SAD i Iran postigli su okvirni mirovni sporazum koji bi trebao okončati vojne operacije na svim bojištima, uključujući i ono u Libanonu, te ponovno otvoriti Hormuški tjesnac za promet. Vijest je objavio pakistanski premijer Shehbaz Sharif, dodavši kako će sporazum biti službeno potpisan u petak u Švicarskoj, a detalji se još uvijek objavljuju, piše BBC.

Pakistanski ministar vanjskih poslova Mohammad Ishaq Dar potvrdio je da će sporazum između Sjedinjenih Država i Irana biti potpisan u petak u švicarskom gradu Ženevi. Dar je na društvenoj mreži X napisao: “Radujemo se svečanoj ceremoniji potpisivanja 19. lipnja u Ženevi…”.

Opisujući ovaj razvoj događaja kao “značajan iskorak”, ministar je rekao da on “pruža prijeko potrebno povjerenje i stabilnost globalnim tržištima i svjetskom gospodarstvu”. Naglasio je kako je to osobito važno “za zemlje u razvoju koje su najranjivije na regionalnu nestabilnost”.

Dar je zahvalio Saudijskoj Arabiji, Kataru i Turskoj, navevši ih kao neke od zemalja koje su pružile “potporu i iskrene diplomatske napore” u postizanju ovog “važnog postignuća”.

Američki potpredsjednik JD Vance rekao je za Fox News da sporazum s Iranom ima potencijal temeljito promijeniti Bliski istok u idućih 50 godina.

“Ova regija svijeta bila je kaos cijelog mog života, pa i dulje od toga”, rekao je Vance.

Vance je rekao da je Donald Trump uspio ukloniti prijetnju Irana.

Dodao je da će sada biti moguće izgraditi novo razdoblje prosperiteta i uspjeha na Bliskom istoku.

“Iskreno, iz te regije možemo stvoriti puno prosperiteta za američki narod”, rekao je

The post SAD i Iran na pragu mira, okončavaju se sve vojne operacije first appeared on KROATIV.AT.

Na adresi Eggenberger Allee u Grazu danas se dogodio neugodan incident koji je izazvao pažnju lokalne zajednice i šire javnosti. Jedna žena, porijeklom iz Bosne i Hercegovine, odlučila je ispred svoje kuće postaviti zastavu BiH u znak podrške večerašnjoj utakmici. O tome je napisala i u popularnoj grupi “Ekipa u Grazu”

Kako navodi, zastavu je postavila s ponosom i emocijom, želeći obilježiti važan sportski događaj i izraziti pripadnost svojoj zemlji. Međutim, njezin čin nije prošao bez reakcije – nepoznata osoba uklonila je zastavu, očito potaknuta netrpeljivošću, neslaganjem ili nekim trećim razlogom. Zasad je nepoznato, a nepoznato je i je li o događaju obaviještena austrijska policija.

Unatoč ovom neugodnom događaju, poruka vlasnice kuće ostaje snažna i jasna:

“Zastavu možete ukloniti, ali Bosnu i Hercegovinz iz srca ne možete.”

Ovaj incident otvara pitanja tolerancije, suživota i poštivanja identiteta u multikulturalnim sredinama poput Austrije.

Žena ističe kako će upravo zbog ovog čina večeras navijati još glasnije i ponosnije.

The post Incident u Austriji: S kuće skinuta zastava Bosne i Hercegovine first appeared on KROATIV.AT.

Uoči ovogodišnje Parade ponosa u Beču, koja obilježava 30. godišnjicu svog održavanja, bečko poduzeće javnog prijevoza odlučilo je na duhovit način podržati LGBTQ+ zajednicu. Objavom na društvenim mrežama privukli su veliku pozornost preimenovanjem poznatih postaja u “queer” verzije njihovih naziva.

Längenfeldgasse postala Lesbenfeldgasse

U objavi pod sloganom „Naše stanice – ali queer“, nekoliko poznatih bečkih prometnih čvorišta dobilo je privremena simbolična imena. Tako je postaja Längenfeldgasse postala „Lesbenfeldgasse“, dok je poznati Franz-Josefs-Bahnhof preimenovan u „Trans*-Josefs-Bahnhof“.

Ni sjeverni dio grada nije ostao pošteđen kreativnosti pa je Leopoldau u objavi pretvoren u „Schwulau“.

Poruka podrške LGBTQ+ zajednici

Iz bečkog javnog prijevoza poručili su kako žele podržati raznolikost i inkluzivnost te poslati jasnu poruku solidarnosti tijekom Pride vikenda.

