Prema procjenama Europske komisije hrvatsko gospodarstvo je u korona godini palo za 8,9 posto. Europska komisija za 2021. godinu očekuje rast od 5,3 posto, a u 2022. godini rast od 4,6 posto. Nove procjene bolje su od prethodnih procjena koje su govorile da će hrvatski BDP pasti za više od 9,6 posto.

“Procjenjuje se da je hrvatsko gospodarstvo u 2020. godini palo za 8,9 posto. Ovaj nagli pad uglavnom se može pripisati utjecaju pandemije koronavirusa na izvoz usluga, posebno turizma, koji je znatno pretrpio zbog pada potražnje za zračnim putovanjima i nametanja ograničenja putovanja u mnogim zemljama”, navodi Komisija.

Iako je pad manji od očekivanog, Hrvatska je četvrta po procjeni pada BDP-a u prošloj godini, iza Španjolske (-11 posto), Grčke (-10 posto), Malte ( – 9 posto). Sve zemlje imaju značajan udio turizma u svom BDP-u.

U procjenama za ovu i sljedeću godinu uzete su srednjoročne procjene trajanja epidemije, a u procjenu nisu uključene mjere i projekti koji će se financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost, tako da su moguće i veće stope rasta u ovoj i sljedećoj godini. Hrvatska kroz Mehanizam za oporavak i otpornost ima na raspolaganju 5,94 milijarde eura bespovratno i 3,61 zajmova. Već ove godine može dobiti 13 posto predviđenih sredstava kao predfinanciranje.

• Brutalna tučnjava u Hrvatskoj: Mladić iz Filipina napadnut u centru Zagreba, snimka šokirala javnost
• Tvrtka ukrajinskog milijardera kupila stan za čak 500 milijuna dolara
• Slučaj koji je šokirao javnost: 28-godišnja žena se lažirala podatke pa se upisala u školu kao 16-godišnjakinja
• Pilot otkrio zašto prozori aviona imaju sitne rupice – razlog je ključan za sigurnost putnika
• Čuli ste od vaše djece “67” (six-seven): Evo zašto je to popularno i koje značenje ima

The post EK: Hrvatski BDP u prošloj godini pao za 8,9 posto first appeared on KROATIV.AT.

U razdoblju od listopada do prosinca prošle godine austrijsko gospodarstvo zabilježilo je snažan pad koji odudara od europskog prosjeka. Zbog pandemije koronavirusa Austriji ekonomski ne ide baš najbolje.

Sasvim je jasno da su tome doprinijeli lockdowni i ograničenja putovanja. Najviše je pogođena grana turizma. Međutim, ono što iznenađuje je razmjer recesije. Pogotovo ako se napravi usporedba s ostalim državama članicama EU. To je najbolje pokazuju u utorak objavljeni podaci Eurostata za četvrti kvartal prošle godine.

Podaci Eurostata pokazuju da je austrijsko gospodarstvo u razdoblju od listopada do prosinca zabilježilo minus od 4,3 posto, što predstavlja najveći pad u EU u odnosu na treći kvartal. Pri tome, treba imati u vidu da se ovdje radi o preliminarni podacima koje je objavio Zavod za statistiku. Nedostaju podaci pojedinih država članica, ali bez obzira na to, stvari su više nego zabrinjavajuće.

Recesija ne jenjava

Institut za gospodarska istraživanja i u sljedećem kvartalu računa na daljnji pad BDP-a. Glavni uzrok tomu su negativne tendencije u gospodarskoj grani turizma. Pad u tom sektoru je skoro duplo veći u usporedbi s europskim prosjekom. Iako službeni podaci govore za sebe, ministar financija Gernot Blümel je u utorak govorio o manjem gospodarskom padu u odnosu na druge zemlje s jakim turizmom.

“To pokazuje da su naše mjere pomoći dale rezultat“, izjavio je Blumel.

Glasnogovornik za gospodarstvo SPÖ-a Christoph Matznetter oštro je kritizirao Vladu povodom najnovijih pokazatelja. „ÖVP i Zeleni ne drže stvari pod kontrolom. Eklatantno loše rukovođenje korona krizom je dovelo do toga da Austrija ima najveći broj preminulih i zaraženih te katastrofalne gospodarske pokazatelje“, kazao je Matznetter.

Porazni podaci za turizam

Mnogi ekonomisti ne vjeruju da je loše stanje u sektoru turizma jedini razlog za gospodarski pad. Nadalje, neki navode da udio u lošim gospodarskim pokazateljima imaju i grane koje ovise o turizmu, primjerice industrija sporta. Pored toga, neki stručnjaci skeptično gledaju i na instrument modela skraćenog radnog vremena. Visoka državna izdavanja bi mogla nepotrebno dovesti do većeg smanjenja radnog vremena. Skeptični su i prema još nekim državnim potporama. Međutim, ono što ovdje nedostaje su studije koje bi osigurale bolji uvid u posljedice pojedinih instrumenata državne potpore.

