Drugi tjedan veljače i šesti tjedan poprilično dosadne 2021. godine nisu nam donijeli ništa novo. Rekli bi – na Zapadu ništa novo. Koronavirus i dalje dominira svjetskim medijima, a ni naša svakodnevica ne prolazi bez njega. Život nam je poprilično drugačiji, a svi iščekujemo povratak u staro normalno. Novo normalno se svakim danom čini sve nenormalnije i nerazumnije. Sve ovo što se danas događa sve me više podsjeća na dijelove Orwellove Tisuću devetsto osamdeset četvrte (1984). No, pored Orwella u duhu vremena u kojem živimo sve me više zabrinjava i podatak s početka prosinca prema kojem je prosječan IQ svjetske populacije, koji je od kraja Drugog Svjetskog Rata do kraja 90-ih konstantno rastao, u posljednjih dvadeset godina pao. U duhu tog podatka valja promatrati ljude i stvarnost oko nas. Stvari onda postaju malo jasnije.

Piše: Robert Pandža

8. veljače – Austrija otvorila trgovine, Edtstadler najavila CovidPASS

Austrija je počekom prošlog tjedna otvorila trgovine i uslužne djelatnosti. Pošteni i nepošteni građani Austrije za odlazak frizeru trebaju negativan koronatest, a za posjet trgovinama važe pravila o obaveznim FFP2 maskama i poštivanju razmaka od dva metra. Jedan kupac može biti na 20 kvadratnih metara pa sad napokon možete bez problema tražiti svoj komad odjeće. Naravno, u slučaju da se mjere poštivaju.

Vlasti su još jednom uspjele progurati svoje ideje, a obični mali čovjek (omć) tu je samo da ispoštuje pravila igre.

Ministrica za europska pitanja i Ustav Karoline Edtstadler (ÖVP) u javnost je ponovno izašla s idejom uvođenja putovnice o cijepljenju (Covid-pass) koju očekuje već do ljeta. Da to nije tek pusta želja dva dana kasnije su potvrdili ministar zdravstva Rudolf Anschober (Zeleni) i Peter Lehner, predsjednik Konferencije ustanova socijalnog osiguranja. Dvojac je naglasio da Austrija radi na uvođenju električne propusnice za cijepljenje i da to žele napraviti što je prije moguće. Želja zdravstvenih vlasti je da se sva cijepljenja uvedu u tzv. propusnicu o cijepljenjima koja bi trebala biti u elektroničkom obliku.

Naši stari bi rekli “Što se babi htilo, to se babi snilo”. U ovom trenutku na vodećim funkcijama u Europi puno je baba pa nam za odlazak na more možda i stvarno bude trebala potvrda o cijepljenju.

9. veljače – WHO u Wuhanu ilitiga ne vjeruj Kinezima ni kad darove nose

“Malo je vjerojatno da je virus SARS-CoV-2 procurio iz kineskog laboratorija i vjerojatnije je da je prešao na ljude sa životinja“, zaključio je tim Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Ne znam postoji li osoba na ovom svijetu koja više vjeruje stručnjacima iz WHO. No svejedno, ova izjava kako je ‘nevjerojatno’ da virus nije izašao laboratorija je “vrh”. Apsolutni vrh.

Da podsjetim, godinu je dana trebalo da Kina pusti znanstvenike WHO-a da odu u Wuhan. Godinu dana nakon, stručnjaci su izjavili da je virus krenuo s neke tržnice u Wuhanu koja se eto sasvim slučajno nalazi u blizini laboratorija, jedinog takve vrste u Kini.

Jednom je netko mudar rekao, da vam stvar bude malo jasnija – pratite trag novca. Pitanje je samo, tko se od početka ove krize više iskompromitirao? WHO ili Kina? Pardonne-moi – Komunistička partija Kine.

