U studiji su ispitane i cijene drogerijske robe. U usporedbi s prethodnom godinom cijene najjeftinijih proizvoda u internetskim trgovinama Bipa, DM i Müller u prosjeku su pale za 15,5 posto, dok su u trgovinama pale u prosjeku za jedan posto. Nasuprot tome, cijene robnih marki u drogerijama i robne marke porasle su u prosjeku za 2,9 posto i 4,9 posto.

The post AK: Cijene hrane ostaju previsoke first appeared on KROATIV.AT.

Nakon gotovo četiri godine, Hrvatske autoceste (HAC) odlučile su povećati cijenu cestarina. Stoga se postavlja pitanje – koliko košta put do mora.

Radi se o sezonskom poskupljenju od 10 posto, što znači da će nove cijene vrijediti u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna, i to za vozila I.A, I. i II. skupine vozila, dok za teška vozila (autobusi, kamioni) cijene cestarine ostaju iste, piše novinar Andrej Jelušić za N1.

Podsjetimo, sezonske cijene cestarine uvedene su 2017. godine, ali se posljednje četiri godine (tijekom i nakon covid krize) nisu primjenjivale, kao jedna od mjera potpore građanima i gospodarstvu u turističkoj sezoni.

S obzirom na više cijene u vrijeme kada mnogi kreću put mora ponovno je povuklo pitanje isplativosti. Točnije, kolika je ušteda ukoliko se put mora odlučite putem državne ceste DC1, poznatije kao “stara cesta”.

Zagreb – Split
U obzir smo uzeli cijenu cestarina, ali i trošak goriva, računajući samu cijenu benzina/dizela po litri i prosječnu potrošnju automobila.

Stoga će vas, ukoliko vozite automobil s benzinskim motorom koji u prosjeku troši 8 l/100 kilometara, put od Zagreba do Splita autocestom dug 409 kilometara koštati 76,79 eura, a trebat će vam 3 sata i 58 minuta. Cijena uključuje cestarinu u iznosu od 26,40 eura i trošak goriva od 50,39 eura.

Ako bi se na isti put uputili s dizelskim automobilom koji u prosjeku troši 6 l/100 km, onda bi vas gorivo koštalo 35,58 eura, što znači da biste cijeli put platili 61,98 eura.

Ukoliko putujete starom cestom nemate trošak cestarine, vozit će te manjim brzinama pa će tako i potrošnja biti niža, ali će sam put trajati sat i pol dulje, odnosno 5 sati i 40 minuta. Usto proći ćete i manje kilometara – 358.

Ako računamo da dizelski automobil u tim uvjetima troši u prosjeku 5 litara goriva, onda vidimo da će vas taj put koštati 25,96 eura, što je ušteda od 36 eura.

Kod benzinaca koji u prosjeku na takvim cestama troše oko 7 litara goriva, ušteda bi bila slična, odnosno 38 eura.

Zagreb – Zadar
Put od Zagreba do Zadar traje nešto više od 3 sata i dug je 299 kilometara ako putujete autocestom. Cijena cestarine iznosi 17,60 eura, a ukoliko ste na isti put krenuli s benzincem potrošit ćete i 36,84 eura, što znači da je ukupni trošak puta 54,44 eura.

Starom cestom će vam trebati 4 sata i 40 minuta za 286 kilometara, a pritom ćete potrošiti 30,83 eura goriva, što je ušteda od 23,61 euro.

Ako imate dizelski motor onda će vas put autocestom koštati 43,60 eura, što uključuje cestarinu i 26 eura za gorivo. Na putu starom cestom za gorivo biste morali izdvojiti 20,74 eura, što nas dovodi do uštede od 22,86 eura.

Zagreb – Dubrovnik
Cestarina od Zagreba do Dubrovnika, odnosno izlaza Čarapine kod Ploča, iznosi 33,80 eura. Sam put je dug 607 kilometara i traje 6 sati i 7 minuta.