„Bez obzira izlazite li na Reumannplatzu ili Reuthemplatzu – vozimo s ponosom“, naveli su u objavi koja je ubrzo prikupila brojne reakcije korisnika društvenih mreža.

Beč slavi 30 godina Parade ponosa

Ovogodišnja bečka Povorka ponosa okuplja tisuće sudionika iz cijele Austrije i Europe, a organizatori očekuju jedan od najvećih odaziva dosad. Manifestacija je tijekom tri desetljeća izrasla u jedan od najvažnijih događaja za LGBTQ+ zajednicu u regiji.

Kreativna kampanja bečkog javnog prijevoza još jednom je pokazala kako se i svakodnevna gradska infrastruktura može uključiti u obilježavanje događaja koji promiču jednakost, vidljivost i prihvaćanje različitosti.

The post Bečki javni prijevoz u znaku Pridea: Stanice “dobile” nova LGBTQ+ imena, građani podijeljeni first appeared on KROATIV.AT.

Švicarski građani u nedjelju izlaze na referendum koji bi mogao značajno promijeniti migracijsku politiku zemlje i njezine odnose s Europskom unijom. Inicijativa pod nazivom „Ne Švicarskoj s 10 milijuna stanovnika“ predviđa ograničavanje useljavanja nakon što broj stanovnika dosegne određeni prag.

Poslovna zajednica, sindikati i politički protivnici upozoravaju da bi usvajanje prijedloga moglo izazvati ozbiljne probleme na tržištu rada, ali i dovesti u pitanje desetljećima građene sporazume između Švicarska i Europska unija.

Desnica želi zaustaviti rast stanovništva

Inicijativu predvodi Švicarska narodna stranka, najveća politička stranka u zemlji, poznata po protivljenju masovnoj imigraciji i skeptičnom stavu prema Bruxellesu.

Prema prijedlogu, vlada bi nakon dosezanja 9,5 milijuna stanovnika morala početi ograničavati izdavanje dozvola boravka, spajanje obitelji i pojedine oblike migracija. Ako broj stanovnika dosegne 10 milijuna, Švicarska bi bila obvezna raskinuti sporazum o slobodnom kretanju osoba s Europskom unijom.

Poslodavci i sindikati zajedno protiv prijedloga

U rijetko viđenom savezu, najveće gospodarske udruge i sindikati zajednički vode kampanju protiv inicijative.

Upozoravaju da švicarsko gospodarstvo već godinama ovisi o stranoj radnoj snazi, posebno u zdravstvu, građevinarstvu, turizmu i visokotehnološkim industrijama. U pojedinim sektorima više od polovice zaposlenih dolazi iz inozemstva.

Protivnici referenduma tvrde da bi ograničavanje useljavanja dodatno pogoršalo kronični nedostatak radnika i usporilo gospodarski rast.

U pitanju i trgovinski odnosi s Europskom unijom

Dodatnu težinu referendumu daje činjenica da su Švicarska i Europska unija prije nekoliko mjeseci postigle novi paket sporazuma poznat kao Bilaterala III.

Stručnjaci upozoravaju da bi raskid sporazuma o slobodnom kretanju automatski mogao ugroziti i druge ključne sporazume o prometu, trgovini i pristupu europskom tržištu.

Europska unija je daleko najvažniji trgovinski partner Švicarske, a više od polovice ukupnog izvoza završava upravo na tržištu EU-a.

Ankete pokazuju tijesnu utrku

Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, većina birača trenutno se protivi prijedlogu, no razlika nije velika. Oko 52 posto ispitanika planira glasati protiv inicijative, dok je 45 posto podržava.

Očekuje se jedna od najskupljih referendumskih kampanja posljednjih godina, a obje strane zajedno planiraju potrošiti oko 15 milijuna švicarskih franaka.

Rezultat glasanja bit će poznat već u nedjelju navečer, a za prolazak inicijative potrebna je dvostruka većina – podrška većine birača i većine švicarskih kantona. Ishod bi mogao imati dalekosežne posljedice ne samo za migracijsku politiku zemlje, nego i za njezin gospodarski položaj u Europi.

The post Švicarska će imati referendum o ograničavanju migracija first appeared on KROATIV.AT.

Nakon što je u srijedu u jednom stambenom naselju u Klagenfurt pronađeno tijelo 64-godišnjeg muškarca, austrijska policija već je privela osumnjičenu osobu povezanu sa slučajem.

