Nakon što je za vikend snijeg zabijelio gotovo čitavu zemlju, u ovom tjednu nas očekuju nove padaline. One će, zavisno o regiji i nadmorskoj visini biti različite. No, ono što je izvjesno je da će na većim nadmorskim visinama tijekom ovog tjedna biti i do pola metra novog snijega. To je posebno izraženo za zapad zemlje.

Početak ovog tjedna donosi raznovrsno vrijeme, no posvuda će biti hladno, na zapadu uz snijeg i susnježicu, a na istoku uz kišu i nešto toplije temperature. Snježna granica će biti iznad 500 mnV. U noći na utorak i tijekom utorka, na višim područjima zapadne Austrije moguće je i do pola metra novog snijega. U području Bregenzerwald – Klostertal – Gornji Lechtal moguće je oko ili čak više od 50 cm. To se posebno odnosi na nadmorsku visinu od 800-900 m, a snježna granica u utorak će se u većini kotlina polako spuštati. Uključujući povremeno jaku kišu.

Ostatak tjedna će također biti hladan, uz povremeno i jako niske jutarnje temperature (na zapadu). Prema trenutnim prognozama i srijeda i četvrtak bi mogli donijeti snijeg i susnježicu.

The post “Novi snježni tjedan u Austriji”: Najgore prognoze za zapadni dio zemlje, ponegdje i do pola metra novog snijega first appeared on KROATIV.AT.

Bliži nam se 15. studeni, a s njim i obveza zimske opreme, odnosno zimskih guma na automobilima. No profil na zimskim gumama nije jedino na što trebate obratiti pozornost. Tlak je također od ključne važnosti za sigurnost i životni vijek guma.

Ako tlak nije ispravan, gume se brže troše, pa ih vlasnik automobila mora češće mijenjati. Ali koji je odgovarajući pritisak?

To ćete morati sami provjeriti na svom automobilu jer se propisane vrijednosti razlikuju od vozila do vozila. Odgovarajući tlak ovisi o težini automobila, njegovom opterećenju, ali i o samim gumama.

Podaci o ispravnom tlaku nalaze se ispisane na gumama ili u unutrašnjosti automobila. Obično je napisano na stupu između vozačevog sjedala i vrata, s unutarnje strane poklopca rezervoara za gorivo ili lijevo od kvačila. Ukoliko informacije ne pronađete ni na jednom od navedenih mjesta, sigurno ćete ih pronaći u uputama za upotrebu automobila, piše N1.

Tlak zraka treba često provjeravati jer se mijenja zbog raznih čimbenika. Osim već spomenutog opterećenja i težine vozila, na to mogu utjecati i temperatura, starost guma i učestalost vožnje.

U idealnom slučaju, stanje napunjenosti treba provjeriti svaki put kada se spremnik goriva napuni, tj. jednom do dva puta mjesečno.

Što ako je tlak prenizak?
Ako se tlak ne provjeri, najčešće se dogodi da je prenizak. Time se povećava kontaktna površina gume s cestom, a posljedično i otpor kotrljanja. To u konačnici rezultira većom potrošnjom goriva. Narušava se i stabilnost vozila u vožnji, a pri velikim brzinama posljedice mogu biti tragične.

Put kočenja je također produžen, guma može puknuti tijekom vožnje.

Što ako je tlak previsok?
Još opasniji od niskog tlaka je visoki tlak. U tom slučaju smanjuje se površina gume s površinom ceste. To također smanjuje otpor kotrljanja i potrošnju goriva, ali istovremeno značajno povećava trošenje guma.

Put kočenja je duži, vozilo brže klizi u zavojima zbog slabijeg prianjanja, a rizik od akvaplaninga se povećava.

Za većinu guma ispravan tlak je između 2 i 2,4 bara. Podaci vrijede tijekom cijele godine, bez obzira na to imate li na vozilu zimske ili ljetne gume. Gume je potrebno češće puniti zimi. Uvjerenje da su malo praznije gume sigurnije u zimskim uvjetima nije točno.