10. veljače – Baka Rosina kao primjer mnogima – ljudstvo i čojstvo i dalje postoji

90-godišnja Rosina Spiegl iz St. Martina an der Raab (Gradišće) prije tjedan dana je proslavila svoj 90-i rođendan. Umjesto da dobije poklone od članova obitelji i prijatelja, iste je zamolila da novac doniraju za pomoć žrtvama u potresom pogođenim područjima u Hrvatskoj. ‘Rosl’, kako je zovu najmiliji, zamolila je svoje članove obitelji i prijatelje da ne troše novac na rođendanske poklone. Rosina molba je urodila plodom i cijelo mjesto je skupljalo pomoć za Petrinju i okolicu, od djece iz osnovne škole do sportski klubova. Već za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Spiegl je organizirala 16 kamiona pomoći za ratom pogođena područja. Velika gesta podsjetnik je da ona najteža vremena izvlače ono najbolje iz nas. Hvala baki Rosini. Pravi dokaz da dobrota i karakter nadilaze sve granice, prepreke, jezike …

11. veljače – Očekivani pad hrvatskog BDP-a, Hrvatska bi bez turizma bila Tanzanija

Prema procjenama Europske komisije hrvatsko gospodarstvo je u korona godini palo za 8,9 posto. Europska komisija za 2021. godinu očekuje rast od 5,3 posto, a u 2022. godini rast od 4,6 posto. Nove procjene bolje su od prethodnih procjena koje su govorile da će hrvatski BDP pasti za više od 9,6 posto. Iako je pad manji od očekivanog, Hrvatska je četvrta po procjeni pada BDP-a u prošloj godini, iza Španjolske (-11 posto), Grčke (-10 posto), Malte ( – 9 posto). Sve zemlje imaju značajan udio turizma u svom BDP-u.

Što nam to govori? Hrvatska bi bez turizma bila na razini Tanzanije. Hrvatski BDP je uvelike ovisan o turizmu. Gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a otpada na turizam. Korupcija, nepotizam, netransparentnost, skup javni sektor … sve su to rak rane Hrvatske koje polako uništavaju zemlju ogromnih potencijala. Krize poput ovih najbolje pokazuju slabosti država. Hrvatska snaga je ujedno i hrvatska slabost. Hrvatska mora pod hitno postati gospodarski konkurentna. Potreban je veliki zaokret, koji je uz sadašnje političke elite – nemoguć.

12. veljače – U Austriji krajem 2020. godine živjelo najmanje 126 “stranih terorističkih boraca”

Austrija se i dalje oporavlja od terorističkog napada koji je 2. studenog pogodio Beč. U terorističkom napadu je ubijeno 4 ljudi, a prava je sreća da broj ubijenih nije bio i veći. U Austriji je krajem 2020. godine živjelo 126 “stranih terorističkih boraca” (ljudi koji su odlazili na bojišta ili koji su sudjelovali) koji su poznati organima državne sigurnosti. Podatak proizilazi iz odgovora na parlamentarno pitanje kojeg su zastupnici FPÖ-a postavili ministru unutarnjih poslova Karlu Nehammeru (ÖVP).

Sigurna Europa kakvu pamtimo sve je više stvar prošlosti. Austrijskim vlastima poznato je 126 stranih terorističkih boraca, a koliki je njihov stvarni broj možemo samo nagađati. Ono što zabrinjava je činjenica da su oni danas dobro infiltrirani članovi naših zajednica koji zapravo preziru Zapad, tekovine Zapada i društvo u kojem žive. Tempirane bombe koje čekaju samo pogodan trenutak za napad. Islamska država (IS) je možda mrtva, ali ideja i dalje živi. Nakon 2015. godine u Europi je sve drugačije. Pitanje sigurnosti jedno je od temeljnih pitanja svake države. Onog trenutka kad je sigurnost građana ugrožena gubi se i povjerenje u institucije. Je li sigurnost u Europi ugrožena? Odgovor je to koji ostavljam vama na procjenu. Ni bečke ulice više nisu sigurne, a prošetajte se u ponoć ulicama Berlina, Pariza, Malmö-a, Nice. Quo Vadis Europa?