Istraga je pokrenuta nakon što je muškarac pronađen mrtav u radionici koja se nalazi uz obiteljsku kuću na istoku grada, a okolnosti smrti od samog su početka izazvale sumnju na nasilni zločin.

Tijelo pronađeno u radionici uz kuću

Prema dosad dostupnim informacijama, 64-godišnjak je pronađen bez znakova života u pomoćnom objektu koji se koristi kao radionica.

Policija u prvim satima istrage nije željela otkrivati detalje o tome tko je pronašao tijelo niti što se točno dogodilo prije smrti muškarca.

Međutim, zbog težine ozljeda koje je žrtva zadobila, istražitelji su vrlo brzo posumnjali da je riječ o kaznenom djelu.

Osumnjičenik uhićen istoga dana

Razvoj događaja uslijedio je vrlo brzo.

Koruška policija potvrdila je da je još tijekom srijede uhićena osoba za koju se sumnja da je povezana sa smrću 64-godišnjaka.

Za sada nisu objavljeni identitet osumnjičenika, mogući motiv niti okolnosti koje su dovele do smrtnog ishoda.

Policija sazvala konferenciju za medije

Voditelj Zemaljskog kriminalističkog ureda Koruške, Gottlieb Türk, najavio je da će policija tijekom četvrtka prijepodne javnosti predstaviti nove informacije o slučaju.

Očekuje se da će tada biti poznato više detalja o osumnjičenoj osobi, odnosu između žrtve i osumnjičenika te rezultatima dosadašnje istrage.

Stanovnici šokirani događajem

Pronalazak tijela i veliki broj policijskih službenika na mjestu događaja izazvali su veliku pozornost stanovnika mirnog klagenfurtskog naselja.

Na terenu su tijekom srijede radili kriminalistički istražitelji i stručnjaci za očevid koji su prikupljali tragove kako bi utvrdili što se točno dogodilo.

Policija za sada nije željela nagađati o mogućem motivu, naglašavajući da je istraga još uvijek u tijeku.

Više informacija o slučaju očekuje se nakon službenog obraćanja istražitelja tijekom četvrtka.

The post U radionici u Austriji pronađen mrtav muškarac, uhićena jedna osoba first appeared on KROATIV.AT.

Austrijska vlada predstavila je novi paket mjera štednje i reformi vrijedan pet milijardi eura kojim želi smanjiti proračunski deficit i do 2028. godine izaći iz postupka prekomjernog deficita koji vodi Europska unija.

Dvostruki proračun za 2027. i 2028. godinu predstavio je ministar financija Markus Marterbauer, a mjere će pogoditi gotovo sve skupine stanovništva – od umirovljenika i obitelji do zaposlenih i poduzetnika.

Cilj je smanjiti deficit ispod tri posto

Austrijska vlada planira dodatno konsolidirati državni proračun za 2,5 milijarde eura, dok će preostalih 2,5 milijarde biti usmjereno u razvojne mjere.

Među prioritetima su ulaganja u obrazovanje, tržište rada i sustav skrbi, kao i smanjenje troškova rada za poslodavce.

„Moramo nastaviti sanirati proračun, ali istodobno ulagati u budućnost“, poručio je Marterbauer.

Najveći teret snosit će poduzeća i banke

Prema planu vlade, najveći doprinos proračunskoj konsolidaciji dat će poduzeća, banke i tvrtke u državnom vlasništvu.

Na njih otpada čak 44 posto ukupnih mjera.

Predviđene su:

• veća bankarska pristojba
• viši porez na dobit za tvrtke s više od milijun eura dobiti
• veće isplate dividendi državnih poduzeća
• promjene u sustavu igara na sreću

Veća davanja za građane s višim primanjima

Građani s većim prihodima sudjelovat će s oko 12 posto ukupnog paketa.

Planirane mjere uključuju:

• povećanje maksimalne osnovice za doprinose socijalnog osiguranja
• veći porez na dobit od prodaje starijih nekretnina
• dodatne doprinose za vrlo visoke javne mirovine
• oporezivanje službene uporabe električnih vozila

Glavne nekretnine u kojima vlasnici žive neće biti obuhvaćene povećanjem poreza.

Umirovljenike čekaju niža usklađivanja mirovina

Jedna od najosjetljivijih mjera odnosi se na umirovljenike.

Nakon što dio mirovina već 2026. nije u cijelosti usklađen s inflacijom, ista politika nastavlja se i narednih godina.