The post Znate li koliki treba biti tlak u zimskim gumama? – ovo može biti jako opasno first appeared on KROATIV.AT.

Najveća platforma za pretraživanje kuća za odmor HomeToGo na tržištu Austrije provela je istraživanje o navikama, preferencijama putovanja i omiljenim odmorišnim destinacijama Austrijanaca u 2021. godini. Rezultati istraživanja objavljeni su i na austrijskom portalu Oe24.at, a Hrvatska se našla na prvom mjestu najtraženijih ljetnih destinacija, izvijestio je direktor Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Austriji Branimir Tončinić.

Istraživanje se bazira na ukupno 200 tisuća pretraživanja, a pokazuje kako je Hrvatska vodeća i najtraženija destinacija s 41 posto pretraživanja. Slijede Austrija s 19,5 posto i Italija s 19 posto pretraga, a zatim Francuska, Grčka, Španjolska, Njemačka, Švedska, Norveška i Velika Britanija. Od hrvatskih destinacija, najtraženiji su Istra i otok Krk.

Promatraju li se top tri najomiljenije destinacije, Hrvatska, Austrija i Italija, može se zaključiti kako Austrijanci u ovoj godini preferiraju sunčane morske destinacije u neposrednoj blizini, što je prvenstveno motivirano nesigurnom Covid-19 situacijom koja onemogućava dugoročno planiranje i daleka putovanja.

Također, rezultati istraživanja pokazuju kako 70 posto Austrijanaca planira putovanje u narednih 12 mjeseci, a kada je riječ o smještaju njih 63 posto preferira bukiranje smještaja u kućama za odmor. Vezano za način putovanja, 71 posto Austrijanaca putovat će vlastitim automobilom.

Mnogi već rezerviraju odmor

O odmoru u Hrvatskoj piše i čitani Kronen Zeitung koji u svom online izdanju ističe kako mnogi građani Austrije već rezerviraju svoj odmor u Hrvatskoj kako bi na vrijeme osigurali svoj odmor po povoljnijim cijenama. Hoteli često nude besplatno otkazivanje do dva dana prije dolaska. Krone znakovito ističe kako još nije sigurno je li moguće imati još jedan odmor na Jadranu, te da je to zapisano u zvijezdama Corone!

Mnoga pitanja oko putovanja su i dalje otvorena. Preduvjeti su smanjenje broja novih infekcija, uspješan plan cijepljenja te razvoj sigurnosnih koncepata koji će omogućiti slobodu putovanja unutar EU.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Hrvatska najtraženija ljetna destinacija u Austriji za 2021. godini first appeared on KROATIV.AT.

Krajem 2020. Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) upozorila je na to da je broj ugroženih vrsta dosegnuo rekordnu razinu. No iz austrijske prijestolnice nedavno je stigla dobra vijest.

Euroazijski ris, koji se smatrao izumrlim u zapadnoj Europi, nakon gotovo jednog stoljeća vratio se na prag Bečana. Naime, prošle su godine u bečkim šumama pronađeni ostaci plijena za koje se sumnjalo da ih je ris ostavio za sobom. Nagađanja su potvrđena u prosincu 2020. kada je ondje uočen primjerak ove velike mačke. Snimke bečke gradske službe za upravljanje šumama i poljoprivrednim površinama (MA 49) u tom su području u posljednje vrijeme zabilježile dva risa različitog spola.

Ris nije opasan za čovjeka i vrlo ga je teško sresti u prirodi jer se drži dalje od ljudi. Uglavnom živi samotnjačkim životom i aktivan je noću. Njegove prosječne dnevne potrebe za mesom iznose oko dva kilograma, a obično lovi srne, divokoze, zečeve, miševe i mlade divlje svinje. Očekivani životni vijek divljeg risa iznosi 10 do 15 godina.