13. veljače – Prosvjedi u Beču ili pucanj u prazno

“I proteklog vikenda se u Beču okupilo oko 250 tisuća nezadovoljnih građana koji su okupirali glavne bečke ulice nezadovoljni vladinim mjerama u borbi protiv koronavirusa.” Riječi su to iz filma znanstvene fantastike, jer takve scene nismo gledali na bečkim ulicama. Prema policijskom izvješću bilo je tek nešto oko 2000 nezadovoljnih građana što je gotovo ni 0,02 posto građana. Nema sumnje da je broj nezadovoljnih građana puno veći, ali građani nisu spremni iskazati građanski neposluh marširajući bečkim ulicama. Vlasti mogu odahnuti jer im mala skupina nezadovoljnika savršeno dođe da u njih upiru prstom i da potvrde svoje navode da korona prosvjednicima upravljaju oni koji podrivaju ustav Republike Austrije. Ozbiljne proteste na austrijskim ulicama zbog korona virusa teško ćemo gledati. No možda me razuvjere. Jednom.

Iza korona prosvjeda ostat će tek upamćena nezapamćena mržnja na društvenim mrežama. Korona paničari i korona skeptici već duže vremena vode rat u kojem su prijetnje, mržnja, pa i pozivi na nasilje već uobičajeni folklor. Običan svijet s nevjericom promatra dva tabora.

Nema sumnje da su određene mjere pretjerane, ali isto tako nema ni sumnje da korona predstavlja opasnost za određene skupine društva. Važno je vješto balansirati i donijeti neke teške odluke, kao Šveđani primjerice. Ostatak Unije je odabrao neki drugi put. S mog stajališta – pogrešan. No, na kraju bitke se broje mrtvi.

14. veljače – I što bi bio svijet bez ljubavi?

Ljubav. Ljubav i samo ljubav.

Valentinovo, sv. Valentin i Dan zaljubljenih dođe nam kao službeni podsjetnik da je jedino ljubav važna. I uistinu, ne samo ljubav između dva partnera, nego i ona prema obitelji i prijateljima. Možda smo to i u ovoj krizi napokon shvatili. Koliko je bitno biti voljen i voljeti nekoga. Koliko je važno osjećati sreću i usrećiti nekoga. Koliko su važne stvari koje u čitavoj životnoj strci ponekad zaboravljamo. I zato volite se, jer je ljubav, citirat ću – tajna dvaju svjetova. Ona je božanski primjer i podsjetnik da na ovom svijetu nije sve samo – svjetovno. Sretno Valentinovo.


* stavovi izneseni u ovom članku ne izražavaju stavove uredništva portala kroativ.at i isključivo su stav autora ovog članka

The post PREGLED TJEDNA: Cijepljenje, prosvjedi i internet ratnici – na Zapadu ništa novo first appeared on KROATIV.AT.

Svjetski dan borbe protiv raka obilježava se svake godine 4. veljače. Zbog visoke učestalosti malignih oboljenja i njihove visoke stope smrtnosti rak je prozvan epidemijom modernog doba.

Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Europu utjecaj pandemije koronavirusa na liječenje raka je “katastrofalan”. WHO je istaknuo da je došlo do prekida u onkološkim uslugama u trećini zemalja europske zone.

“Utjecaj pandemije na karcinome u regiji ne može se nazvati slabijim imenom od katastrofe”, rekao je direktor WHO-a za Europu Hans Kluge, prigodom Svjetskog dana borbe protiv raka.

Prema istom izvješću, u Nizozemskoj i Belgiji, za vrijeme prvog lockdowna u proljeće 2020. broj novih slučajeva karcinoma pao je za 30 do 40 posto. Prema predviđanjima WHO-a, u Velikoj Britaniji kašnjenja u dijagnostici i liječenju mogla bi povećati smrtnost od raka debelog crijeva za 15 posto a dojki za 9 posto u sljedećih pet godina.