Većina mirovina 2027. godine porast će za 2,95 posto, što je manje od očekivane inflacije.

Od toga će biti izuzeti korisnici minimalnih mirovina.

Vlada je najavila da će i tijekom 2028. povećanja mirovina ostati ispod razine rasta troškova života.

Rezovi u rehabilitaciji i lječilištima

Osim sporijeg rasta mirovina, predviđene su i uštede u području zdravstvenih i rehabilitacijskih usluga.

Planira se smanjenje izdvajanja za lječilišna liječenja i rehabilitacijske programe.

Ukupno će umirovljenici snositi oko 13 posto ukupnog paketa štednje.

Obitelji ostaju bez dijela pogodnosti

Mjere će zahvatiti i obitelji, koje će sudjelovati sa šest posto ukupnih ušteda.

Predviđeno je zamrzavanje:

• dječjeg doplatka
• naknade za skrb o djeci

Dodatno će biti smanjen obiteljski porezni bonus za djecu stariju od tri godine ako oba roditelja nisu zaposlena.

Samohrani roditelji neće biti obuhvaćeni ovom mjerom.

Ukida se porezna olakšica za rad od kuće

Zaposleni će sudjelovati s oko devet posto ukupnih mjera.

Najvažnije promjene uključuju:

• nova pravila za doprinose za osiguranje od nezaposlenosti
• ukidanje porezne olakšice za rad na daljinu

To znači da zaposlenici više neće moći koristiti dosadašnji paušal za rad od kuće.

Štednja i u državnoj upravi

Dio ušteda planira se ostvariti i kroz državnu administraciju.

Vlada očekuje da će rezovi u javnom sektoru donijeti oko 12 posto ukupnih ušteda, dok će dodatna četiri posto biti ostvarena ukidanjem dijela subvencija koje se smatraju štetnima za klimu.

Teški pregovori unutar koalicije

Iz vlade priznaju da pregovori između koalicijskih partnera nisu bili jednostavni.

Prema riječima Barbara Eibinger-Miedl, postizanje dogovora zahtijevalo je brojne kompromise, no vlada smatra da je pronađeno rješenje koje će stabilizirati javne financije bez odustajanja od ključnih razvojnih ulaganja.

Novi paket predstavlja jednu od najvećih fiskalnih reformi posljednjih godina u Austrija te će imati izravan utjecaj na milijune građana u razdoblju od 2027. do 2028. godine.

The post Austrija hitno mora štedjeti, to će osjetiti i građani first appeared on KROATIV.AT.

Znanstvenici iz Medizinische Universität Wien prvi su put potvrdili prisutnost Alongshan virusa (ALSV) u Austriji. Novo istraživanje pokazalo je da se virus među krpeljima u srednjoj Europi nalazi već najmanje dva desetljeća, iako je tek sada službeno identificiran.

Rezultati studije objavljeni su u uglednom znanstvenom časopisu The Lancet Microbe.

Virus pronađen u više austrijskih pokrajina

Istraživači su analizirali oko 3.000 krpelja prikupljenih tijekom 2024. godine, dodatnih 2.000 arhivskih uzoraka iz razdoblja između 2005. i 2018. godine te približno 2.000 uzoraka krvi pacijenata.

Genetske analize pokazale su da virus već godinama cirkulira među populacijom krpelja u Austriji.

Prema riječima voditeljice istraživanja, virologinje Judith Aberle, virus je potvrđen na više lokacija, uključujući Beč, Gornja Austrija, Donja Austrija, Štajerska i Vorarlberg.

Dokazi o infekcijama kod ljudi

Iako virus nije izravno pronađen u analiziranim uzorcima krvi pacijenata, kod dvije osobe otkrivene su visoke razine specifičnih antitijela.

To sugerira da je do zaraze ljudi već dolazilo, premda se čini da su takvi slučajevi rijetki.

Znanstvenici naglašavaju kako zasad nema dokaza o većem broju oboljenja povezanih s ovim virusom u Austriji.

Alongshan virus prvi put otkriven u Kini

Alongshan virus prvi je put identificiran 2017. godine u Kina kod pacijenata koji su imali povišenu tjelesnu temperaturu i simptome slične krpeljnom meningoencefalitisu (FSME).

Od tada su tragovi virusa pronađeni u više europskih zemalja, uključujući Njemačka, Finska, Francuska i Švicarska.

Austrija se sada pridružila popisu zemalja u kojima je potvrđena njegova prisutnost.