Benzinskim automobilom ćete potrošiti 73 eura goriva, što znači da će vas put ukupno koštati 106,80 eura.

Starom cestom put je kilometarski kraći, ali traje čak tri sata više. Pritom ćete potrošiti 61 euro benzina, što je ušteda od 45,80 eura.

Automobil s dizelskim motorom bi autocestom potrošio 52,81 euro goriva, što znači da bi vas put s cestarinom stajao 86,61 euro. Ukoliko se odlučite na staru cestu, potrošit ćete 41 euro goriva, što vam donosi uštedu od 45,61 eura, slično kao i kod benzinca.

Ušteda i do 90 eura
Valja napomenuti da se izračun odnosi na putovanje u jednom smjeru, tako da ušteda ako uračunamo i povratak može biti i veća od 90 eura u slučaju putovanja u Dubrovnik.

Stara cesta nudi svoje čari jer je samo putovanje njome interesantnije i možete uživati u prirodi i krajoliku te se zaustaviti na jednom od brojnih ugostiteljskih objekata koji nude hranu i piće kakvu nećete naći na odmorištima na autocesti.

No valja imati na umu i pitanje sigurnosti. Autocesta je jedan od sigurnijih načina putovanja, a ne treba zanemariti i uštedu na vremenu jer i vrijeme je novac. Također, prilikom traženja optimalnog načina putovanja treba računati i na gužve jer su pojedine naše prometnice ljeti često preopterećene.

The post Cestarine u Hrvatskoj su poskupjele, kako najjeftinije do mora? Ovo je izračun, ušteda ide i do 90 eura first appeared on KROATIV.AT.

Od 1. srpnja državna subvencija za električnu energiju bit će prepolovljena s maksimalnih 30 centi na 15 centi po kilovatsatu (kWh).

Kočnica cijene električne energije tada će se primjenjivati ​​samo do cijene energije od 25 centi/kWh umjesto dosadašnjih 40 centi/kWh. Potrošači i dalje sami plaćaju 10 centi. Podrška je i dalje dostupna za godišnju potrošnju do 2900 kWh. Kućanstva s više od tri osobe dobivaju dodatnu subvenciju od 52,50 eura godišnje po osobi.

Kočnica cijena električne energije istječe krajem 2024. – no sada postoje tarife električne energije ispod praga od 10 centi na kojem subvencija stupa na snagu.

The post Subvencije za električnu energiju u Austriji od danas prepolovljene first appeared on KROATIV.AT.

Cijena dizela u odnosu na prethodni mjesec pala je za nevjerojatnih 7,4 centa. S prosječnom cijenom od 1,606 eura po litri, svibanj je bio najjeftiniji mjesec u godini za dizel do sada. Pao je i benzin, ali samo za 3,3 centa. Prosječna cijena benzina bila je 1,648 eura po litri, oko četiri centa više od cijene dizela.

Usporedba cijena goriva u različitim europskim zemljama otkriva zanimljive stvari. Istraživanja temeljena na brojkama koje je objavila Europska komisija pokazuju da su sniženja cijena u Austriji relativno mala i čak ispod prosjeka EU. U nekim su zemljama od početka do kraja svibnja troškovi goriva pali su više nego dvostruko u odnosu na Austriju. ÖAMTC stoga još uvijek vidi prostor za značajnija sniženja cijena na benzinskim postajama. Upravo zbog pada cijena sirove nafte, koja je dosegnula najniže razine od početka veljače, Udruga Mobility poziva benzinske postaje da sniženje cijena prenesu izravno na kupce.

Zbog lokalnih razlika i stalnih fluktuacija cijena goriva, kako premium tako i dizela, potrošačima je teško zadržati perspektivu. Najnovije informacije o cijenama dostupne su na web stranici ÖAMTC. Vlasnici iPhonea i Android pametnih telefona također imaju mogućnost preuzimanja trenutno najjeftinijih cijena goriva direktno na svoj mobitel u bilo kojem trenutku putem aplikacije ÖAMTC.