Predstavnici Vlade pokušali su u utorak skrenuti pozornost na mjere koji bi imale za cilj poboljšanje ekonomske aktivnosti. Ublažavanje mjera zatvaranja koja su javnosti priopćena u ponedjeljak Blümel smatra važnim za gospodarski razvoj zemlje. Uz to, još je jednom apelirao na stanovništvo da se u vidu pojave novih sojeva virusa nastavlja pridržavati epidemiološki propisanih pravila.

• Brutalna tučnjava u Hrvatskoj: Mladić iz Filipina napadnut u centru Zagreba, snimka šokirala javnost
• Tvrtka ukrajinskog milijardera kupila stan za čak 500 milijuna dolara
• Slučaj koji je šokirao javnost: 28-godišnja žena se lažirala podatke pa se upisala u školu kao 16-godišnjakinja
• Pilot otkrio zašto prozori aviona imaju sitne rupice – razlog je ključan za sigurnost putnika
• Čuli ste od vaše djece “67” (six-seven): Evo zašto je to popularno i koje značenje ima

The post Posljedice lockdowna: Veliki gospodarski pad Austrije u četvrtom kvartalu first appeared on KROATIV.AT.

Očito se utjecaj pandemije koronavirusa odražava i na financijsko stanje Austrije. Tako je javni dug u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine narastao za 18,7 milijardi eura.

Prema izračunima Statistik Austria, državni dug je na kraju trećeg kvartala 2020. iznosio 300,2 milijarde eura ili 79,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Stoga je bio 15,6 milijardi eura niži nego na kraju drugog kvartala 2020.

Omjer javnog duga i BDP-a, pao je za 3,4 postotna boda u tom razdoblju. U usporedbi s istim kvartalom prethodne godine (Q3 / 2019), razina duga porasla je za 18,7 milijardi eura u apsolutnom iznosu, a omjer duga porastao je za osam posto. Od tih 300,2 milijarde eura, 253,8 milijardi eura otpada na obveznice, 44,6 milijardi eura na zajmove i 1,7 milijardi eura na depozite.

“U trećem kvartalu 2020. državni dug u Austriji iznosio je 300,2 milijarde eura. Unatoč određenom oporavku u usporedbi s prethodnim kvartalom, koronakriza ima veliko opterećenje za javni proračun. U kvartalu omjer državnog duga ove je godine iznosio 79,1 posto. To je 8,0 postotnih bodova više u odnosu na isti kvartal prethodne godine”, rekao je generalni direktor “Statistik Austria” Tobias Thomas.

• Brutalna tučnjava u Hrvatskoj: Mladić iz Filipina napadnut u centru Zagreba, snimka šokirala javnost
• Tvrtka ukrajinskog milijardera kupila stan za čak 500 milijuna dolara
• Slučaj koji je šokirao javnost: 28-godišnja žena se lažirala podatke pa se upisala u školu kao 16-godišnjakinja
• Pilot otkrio zašto prozori aviona imaju sitne rupice – razlog je ključan za sigurnost putnika
• Čuli ste od vaše djece “67” (six-seven): Evo zašto je to popularno i koje značenje ima

Pero Bačić
Foto: Mika Baumeister / Unsplash

The post Austrija: Porast javnog duga first appeared on KROATIV.AT.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić govorio je danas o pandemiji koronavirusa i posljedicama krize na hrvatsku ekonomiju i gospodarstvo. Hrvatska narodna banka procijenila je da je hrvatsko gospodarstvo ove godine palo za oko 9,5 posto, a sljedeće godine bi rast trebao biti oko pet posto. Za to postoje dva scenarija, a oba ovise o borbi s krizom i o procijepljenosti stanovništva.

Vujčić je naglasio da za izlazak iz krize postoje dva scenarija, prvi je rast od 5 posto uz mjere u prvom kvartalu, a te normalizacija u drugom kvartalu što ovisi o procijepljenosti stanovništva. U slučaju da Hrvatska i u drugom kvartalu bude pogođena mjerama onda bi rast mogao biti sporiji.

