Nekada davno izbor artikala je u prodavaonicama bio mnogo skromniji. Na policama trgovina se moglo birati između samo nekoliko glavnih i uglavnom domaćih proizvođača, a rezultat toga je da su većina kućanstava koristila iste proizvode.

Mnogi od nas i danas umjesto ‘deterdžent za pranje suđa’ kažu Čarli. U svibnju 1947. godine je nekoliko radnika odlučilo obnoviti proizvodnju sapuna u jednoj od nekoliko obrtničkih radionica u Zagrebu. Osnovana je tvornica sapuna Labud, koja je proizvodila i kozmetičke i kemijske proizvode.

Glavni su im proizvod bili sapuni, prašak na bazi sapuna i kristalna soda, a 1974. godine su proizveli tekuće sredstvo za pranje suđa „Čarli“, koji je u kratkom roku postao omiljen u bivšoj Jugoslaviji.

U Velikim Zdencima je davne 1897. godine osnovana tvrtka Zdenka. Nekadašnji vlasnici pogona su nazvali tvrtku po svojoj kćeri pa su fotografije tadašnje 16-godišnje Zdenke, uokvirene potkovom i četverolisnom djetelinom, postale simbolom tvrtke. Danas se tvrtka nalazi na obroncima Bilogore, a na hrvatskom tržištu ima 70 posto udjela u proizvodnji topljenih sireva.

Jedan od najpoznatijih proizvoda je i Cedevita. Ovaj kultni multivitaminski napitak se najprije prodavao kao farmaceutski proizvod u okviru velike farmaceutske tvrtke Plive. 70-ih se proizvodilo 20 tona godišnje, što je dovoljno za 260 tisuća litara. Dvadesetak godina kasnije, 90-ih godina se proizvodilo 4.000 tona, što je dovoljno za čak 52 milijuna litara. Ova marka je danas broj jedan u Hrvatskoj i Sloveniji po volumnoj prodaji u kategoriji gaziranih i negaziranih napitaka na bazi voća s ukupno prodanih gotovo 62 milijuna litara u 2018. godini.

Majoneza se nekada smatrala luksuznim jelom koje se moglo pronaći samo u ‘finijim’ kuhinjama. 1959. godine je Zvijezda to promijenila kada je na tržište prvi put plasirala majonezu u tubi. Danas, prema istraživanju IPSOS BrandPulsa, čak tri milijuna Hrvatica i Hrvata jede majonezu, a prosječan Hrvat godišnje pojede kilogram i 260 grama majoneze.

Stih reklame iz 80-ih godina „Jamnička kiselica, široko je polje, što je više piješ, osjećaš se bolje“, mnogima je ostao u uhu. Prve boce mineralne vode Jamnica su napunjene davne 1828. godine, a na početku se samo prodavala u ljekarnama. Jamnica je 1930. godine otvorila svoje kupalište i lječilište koju su tada koristili Josip Juraj Strossmayer i Ante Starčević. Prepoznatljiva zelena boca se uvijek veže uz kiselu vodu, kiselicu ili mineralnu.

Još jedan stih reklame iz tih godina pamtimo i danas: „Ujutro za dobar dan, uvečer za dobar san“. To je bila reklama za kakao prah Kraš Express, koji je u prepoznatljivom pakiranju u obliku dimnjaka lokomotive u prodaji od 1978. godine. Sjetit ćete se vremena kada se u Kraš Expressu ‘kopalo’ ne bi li se pronašli vlakić ili plastična šablona za crtanje. 1999. godine je vlak zamijenjen superjunakom, ali od 2011. godine ovaj simbol je vraćen nazad.

U Požegi se 1951. godine osnovana tvornica čokolade pod imenom Zvečevo. Petnaestak godina kasnije, tržištu predstavljaju prvu čokoladu s rižom na svijetu, koja je dobila ime Mikado po engleskom nazivu za japanskog cara. Osim Mikada, veliki uspjeh Zvečeva je 1957. godine stvoreni najstariji čokoladni brend u regiji – Braco i Seka. Prema podatcima tvrtke, do danas je prodano 1,4 milijarde čokolada Brace i Seke.

I za kraj, nešto što se u sve miješa – Vegeta! Ovo „Podravkino zlato“ jedan je od najpoznatijih začina na svijetu. Registrirana 6. siječnja 1959. godine, zaslužna je inženjerka iz Travnika, Zlata Bartl. 80-ih godina je ovaj začin pokrivao čak 20 posto svjetskog tržišta začina.

Antonio Šećerović
Foto: Hrvatska gospodarska komora

The post Domaći proizvodi koji vas najviše vežu uz djetinjstvo first appeared on KROATIV.AT.

Medijski i komunikacijski stručnjak Andro Anić pokazao je kakve apsurdne cijene imaju hrvatski proizvodi u inozemstvu. Razliku u cijenama primijetio je u trgovačkom lancu Lidl.

Tako je jedna tegla čokoladnog namaza „Lino lada“ u Hrvatskoj 18,99 kuna, dok je u Njemačkoj cijena 1,93 eura, što bi bilo preračunatih 14,61 kuna.

Isto tako, začin „Vegeta“, kojeg još dođe 20 posto više gratis, u Hrvatskoj košta 13,99 kuna, a u Njemačkoj 10,90 kn (1,44 euro). Keks „Domaćica“ u Njemačkoj košta 13,10 kuna, dok je u Njemačkoj cijena za skoro dvije kune viša.

Za napomenu: prosječna neto plaća u hrvatskoj je u svibnju ove godine bila 899 eura, dok je to u Njemačkoj 2.079 eura neto.

Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija – igyp | Fddb.info

The post APSURDNO: Hrvatski proizvodi jeftiniji u Njemačkoj nego u domovini first appeared on KROATIV.AT.