The post Cijene dizela i benzina u Austriji na najnižoj razini još od početka godine first appeared on KROATIV.AT.

Prošle godine tržište nekretnina u Donjoj Austriji palo je za četvrtinu. Nakon godina procvata, apsolutne brojke prodaje vratile su se na razinu iz 2015. Posljedično padaju cijene stanova i kuća.

U Donjoj Austriji broj prodaja nekretnina u 2023. godini pao je za 25,2 posto u odnosu na 2022. godinu. Mjereno prema vrijednosti prodanih nekretnina, Donja Austrija bilježi pad tržišta od 27 posto. Time se ona svrstava u državni prosjek, pokazala je procjena zemljišnoknjižnih uložaka koju je naručila brokerska kuća REMAX.

Kolaps tržišta uslijedio je nakon dugog razdoblja porasta prodaje nekretnina u Austriji, potaknutog velikom potražnjom i najdužim razdobljem niskih kamatnih stopa u povijesti Europske središnje banke, koje je završilo 2022. Skuplji krediti, zajedno sa strožim pravilima Uprave za financijsko tržište (KIM Uredbe), doveli su do kolapsa tržišta prošle godine, pišu autori studije.

Mjereno po broju prodanih nekretnina, Donja Austrija je na istoj razini kao i 2015. s 22.613 prodanih nekretnina.Niti jedna općina nije zabilježila porast u prethodnoj godini, samo Lilienfeld nije zabilježio gubitak u količini, ali ni porast.

Većinom nekretnina još uvijek se trgovalo oko Beča. Unatoč padu od 28 posto, okrug Baden ostao je vodeći, a slijede ga Wiener Neustadt i Gänserndorf. Mödling i Bruck an der Leitha zabilježili su najveći pad, svaki za 41 posto.

Pad je bio najmanji u okrugu Melk s nešto ispod deset posto. I u St. Pöltenu je tržište nekretnina palo za dobru petinu, iako je stanovništvo u glavnom gradu pokrajine nedavno zabilježilo snažan rast stanovništva.

Mjereno u smislu trgovane vrijednosti, pad prodaje u Donjoj Austriji iznosio je minus 27 posto. Svi okruzi zabilježili su pad prodaje, osim Hollabrunna (plus 0,3 posto) i Lilienfelda (plus 41 posto). Lilienfeld je bio jedini okrug u kojem se 2023. nije trgovalo sa vise nekretnina nego 2022., ali one su očito znatno vise vrijedile.

Kao posljedica pada nedavno su pale cijene stambenih nekretnina. Od veljače 2024. utvrđeni indeksi cijena uvijek su bili na ili ispod odgovarajućeg mjesečnog minimuma od početka 2023. Bernhard Reikersdorfer, direktor REMAX Austria, očekuje da će nekretnine ove godine ponovno rasti s obzirom na najavljene olakšice u podizanje stambenih kredita, očekivani pad kamata i povećanje plaća. Brokersko društvo navodi da je prošle godine posredovalo za dvanaest posto manje nekretnina.

The post Prodaja nekretnina pala za 25 posto. Smanjuju se i cijene nekretnina first appeared on KROATIV.AT.

Radnička komora (AK) ukazuje na povećanje cijena osnovnih naknada za postojeće ugovore o mobitelu u travnju. Razlog tome su klauzule o vrijednosnom usklađenju koje ponovno stupaju na snagu.

“Može se pretpostaviti da se povećanje kreće oko osam posto”, napisali su u srijedu iz Radničke komore. Prema AK, ugovori deset ponuđača sadrže klauzule o zaštiti vrijednosti, dok ih 16 ponuđača trenutno ne predviđa. Neki mobilni operateri, uključujući HoT i Spusu, najavili su da se ove godine neće prilagođavati inflaciji.