“U nekim zemljama došlo je i do nedostatka lijekova za rak, a mnoge imaju značajno smanjenje novodijagnosticiranih slučajeva karcinoma, čak i najbogatije zemlje”, rekao je Kluge u priopćenju, naglašavajući kako je došlo do dodatnog pogoršanja nejednakosti zbog ekonomske krize.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post WHO: Pandemija koronavirusa ima katastrofalan utjecaj na liječenje raka u Europi first appeared on KROATIV.AT.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) na svojim internetskim stranicama objavljuje interaktivnu kartu na kojoj se može vidjeti incidencija zaraze koronavirusom. To je broj zaraženih ljudi na 100.000 stanovnika u posljednjih sedam ili 14 dana. Oni svoju kartu objavljuju po regijama odnosno županijama.

Kada se gleda njihova karta i brojevi koje objavljuju, prvih šest mjesta u posljednjih sedam dana drže trenutno hrvatske Županije. Tako se na prvom mjestu nalazi Varaždinska (1149/100.000), nakon nje slijedi Međimurska (1148/100.000), pa Krapinsko-zagorska (833/100.000), Ličko-senjska (801/100.000), Koprivničko-križevačka (756/100.000) i Karlovačka (742/100.000).

Ako uzmemo podatke za posljednjih 14 dana onda vidimo da se na prvih pet mjesta nalaze također hrvatske županije. Samo što su u ovom poretku Varaždinska i Međimurska zamijenile mjesta. Međimurska (2209/100.000), Varaždinska (2176/100.000), Krapinsko-zagorska (1576/100.000), Ličko-senjska (1541/100.000) i Koprivničko-križevačka (1476/100.000).

Da je u Hrvatskoj broj incidencije jako velik potvrdio je jučer i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. “Ove brojke nam pokazuju da nam je incidencija 1113.9 u 14 dana. Mi smo trenutno na 26. mjestu po incidenciji, lošiji od nas je Luksemburg”, rekao je Capak. Po mortalitetu Hrvatska se nalazi na 14 mjestu EU. Dok je po broju pozitivnih u ukupnom broju testiranih također pri vrhu s udjelom od 35.6. U EU samo Bugarska i Poljska imaju viši udio od Hrvatske.

Pero Bačić
Foto: Martha Dominguez de Gouveia / unsplash.com

The post WHO: Najgore regije po incidenciji, hrvatske županije na prvih 6 mjesta first appeared on KROATIV.AT.

Među 318 kandidata (četvrti najveći broj u povijesti) koji su bili nominirani za Nobelovu nagradu za mir, pobjedu je odnio UN-ov Svjetski program za hranu. Odbor je prepoznao njihove napore i borbu protiv gladi, te napore u sprječavanju gladi kao oružja u sukobima i ratovima.

Ovo je dvanaesta Nobelova nagrada za neku UN-ovu organizaciju ili osobnu povezanu s UN-om. Svjetski program za hranu (WFP), osnovan je 1961. sa sjedištem u Rimu, financiran isključivo dobrovoljnim donacijama, najveća je svjetska humanitarna organizacija koja je prošle godine hranom pomogla 97 milijuna ljudi u 88 zemalja.

“U svjetlu pandemije, Svjetski program za hranu demonstrirao je impresivnu sposobnost da intenzivira svoje napore da spriječi da glad postane oružje ratova i sukoba”, objavio je u Oslu Norveški odbor za dodjelu nagrade. Nobelova nagrada za mir se dodjeljuje pojedincima ili organizacijama od 1901. godine. Nju dodjeljuje norveški odbor za dodjelu Nobelove nagrade za mir, a prošle je godine nagradu dobio etiopski premijer Abij Ahmed zbog poticanja mira s dugogodišnjim neprijateljem Eritrejom.

Mnogi su kao najveće favorite smatrali Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO), aktivisticu Gretu Thunberg te američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je bio nominiran čak dva puta i to za svoje napore u normaliziranju odnosa Izraela i arapskog svijeta te Srbije i Kosova.

Pero Bačić
Foto: WPF

The post NOBELOVA NAGRADA ZA MIR: Svjetski program za hranu dobitnik nagrade first appeared on KROATIV.AT.