Još nije poznato koliko je opasan

Stručnjaci upozoravaju da još uvijek nije jasno izazivaju li europske varijante Alongshan virusa ozbiljne bolesti kod ljudi.

Dok su kineski slučajevi povezivani s povišenom temperaturom, umorom i simptomima nalik krpeljnom meningoencefalitisu, za europske sojeve zasad nema dovoljno podataka.

Zbog toga znanstvenici pozivaju na dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo koliki zdravstveni rizik predstavlja ovaj relativno novi virus.

Krpelji i dalje ostaju važan zdravstveni rizik

Broj bolesti koje prenose krpelji posljednjih godina raste diljem svijeta. Uz poznate uzročnike poput virusa krpeljnog meningoencefalitisa i virusa krimsko-kongoanske hemoragijske groznice, znanstvenici redovito otkrivaju nove patogene koji se prenose ugrizom krpelja.

Istraživači smatraju da bi Alongshan virus u budućnosti trebao biti uključen u programe praćenja bolesti koje prenose krpelji te u dijagnostičke postupke kod osoba koje razviju simptome nakon uboda krpelja.

S obzirom na to da je virus prisutan među austrijskim krpeljima najmanje 20 godina, stručnjaci naglašavaju važnost daljnjeg praćenja njegove rasprostranjenosti i mogućeg utjecaja na ljudsko zdravlje.

The post Znanstvenici po prvi put potvrdili Alongshan virusa (ALSV) u Austriji first appeared on KROATIV.AT.

Policija u Austriji istražuje novi slučaj telefonske prijevare u kojoj je 77-godišnji umirovljenik iz Klagenfurt izgubio više desetaka tisuća eura.

Prema informacijama istražitelja, nepoznati prevaranti kontaktirali su muškarca početkom svibnja te ga uvjeravali da ima pravo na značajnu novčanu isplatu u obliku kriptoimovine. Kako bi navodno došao do tog novca, nagovorili su ga na više bankovnih uplata.

Kontaktirali ga telefonom

Za sada nije poznato kako su počinitelji došli do telefonskog broja 77-godišnjaka. Policija navodi da se komunikacija odvijala isključivo putem telefonskih poziva.

Prijevara je otkrivena tek nakon što je oštećeni već prebacio znatne iznose novca na račune koje su mu prevaranti dali.

Policija upozorava građane

Prema dosadašnjim saznanjima, ukupna šteta iznosi više desetaka tisuća eura, dok su počinitelji još uvijek nepoznati.

Austrijska policija ponovno upozorava građane, posebno starije osobe, da budu oprezni prema pozivima u kojima se obećava brza zarada, nasljedstvo, povrat ulaganja ili navodna kripto sredstva. Stručnjaci savjetuju da se prije bilo kakvih uplata provjeri vjerodostojnost osobe ili tvrtke koja traži novac te da se sumnjivi pozivi odmah prijave policiji.

Istraga o slučaju je u tijeku.

The post Umirovljenik iz Austrije ostao bez desetaka tisuća eura first appeared on KROATIV.AT.

Bugarska novinska agencija BGNES objavila je dokumentarni film pod naslovom „Tito: The Butcher of the 20th Century“ („Tito: Krvnik 20. stoljeća“), koji se bavi kontroverznim aspektima vladavine Josip Broz Tito i nasljeđem komunističke Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija.

Film je premijerno prikazan 5. lipnja, a dostupan je putem platformi BGNES-a i njihova službenog YouTube kanala. Autori dokumentarca nastoje osporiti često prisutnu percepciju da je jugoslavenski komunizam bio blaži od režima u drugim državama istočnog bloka.

Poslijeratne likvidacije u središtu priče

Jedan od glavnih fokusa filma odnosi se na događaje nakon završetka Drugog svjetskog rata, kada su, prema autorima, provedene masovne likvidacije političkih protivnika, vojnika i civila.

Posebna pozornost posvećena je masovnim grobnicama na području Slovenija, među kojima se izdvajaju lokacije poput Kočevski Rog, Huda Jama, Jama pod Krenom i Macesnova Gorica.

Film obrađuje i sudbinu hrvatskih vojnika i civila vraćenih nakon predaje kod Bleiburg te druge žrtve poslijeratnih obračuna.

Djelovanje UDB-e i politički progoni

Dokumentarac značajan prostor posvećuje radu jugoslavenskih sigurnosnih službi, prvenstveno OZNA i UDBA.