Kako bi se izbjegla česta poskupljenja, iz Radničke komore preporučuju prelazak na ugovor bez takve klauzule zaštite vrijednosti. Ako mijenjate dobavljača, trebali biste usporediti nekoliko tarifa i dobro poznavati vlastitu potrošnju. AK također ističe da ne postoji besplatno posebno pravo na raskid ako se povećanje cijene pružatelja temelji na klauzuli o prilagodbi vrijednosti ili indeksu koja se temelji na inflaciji. Nadalje, postoji samo zakonsko pravo nositi vlastiti telefonski broj sa sobom ako “stvarno” promijenite pružatelja usluga, a ne, na primjer, ako jednostavno prijeđete na diskontni brend istog pružatelja usluga.

Općenito, telefoniranje i surfanje pojeftinilo je između veljače 2020. i 2024. godine. Pokazuje to analiza cijena 26 mobilnih operatera. “Glavni razlog: svi pružatelji usluga imaju nove tarife koje se mogu registrirati s opsežnijim podatkovnim kvotama, a osnovne naknade često ostaju nepromijenjene”, piše AK. U prosjeku se podatkovna potrošnja korisnika udvostručila u posljednje četiri godine, dok gotovo da i nije bilo promjena u telefoniranju i pisanju SMS poruka.

Kod najvećih pružatelja usluga A1, Magenta i Drei, međutim, primjetno je da će, iako je povećana količina uključenih podataka i maksimalna dostupna propusnost, troškovi za najjeftinije tarife u 2024. godini biti znatno veći od najjeftinijih tarifa iz 2020. godine. Nasuprot tome, od veljače 2024. nije bilo paušalnih naknada za usluge kod tri glavna pružatelja usluga, a u nekim su slučajevima troškovi aktivacije značajno smanjeni ili ukinuti.

The post AK upozorava na poskupljenja tarifa mobilnih operatera first appeared on KROATIV.AT.

U travnju će cijene mobilnih telefona biti prilagođene kako bi odražavale godišnju inflaciju, što može rezultirati povećanjem troškova za mnoge vlasnike mobitela i do osam posto.

Zajedno s prošlogodišnjim poskupljenjima, korekcija indeksa rezultirala bi dodatnim troškovima od oko 100 eura godišnje za prosječnu obitelj. Više od dvije trećine korisnika mobilnih telefona pogođeno je takvom klauzulom o prilagodbi indeksa u ugovoru; često ne postoji izvanredno pravo na raskid.

Regulatorno tijelo za telekomunikacije RTR objavilo je da je za Austrijance zadržavanje prethodnog broja mobilnog telefona “jedno i jedino” važno prilikom promjene pružatelja usluga. “Ukupno 113.731 procesa prijenosa dogodio se u 3. tromjesečju 2023., što je gotovo 27 posto više nego godinu dana ranije. Brojke su pokazatelj da su Austrijanci svjesni troškova i spremni na promjene te da zadržavaju svoj broj mobilnog telefona ili ga prenose sa sobom pri promjeni pružatelja usluga,” stoji u priopćenju nadležnog tijela.

Rezultat spremnosti na promjene je da se tržišni udjeli pomiču od velikih prema manjim ponuđačima: “Hot se kreće prema granici od 10 posto”, izračunava RTR. Prva tri mjesta i dalje drže A1 s tržišnim udjelom od 37,6 posto, Magenta s 25,4 posto i Drei s 21,3 posto.

Za Kroativ – ovo je najbolja mreža u Austriji.

The post Austrija: Od travnja rastu cijene pružatelja usluga mobilne telefonije first appeared on KROATIV.AT.

Dobavljači kao što je Wien Energie nedavno su počeli nuditi varijabilne ugovore – takozvane floatere – za samo deset centi po kilovatsatu. Prema E-Controlu, oni donose niz prednosti.

Wien Energie ima floater ugovore tek nekoliko mjeseci. Za razliku od fiksnih ugovora, floateri su vezani uz tržišnu cijenu. To može dovesti do velikih fluktuacija troškova. Međutim, prema E-Controlu, floateri su obično jeftiniji od fiksnih ugovora. Bečanima se floater isplati ako imate nešto novca pri ruci, rekao je u utorak za Radio Beč Johannes Mayer iz E-Controla.