Posljednji primjerak euroazijskog risa koji je u tom području živio u divljini ubijen je 1918. godine u austrijskoj regiji Bregenzerwald, nakon čega se prema navodima bečke gradske službe (MA 49) smatrao izumrlim u zapadnoj Europi. 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća organizirane su akcije njihovog ponovnog naseljavanja u Austriji. U nacionalnom parku Kalkalpen, koji obuhvaća najveće šumsko područje u Austriji, u prirodu su puštane jedinke risova u sklopu posljednjeg ponovnog naseljavanja od 2011. do 2017. godine. Ris je strogo zaštićena vrsta kojoj prijeti izumiranje, stoga je njegov povratak u bečke šume zaista odlična vijest.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

R.P / EurocommPR

The post Nakon gotovo 100 godina u bečkim se šumama pojavio ris first appeared on KROATIV.AT.

Austrijska skijališta su svoja vrata za domaće goste otvorila 24. prosinca, ali turistički objekti su i dalje zatvoreni. Skijaška sezona važan je dio austrijskog gospodarstva, a nedostatak stranih gostiju stvara velike probleme austrijskim turističkim djelatnicima. Mnogi su, ističu – zabrinuti. Vlada je obećala nadoknaditi dio gubitaka, ali za drugi dio zimske skijaške sezone i dalje vlada velika bojazan.

Na nekim austrijskim skijalištima je za vrijeme Božića i Nove godine vladala gužva, ne većina ih se muči s nedostatkom gostiju. Veliku navalu nitko nije očekivao, ali su vjerovali da će domaći gosti bar umanjiti ionako nagomilane ovogodišnje gubitke. Mnoga skijališta otvorena su s manjim kapacitetima, a neka čak razmišljaju i o zatvaranju, unatoč tome što se očekuje ublažavanje mjera u Austriji.

Ugostiteljski objekti su zatvoreni, a trenutne procjene govore da će turistička sezona zabilježiti gubitke od 85-90 posto. Loše su to vijesti za austrijske turističke radnike koji pred svaku zimsku sezonu imaju velika očekivanja.

Koliko je zimska sezona važna za austrijski turizam govori i činjenica da skijaška sezona u Austriji godišnje privuče oko 20 milijuna posjetitelja koji naprave oko 75 milijuna noćenja.

Austrijska skijaška sezona ponajviše ovisi o gostima iz stranih zemalja, prije svega o gostima iz Njemačke, Nizozemske, Velike Britanije, Švicarske, Lihtenštajna i Češke. Austrijska skijališta među omiljenim su skijalištima i hrvatskim građanima. Procjenjuje se kako u Austriji svake godine skija oko 80 tisuća Hrvata, a građani Hrvatske na skijanje odlaze uglavnom u prvom dijelu siječnja.

“U ovo vrijeme naš hotel je uvijek pun. U normalnim okolnostima, čitavu zimsku sezonu radimo punom parom. Vremena za odmor nema. Ove godine nisam ni radio. Mislim da od ove zimske sezone neće biti ništa. Razgovarao sam s vlasnikom hotela u kojem radim već 18 godina, on je duboko razočaran ovom godinom i svim što se događa. Financijski će preživjeti jer je hotel u vlasništvu njegove obitelji desetljećima, ali mnogi će imati velikih problema. Ni meni neće biti lako jer već skoro dva desetljeća zimu provodim radeći u hotelskom restoranu i baru”, istaknuo je Drago M. (45) koji puni 18 godina radi u jednom hotelu u Sankt Anton am Arlbergu.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Austrija: Loša skijaška sezona, turistički radnici duboko zabrinuti first appeared on KROATIV.AT.

Prethodnih nekoliko tjedana na europskoj razini vladala je burna rasprava oko otvaranja europskih skijališta. Inicijativa o zatvaranju skijališta na europskoj razini najteže je pogodila Austriju, a negodovanja su se čula i u Francuskoj i Italiji. Francuski premijer Jean Castex sastao se jučer s predstavnicima skijališta, pa bi prema dogovoru (u slučaju povoljnije epidemiološke slike) Francuska svoja skijališta trebala otvoriti već od 7. siječnja.