Hrvatska bi mogla imati problem nedostatka radne snage. Hrvatska se zbog masovnog iseljavanja posljednjih godina muči s nedostatkom radne snage, a Vujčić najavljuje da ćemo morati uvoziti radnike. “Ne treba zaboraviti da smo prije pandemije razgovarali da je problem nedostatak radne snage i da je jedan od načina rješavanja tog problema uvoz radne snage i to se neće promijeniti nakon što pandemija prođe. Ovo je bio jednokratni šok koji će trajati godinu dana, nakon čega ćemo se vratiti starim trendovima”, rekao je.

“Stari trendovi govore dvije stvari, da će potražnja za radnicima rasti i da će demografski biti sve manje ljudi u Hrvatskoj raspoloživih za rad, pogotovo zbog toga što imamo puno rano umirovljenih. Morat ćemo uvoziti ljude iz inozemstva. Drugi način rješavanja tog problema je automatizacija poslovanja, znači robotizacija”, pojasnio je guverner Vujčić.

• Brutalna tučnjava u Hrvatskoj: Mladić iz Filipina napadnut u centru Zagreba, snimka šokirala javnost
• Tvrtka ukrajinskog milijardera kupila stan za čak 500 milijuna dolara
• Slučaj koji je šokirao javnost: 28-godišnja žena se lažirala podatke pa se upisala u školu kao 16-godišnjakinja
• Pilot otkrio zašto prozori aviona imaju sitne rupice – razlog je ključan za sigurnost putnika
• Čuli ste od vaše djece “67” (six-seven): Evo zašto je to popularno i koje značenje ima

R.P
Foto: hnb.hr / facebook

The post Guverner HNB-a: Hrvatska će morati uvoziti radnike first appeared on KROATIV.AT.

Prema prognozama Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) Republika Hrvatska će u ovoj godini imati najveći pad gospodarske aktivnosti među tranzicijskim zemljama srednje i jugoistočne Europe. Prema prognozama Bečkoga instituta, hrvatski će BDP u ovoj godini pasti za 9.4 posto.

Međutim dobre vijesti su da Hrvatska u idućoj godini može računati na najveću stopu gospodarskog rasta. Naime, s prognoziranom stopom rasta BDP-a od oko pet posto, Hrvatska bi trebala zauzeti sam vrh ljestvice tranzicijskih zemalja po brzini oporavka od korona udara. To su dobre i optimistične vijesti za Hrvatsku, naravno, prognoze se oslanjaju na pozitivan scenarij.

Bečki institut dao je prognoze i za neke druge države. Primjerice, pad slovenskog BDP-a iznositi će 6,7 posto, Mađarskog 6.5 posto, dok najmanje stope pada BDP-a, samo dva posto, stručnjaci Bečkog instituta u ovoj godini prognoziraju samo Srbiji i Litvi.

Bečki institut razloge hrvatskoga gospodarstva rasta u sljedećoj godini pronalazi ponajprije u očekivanom oporavku turizma, kao i u novcu iz fondova EU. Naravno, i takve prognoze podložne su promjenama, a najviše će ovisiti o zbivanjima vezanima uz pandemiju koronavirusa. Drugim riječima, najviše će ovisiti o tome koliko će vremena trebati da se procijepi populacije, navode u Bečkom institutu, a prenosi hrvatski index.hr.

R.P
Foto: Kristijan Arsov / unsplash.com – Zagreb / ilustracija

The post Bečki institut: Hrvatsku očekuje veliki pad first appeared on KROATIV.AT.

Poslovni magazin CEOWORLD je u svojoj analizi obuhvatio ukupno 132 svjetske zemlje, među kojima su bile Austrija i Hrvatska, a mjerili su troškove života koji su uključivali cijene namirnica i odjeće, cijene taksija, komunalnih usluga, interneta, prijevoza. Isto tako istraživanje je uključivalo i prosječne cijene u restoranima, ali i cijene najamnina stanova. Prema istraživanju Švicarska je najskuplja zemlja za život, a odmah iza slijede Norveška, Island, Japan, Danska, Bahami, Luksemburg, Izrael, Singapur te Južna Koreja.

Na ljestvici odmah iza SAD-a, na 21. mjestu nalazi se Austrija koja je primjerice skuplja i od Njemačke, Finske, Švedske, Italije te Velike Britanije. Hrvatska je na listi zauzela 53. mjesto, što znači da je za život skuplja od Slovačke, Mađarske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Kada su u pitanju Hrvatima najomiljenije države, one u kojima ima jako puno Hrvata, te one u koje Hrvati rado emigriraju onda vrijedi istaknuti da je Austrija zauzela 21. mjesto, Njemačka 29. mjesto, a Irska u kojoj je veliki broj Hrvata mlađe živote dobi zauzima 13. mjesto na ljestvici najskupljih zemalja svijeta. Sjedinjene Američke Države nalaze se na 20. mjestu, a Australija na 16. mjestu najskupljih zemalja svijeta.