“Prošlost je pokazala da se čak i krizna situacija može relativno brzo prebroditi promjenjivim tarifama. Morate si moći priuštiti nekoliko mjeseci, da tako kažem. Ali ako to možete učiniti, onda su varijabilne tarife obično jeftinije od dugoročno osiguranih cijena,” kaže stručnjak, “što je kraći rok, to jeftinije.”

Osim toga, prema procjeni E-Controla, cijene električne energije bi do 2025. trebale ostati na slično niskoj razini kao sada. Ako cijene neočekivano porastu, još uvijek možete otkazati na mjesečnoj bazi, kaže Mayer.

The post U Beču padaju cijene električne energije first appeared on KROATIV.AT.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale jer središnje banke neće smanjiti kamatne stope tako brzo kao što se očekivalo, pa se trgovci plaše daljnjeg usporavanja rasta gospodarstava, a time i potražnje za “crnim zlatom”.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 1.8 posto, na 82.08 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2.5 posto, na 78.01 dolar.

Tako su cijene prošloga tjedna izgubile velik dio dobitaka od prethodnoga tjedna, a u fokusu trgovaca bila je monetarna politika.

U izvješću Kongresu o gospodarskoj situaciji predsjednik američke središnje banke Jerome Powell poručio je da čelnici Feda žele biti sigurni da će inflacija i dalje slabiti prema ciljanoj razini od 2 posto prije nego što odluče smanjiti kamatne stope.

Powellovi komentari učvrstili su procjene na tržištu da bi Fed mogao početi smanjivati kamate u lipnju, kasnije nego što se očekivalo.

A to znači da se može očekivati daljnje usporavanje rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, kao i potrošnje, pa ne bi trebala porasti ni potražnja za naftom.

Čelnici Europske središnje banke ostavili su, pak, na sjednici u četvrtak kamate nepromijenjene na rekordno visokim razinama, kao što se i očekivalo. No, signalizirali su da bi u lipnju mogli početi smanjivati kamate.

Značajniji pad cijena nafte spriječili su podaci o kineskoj međunarodnoj trgovini, koji su bolji nego što se očekivalo. To je potaknulo nadu da se oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva ubrzava.

Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je gotovo 7, a na američkom gotovo 8 posto, nakon što su prošle godine pale oko 10 posto.

The post Dobra vijest za sve vozače: Prošli tjedan na svjetskim tržištima osjetno pala cijena nafte first appeared on KROATIV.AT.

Gosti su se već navikli na cijene od preko 5 eura za kriglu piva. No bačvi kao da nema dna, pokazuje cjenovnik iz jednog restorana.

Uz sve veće cijene i toplo pivo, mnogi ljudi gube žeđ. Kako prenosi “Heute”, Brau Union – daleko najveća grupacija pivara u Austriji – nedavno je ugostiteljima poslala svoj novi cjenik. U poruci se govori o poskupljenju “u prosjeku oko 3,6 posto”.

“Ako se nabavna cijena poveća, gostioničari će je morati nekako prenijeti na kupca”, predvidio je tada stručnjak za industriju. Pogled na kartu pića u kafiću u središtu Linza sada to potvrđuje.

Krigla piva u restoranu se naplaćuje 5,90 eura. U većini slučajeva, uključujući napojnicu, to iznosi najmanje 6 eura. Osim toga, gosti za manju mjeru piva (0,3) plaćaju jednako kao nekada za pola litre, točnije 4,40 eura.

Brau Union je prije nekoliko tjedana kao razlog poskupljenja piva naveo povećane troškove osoblja: “Plaće u pivarskoj industriji povećane su za 9,2 posto u sklopu pregovora o KV-u”, objasnila je glasnogovornica tvrtke.

The post U pojedinim austrijskim restoranima krigla piva košta već 6 eura first appeared on KROATIV.AT.