Austrijska zimska sezona praktički ovisi o skijanju, a prema najavama skijanje u Austriji bit će moguće od 24. prosinca, ali hoteli će se otvoriti tek u siječnju. Austrijski hotelijeri, ugostitelji i svi oni koji su svojim poslovima vezani za skijanje nadaju se da će se već u siječnju moći skijati normalno. Koliko je skijanje važno za austrijski turizam govori i činjenica da skijaška sezona u Austriji godišnje privuče oko 20 milijuna posjetitelja koji naprave oko 75 milijuna noćenja.

Austrijska skijaška sezona ponajviše ovisi o gostima iz stranih zemalja, prije svega o gostima iz Njemačke, Nizozemske, Velike Britanije, Švicarske, Lihtenštajna i Češke. Austrijska skijališta među omiljenim su skijalištima i hrvatskim građanima. Procjenjuje se kako u Austriji svake godine skija oko 80 tisuća Hrvata, a građani Hrvatske na skijanje odlaze uglavnom u prvom dijelu siječnja.

Ove godine sve diktira pandemija koronavirusa, pa ostaje za vidjeti hoće li zimska turistička sezona, ili bar dio nje – biti moguća.

R.P
Foto: Emma Paillex / unsplash.com

The post Sezona skijanja: Francuska otvara skijališta od 7. siječnja first appeared on KROATIV.AT.

Prvi čovjek Nacionalnog stožera, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pozvao je građane da se za vrijeme blagdana suzdrže od posjete osobama u drugim kućanstvima. Božinović je naglasio i kako je “sigurno da će se režim koji je sada uspostavljen u osnovi produžiti nakon 21. prosinca”.

Ministar Božinović nije htio iznositi detalje i najavljivati eventualne nove mjere pa je tako na pitanje hrvatskih medija razmišlja li se o zabrani napuštanja mjesta prebivališta kao što je to bilo proljetos kazao da će o korekcijama postojećih mjera javnost biti obaviještena na vrijeme. “Točno je da mjere istječu 21. prosinca, točno je da se promišlja o učinku postojećih mjera na broj zaraženih. U ovom trenutku mi možemo govoriti samo o tome da će sljedeće odluke biti bitno determinirane time kakva će biti epidemiološka situacija”, rekao je Božinović na konferenciji za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Građane je pozvao da se za vrijeme nadolazećih blagdana suzdrže od kućnih posjeta bližnjima. “Poruka koju već sada želimo poslati za nadolazeće blagdane jest da se u osnovi, svi suzdrže druženja i kontakata izvan svojih kućanstava i da je najbolja i najiskrenija želja za sreću i zdravlje za Božić i Novu godinu i svima koji su nam dragi poželjeti sve najbolje telefonom ili porukom”, ustvrdio je Božinović.

Mjere na granici će se vjerojatno produžiti

Odlukom Stožera civilne zaštite od 1. prosinca u Hrvatsku državljani EU mogu ući samo s negativnim PCR testom ne starijim od 48 sati, dok je državljanima trećih zemalja dopušten samo tranzit kroz Hrvatsku. Ta mjera na snazi je do 15. prosinca. No, kako neslužbeno doznaje Jutarnji list ista odluka će biti produljena na rok od oko mjesec dana.

Prema pisanju jutarnjeg lista procjenjuje se da bi u Hrvatsku, kao i svake godine u ovo vrijeme, u kratkom vremenu moglo doći više desetaka tisuća Hrvata koji žive i rade u inozemstvu i koji bi mogli pogoršati ionako tešku situaciju pandemije koronavirusa. Stoga su se u Stožeru odlučili produljiti ovu restriktivnu mjeru, uz jasnu poruku hrvatskoj dijaspori: “Ostanite gdje jeste”, piše Jutarnji.