Autori prikazuju političke progone, zatvore, logore te likvidacije političkih emigranata u inozemstvu, tvrdeći da su ti aspekti jugoslavenske povijesti u međunarodnoj javnosti ostali manje poznati od represije u drugim komunističkim državama.

Poseban naglasak na Makedoniju

Film također obrađuje razdoblje nakon 1944. godine na području današnje Sjeverna Makedonija, odnosno nekadašnje Vardarske Makedonije.

Prema stajalištu autora, jugoslavenske vlasti provodile su politiku potiskivanja bugarskog nacionalnog identiteta među dijelom stanovništva. U dokumentarcu se navodi da su osobe koje su se izjašnjavale kao Bugari ili bile povezivane s bugarskim nacionalnim organizacijama bile izložene represiji.

Riječ je o temi koja je i danas osjetljiva u odnosima između Bugarska i Sjeverne Makedonije te je često predmet političkih i povijesnih prijepora.

Očekuju se snažne reakcije

Iako je film objavljen tek početkom lipnja, već sada izaziva interes javnosti i otvara rasprave o nasljeđu Jugoslavije, ulozi Tita, komunističkim zločinima te odnosu prema povijesnom sjećanju.

Dok se u Bugarskoj dokumentarac predstavlja kao pokušaj rasvjetljavanja zanemarenih dijelova povijesti, kritičari bi ga mogli promatrati i kroz prizmu suvremenih političkih sporova na Balkanu, posebno onih vezanih uz identitet i povijest Sjeverne Makedonije.

Rasprava koja ne jenjava

Teme poslijeratnih likvidacija, masovnih grobnica i djelovanja komunističkih sigurnosnih službi već desetljećima izazivaju podjele u državama nastalim raspadom Jugoslavije. U Hrvatskoj i Sloveniji posljednjih godina dodatno su aktualizirane istraživanjima grobišta i raspravama o obilježavanju žrtava komunističkog režima.

Zbog izrazito kritičkog pristupa prema Titu i jugoslavenskom sustavu, dokumentarac bi mogao izazvati snažne reakcije kako među povjesničarima i političarima, tako i među građanima koji različito gledaju na razdoblje socijalističke Jugoslavije.

The post Snimljen dokumentarac o Titu pod naslovom “Krvnik 20. stoljeća” first appeared on KROATIV.AT.

Zrakoplov izraelske tvrtke Israir, koji je trebao sletjeti u Ljubljanu, nije dobio dozvolu za slijetanje te je preusmjeren u Zagreb, objavio je Israir u srijedu.

Odluku su, prema navodima tvrtke, donijele slovenske vlasti, a iz Israira tvrde kako je bila politički motivirana.

Izvršni direktor Israira Uri Sirkis izjavio je kako se ovim potezom krše zrakoplovni sporazumi i propisi Europske unije, piše Jerusalem Post.

U pokušaj pronalaska rješenja koje bi omogućilo realizaciju leta prema planu uključile su se i relevantne izraelske institucije, među njima Ministarstvo vanjskih poslova i Uprava za civilno zrakoplovstvo, no napori nisu dali rezultat, rekao je Sirkis.

Slovenija je izabrala premijera koji otvoreno podržava Izrael, što predstavlja značajan politički zaokret nakon razdoblja obilježenog zategnutim odnosima prema židovskoj državi.

Janez Janša ponovno je izabran 22. svibnja. To mu je četvrti mandat na čelu vlade, nakon što je tu dužnost obnašao od 2004. do 2008., od 2012. do 2013. te od 2020. do 2022. godine. Janša je čelnik desno orijentirane Slovenske demokratske stranke (SDS).

Za vrijeme njegova prethodnika Roberta Goloba Slovenija se svrstala među europske zemlje s najkritičnijim stavom prema Izraelu, uz Irsku i Španjolsku. U svibnju 2024. Slovenija je priznala palestinsku državu, a u srpnju 2025. Golobova vlada uvela je sankcije izraelskim ministrima Itamaru Ben-Gviru i Bezalelu Smotrichu.

”Svakoj novoj vladi pristupam s opreznom nadom i poštovanjem prema demokratskom procesu”, rekao je Robert Waltl, direktor Židovskog kulturnog centra u Ljubljani i jedan od predstavnika malobrojne židovske zajednice u Sloveniji, za Jerusalem Post nakon Janšine izborne pobjede.

The post Slovenija zabranila slijetanje izraelskom zrakoplovu, avion sletio u Zagreb first appeared on KROATIV.AT.