Život je najpovoljniji u zemljama poput Pakistana, Indije, Afganistana, Sirije i Tunis, a od nama bližih zemalja Kosovo se primjerice nalazi na 124. mjestu, a Ukrajina na 107. mjestu.

Načelo po kojem se provodila ova analiza bili su troškovi života u New Yorku, koji je jedan od najskupljih gradova na svijetu. Trošak stanovanja u New Yorku uvjerljivo je najveći na svijetu, posebice jer su najamnine stanova enormno velike.

R. P I kroativ.at
foto: pixabay.com

The post TROŠKOVI ŽIVOTA: Austrija na 21. mjestu najskupljih zemalja svijeta, Hrvatska 53. first appeared on KROATIV.AT.

Pandemija koronavirusa negativno je utjecala na sve sektore ekonomske djelatnosti u Austriji, a snažan pad posebno se osjetio u turističkom sektoru i vezanim djelatnostima, a zabilježen je i snažan pad investicijskih aktivnosti. U drugom kvartalu zabilježen je pad izvoza za čak 19,8 posto, dok je pad uvoza iznosio 18 posto.

Prema procjenama ekonomskog instituta Wifo pad BDP-a na godišnjoj razini mogao bi iznositi 6,8 posto, a istog mišljenja je i kancelar Sebastian Kurz koji je u današnjem obraćanju naciji rekao da će austrijsko gospodarstvo ove godine izgubiti oko sedam posto svoje ekonomske moći.

Zbog posljedica koronakrize hrvatsko gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju za 15,1 posto u odnosu na razdoblje prošle godine, što je njegov najveći pad od kada se vode ti podaci.

R.P
Foto: freepik.com

The post REKORDAN PAD: Snažan pad austrijskog i hrvatskog BDP-a first appeared on KROATIV.AT.

Prema istom istraživanju, gotovo dvi trećine austrijskih tvrtki koristi model skraćenog radnog vremena. Prema posljednjim podacima, po modelu skraćenog radnog vremena radi više od 1,3 milijuna radnika. U vrijeme krize, odustaje se i od planiranih investicija, pa je tako svaka peta tvrtka odustala od planiranih investicija u 2020. godini.

Nema sumnje da je krizom najteže pogođen turistički sektor koji i dalje bilježi velike gubitke. Austrija prve turiste očekuje u drugoj polovici lipnja.

R.P
Foto: wn24

The post NORMALIZACIJA POSLOVANJA: Tvrtke očekuju normalizaciju tek početkom 2021. godine first appeared on KROATIV.AT.

U prognozi Bečkog ekonomskog instituta navodi se da je corona virus izazvala nezapamćen šok za gospodarstva zemalja u regiji te navode kako će posljedice biti jače od onih iz vremena posljednje recesije. Prognoze sugeriraju da će najgore proći upravo Hrvatska, koja je prema analizi previše orijentirana na turizam, u kojem se okrene svaka peta kuna u gospodarstvu. “Hrvatsko gospodarstvo, koje je jako ovisno o turizmu, među najugroženijima je pandemijom Covida-19”, – ističe se u analizi.

Ranije prognoze MMF-a govorile su o padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini od oko devet posto, dok je Svjetska banka prognozirala pad BDP-a od 6,2 posto. Prognoze hrvatske Vlade govore o smanjenju gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj u ovoj godini od 9,4 posto. U Bečkom institutu su, očito, znatno pesimističniji. Dio hrvatskih ekonomskih stručnjaka smatra da bi realni pad mogao biti i veći.

R.P
Foto: ilustracija

The post BEČKI EKONOMSKI INSTITUT: Hrvatsku očekuje ogroman pad first appeared on KROATIV.AT.

Prema trenutnim procjenama, blagi oporavak započeo je u travnju, a ubrzao se početkom svibnja kad se značajno povećala i privatna potrošnja. Stručnjaci ističu da za prave procjene o gospodarskom oporavku ipak treba pričekati sljedećih nekoliko tjedana nakon čega će postati vidljivo koliko je taj oporavak trajan, odnosno privremen.

Austrijska narodna banka razvila je indikator s ekonomskim podacima koji svakodnevno pokazuju gospodarsku aktivnost u Austriji. Indikator uključuje podatke iz područja platnog prometa, tržišta rada, potrošnje električne energije itd…

R.P
Foto: pixabay.com / APA

The post KOLIKO SU OŠTRE MJERE IMALE SMISLA: Zaustavljanje ekonomije Austriju koštalo najmanje 12 milijardi eura first appeared on KROATIV.AT.