Svi državljani EU koji u Hrvatsku dolaze iz zemalja koje su na crvenoj listi zaraženosti covidom-19 moraju imati negativan PCR test ne stariji od 48 sati. Ako se testiraju nakon ulaska u Hrvatsku, moraju biti u karanteni dok ne dobiju negativan test. Državljani trećih zemalja, što se odnosi i na građane Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova i Sjeverne Makedonije, mogu ući u Hrvatsku i izaći iz nje u roku od 12 sati bez zadržavanja.

R.P
Foto: Vlada HR / vlada.gov.hr

The post Božinović: Suzdržimo se od kućnih posjeta bližnjima first appeared on KROATIV.AT.

Specijalizirana stranica koronavirus.hr je objavila popis epidemioloških mjera kojih se putnici koji dolaze iz Republike Hrvatske trebaju pridržavati prilikom prelaska državnih granica navedenih zemalja.

Bosna i Hercegovina
Hrvatski državljani ne podliježu epidemiološkoj mjeri samoizolacije ili negativnog testa prilikom ulaska u Bosnu i Hercegovinu. Za ulazak iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku, hrvatski državljani trebaju predočiti negativan nalaz PCR testa. Više informacija potražite na sljedećim poveznicama.

• FBiH – poveznica i poveznica
• Republika Srpska – poveznica i poveznica

Slovenija
Slovenska Vlada je donijela odluku, koja je stupila na snagu 8. studenoga, a kojom je cijela Republika Hrvatska stavljena na crveni popis. Temeljem odluke, osobama koje ulaze u Sloveniju iz država ili regija koje su na crvenom popisu u pravilu se određuje 10-dnevna karantena. Karantena neće biti određena ako osoba na graničnom prijelazu predoči negativan test na SARS-CoV-2 (COVID-19) ne stariji od 48 sati. Postoje iznimke za određene kategorije na koje se ne primjenjuje karantena poput prekograničnih radnika (potrebno dokazati svoj status potvrdom), osobe koje su u tranzitu kroz Republiku Sloveniju u drugu zemlju u roku od 12 sati od ulaska, imatelji dokaza o zakazanom hitnom liječničkom pregledu i sl. Više informacija o svim iznimkama i mjere prelaska granice pročitajte na poveznici.
 
Srbija
Odlukom Vlade Republike Srbije od 20. kolovoza 2020. godine državljanima Republike Hrvatske koji ulaze u Republiku Srbiju dozvoljava se ulazak ako posjeduju negativan PCR test na prisustvo virusa COVID19, ne stariji od 48 sati. Spomenuti uvjet se ne odnosi na određene skupine i u slučaju tranzita, koji može trajati maksimalno 12 sati od trenutka ulaska na teritorij Republike Srbije. Više informacija pročitajte na poveznici.

Mađarska
Uredbom Vlade od 1. rujna, koja je produljena do kraja listopada 2020., zabranjuje se ulazak u Mađarsku svim stranim državljanima, pa tako i državljanima Republike Hrvatske, koji nemaju odobren stalni ili privremeni boravak u Mađarskoj. Strani državljani koji imaju regulirani boravak u Mađarskoj prilikom povratka iz inozemstva podliježu obavezi samoizolacije/karantene u trajanju od 14 dana. Ista se može ukinuti u slučaju dva negativna testa SARS-COV-2 PCR, izvršena u Mađarskoj o osobnom trošku, u roku od pet dana, s razmakom od najmanje 48 sati. Državljani Republike Hrvatske koji žive u pograničnom pojasu od 30 km mogu ulaziti na teritorij Mađarske, uz jednokratni boravak od najviše 24 sata. Više informacija potražite na poveznici.

Crna Gora
Trenutno ne postoje ograničenja za hrvatske državljane prilikom ulaska u Crnu Goru. Za ulazak iz Crne Gore u Republiku Hrvatsku, hrvatski državljani trebaju predočiti negativan nalaz PCR testa. Svi granični prijelazi za ulazak u Crnu Goru su otvoreni, osim graničnog prijelaza Vuča na pravcu Rožaje – Tutin. Više informacija pročitajte na poveznici.

Italija
Uredbom Ministarstva zdravstva Italije od 8. listopada, hrvatski državljani koji putuju u Italiju iz RH izuzeti su od obveze testa na COVID-19. Navedeno vrijedi i za talijanske državljane na povratku iz RH u Italiju. Sukladno uredbi sve osobe, pa tako i hrvatski državljani, koji u Italiju dolaze iz Belgije, Francuske, Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva VB i Irske, Češke i Španjolske obavezni su:

• predočiti negativan test obavljen putem brisa na COVID-19 ne stariji od 72 sata ili
• obaviti test putem brisa unutar 48 sati od dolaska u Italiju.

Ista odredba se odnosi i na sve osobe koje su tranzitirale kroz navedene zemlje unutar 14 dana prije dolaska u Italiju. I dalje je obavezno ispuniti obrazac koji se sastoji od izjave da osoba nije zaražena koronavirusom, podataka o putovanju i kontakta. Više informacija o obrascu nalazi se na poveznici. Prije polaska na putovanje preporuča se provjeriti sve dodatne odredbe odredišnih regija, izravnim kontaktiranjem ili putem službenih stranica regija koje možete pronaći na poveznici. 

Austrija
U Austriji su uvedene stroge mjere ograničavanja javnih okupljanja i putovanja. Od 3. studenoga do početka siječnja hoteli su zatvoreni za turiste. Granice nisu zatvorene, no dozvoljena su putovanja samo u neodgodivim situacijama. Više informacija nalazi se na poveznici. 

Od 17. listopada 2020. na snazi je upozorenje austrijske Vlade za putovanja iz Hrvatske slijedom kojeg je putnicima iz Hrvatske ulazak u Austriju moguć samo uz predočenje negativnog PCR-testa koji nije stariji od 72 sata izuzev Brodsko-posavske županije, Istarske županije, Koprivničko-križevačke županije, Osječko-baranjske županije, Šibensko-kninske županije, Varaždinske županije i Zadarske županije. Ako ne putujete iz prethodno navedenih županija te ako se pri ulasku u Austriju ne može predočiti negativni test, osobe se upućuju u karantenu te su dužne u roku od 48 sati obaviti testiranje. Putnici koji u Austriju ulaze bez testa moraju na granici potpisati izjavu o samoizolaciji. Pojedinci mogu ući u Austriju bez ograničenja ako su u pitanju obiteljski razlozi od posebnog značaja (bolest, posjet životnom partneru ili djeci, sahrana ili vjenčanje), a što je potrebno vjerodostojno utvrditi pri ulasku u Austriju (npr. preslika putovnice člana obitelji, rodnog lista, potvrde o prebivalištu i sl.). Sve iznimke i dodatne informacije su na poveznici.

Francuska
U Francuskoj su od 30. listopada do 1. prosinca na snazi nove mjere kojima se ograničavaju javna okupljanja i putovanja. Unutrašnje granice EU ostaju otvorene. Preporuka je putovati samo u slučajevima nužde, a putovanja između pojedinih francuskih pokranija dozvoljena su samo u iznimnim situacijama. Više informacija potražite na poveznici. 

Švicarska
Putnici koji su, prije ulaska u Švicarsku, proveli deset dana u državi ili na području s povećanim rizikom od zaraze novim koronavirusom, moraju se izolirati na period od deset dana, bez obzira na negativan nalaz testa. Od 14. prosinca, Hrvatska pripada kategoriji zemalja s povećanim rizikom od zaraze, a moguće je i produljenje te odredbe. Više informacija pročitajte na poveznici.

Ujedinjeno Kraljevstvo
Prije dolaska na teritorij Ujedinjenog Kraljevstva potrebno je ispuniti online obrazac najmanje 48 sati prije ulaska u zemlju. Propisane mjere samoizolacije nisu iste za sve zemlje unutar UK te se preporuča provjeriti zahtjeve za ulazak u odredišnu zemlju prije polaska. Prilikom ulaska u Englesku, Škotsku, Wales i Sjevernu Irsku propisuje se obavezna mjera samoizolacije za hrvatske državljane. Više informacija je na poveznici.


Dodatne informacije možete pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova te Reopen Europa.

Više informacija o trenutnoj epidemiološkoj situaciji u državama članicama Europske unije dostupno je i na stranicama Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti. 

R.P / koronavirus.hr
Foto: koronavirus.hr
 

The post Planirate na put: Evo koje mjere vrijede ako planirate putovati iz Hrvatske first appeared on KROATIV.AT.

Prvi snijeg ove zime jutros je zabijelio i bečke ulice. Snježna bajka ove godine ima malo manje čari, jer nam je ‘novo normalno’ donijelo zatvaranje božićnih sajmova i štandova što umanjuje snježnu čaroliju u austrijskoj metropoli.

Snijeg je kako i uvijek naviše radosti donio mlađoj populaciji, posebice djeci koja i dalje najviše uživaju u snježnim radostima. Naš fotoreporter prošetao se bečkim Schönbrunnom koji pod snježnim pokrivačem izgleda idilično.

R.P
Foto: kroativ.at

The post Foto galerija: Snijeg zabijelio i Beč first appeared on KROATIV.AT.

U današnjem obraćanju zastupnicima njemačkog parlamenta, njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala je na zatvaranje svih skijališta u Europi. Podsjećamo, ideja prvotno dolazi iz Italije. Talijanska vlada pozvala je na zatvaranje svih skijališta u Europi. čemu se protive i talijanske skijaške regije, a posebno Austrija. Cilj je zabraniti skijaški odmor na europskoj razini, kako se ne bi ponovio scenarij iz veljače i ožujka.

“Bliži se sezona skijanja i skijaških odmora. Ne smiju se odvijati turistička putovanja, a treba izbjegavati svaki nepotreban kontakt. Pokušat ćemo koordinirati zatvaranje svih skijališta u Europi. Nažalost, čini se da će dogovor s Austrijom biti teško postići, ali pokušat ćemo ponovo“, kazala je Merkel u obraćanju zastupnicima.

“Ne podržavam inicijativu Italije. Zimski odmor u Austriji bit će siguran. Naši turistički radnici već su promijenili čitav sigurnosni koncept za siguran skijaški odmor, te u sklopu toga ukinuli smo i “apres ski”“, objasnila je Köstinger jučer te dodala kako turizam nije odgovoran za visoku stopu širenja zaraze. Prema njenim riječima Europska unija će morati nadoknaditi štetu ako stvarno misli uvesti tu vrstu ograničenja.

Sličnog stava je i austrijski ministar financija Gernot Blümel koji je rekao da zatvaranje skijaških centara predstavlja trošak od oko dvije milijarde eura. Ministar financija je naglasio da ako EU stvarno misli ograničiti rad skijaških centara onda to mora i platiti.

Njemačka kancelarka dodala je i da je pandemija koronavirusa najveći izazov od Drugog svjetskog rata, ali da ima nade jer se većina ljudi u Njemačkoj pridržava mjera zaštite, a ljudi i struka su sve bolje informirani o virusu. “Imamo ga u šaci. Nismo nemoćni. Zima će biti teška, ali će završiti”, poručila je Merkel.

Još pročitajte: U slučaju zabrane skijanja Austrija će od EU tražiti odštetu
Još pročitajte: Italija želi zabraniti skijaške odmore na europskoj razini

R.P
Foto: Alana Harris / unsplash.com

The post I Merkel za zatvaranje skijališta, Austrija oštro protiv first appeared on KROATIV.AT.