U siječnju je inflacija u Austriji pala na 0,8 posto. Glavni razlog tome je pad cijena hrane i pića.

Inflacija u Austriji je početkom godine značajno pala i u siječnju je ona iznosila 0,8 posto. U prosincu 2020. godine inflacija je iznosila 1,2 posto. Glavi razlog tome bio je pad cijena hrane i pića.

“Posljednji smo put imali stope inflacije manje od 1 posto u svibnju 2020. godine i u nekoliko mjeseci 2015. i 2016.”, izjavio je generalni direktor državnog statističkog zavoda Austrije (Statistik Austria) Tobias Thomas.

Da se ne gleda cijena stanova inflacija bi bila samo 0,4 posto. Naime cijene stanova, vode i energije u prosjeku su porasle 2,1 posto i tako se pokazale kao najjači pokretači cijena na godišnjoj razini. Same najamnine su se u prosjeku povećale za 5,4 posto.

S druge strane, hrana te bezalkoholni napitci u prosjeku su bili jeftiniji za 1,1 posto te su na taj način imali značajan utjecaj na inflaciju. Meso, kruh, mlijeko, sir i jaja, kao i povrće postali su jeftiniji.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Inflacija u siječnju pala na 0,8 posto, pojeftinila hrana first appeared on KROATIV.AT.

U Austriji je 2020. godini umrlo više od 90 000 ljudi. Očekivano trajanje života također je u padu.

Prema preliminarnim rezultatima Austrijskog ureda za statistiku (Statistik Austrija) u razdoblju između 1. siječnja i 31. prosinca 2020 zabilježeno je 90.123 smrtnih slučajeva. Međutim, ovaj će broj nastaviti rasti u narednim tjednima jer se očekuju kasne registracije umrlih iz prethodne godine koje dolaze iz matičnih ureda.

Ovaj broj još ne uključuje smrtne slučajeve među austrijskim stanovništvom koje živi u inozemstvu. Ako se usporede ovi 90.123 smrtni slučajevi u 2020. godini s prosjekom u posljednjih pet godina (iz razloga dosljednosti i bez smrtnih slučajeva koji su se dogodili u inozemstvu), bilježi se porast od 10,9%. Povećanje broja smrtnih slučajeva utjecalo je na muškarce (+ 13,7%) u mnogo većoj mjeri nego na žene (+ 8,2%).

Dostupni podaci sada također omogućuju prvu preliminarnu procjenu očekivanog života u 2020. godini. “Očekivano trajanje života u 2020. godini opalo je za oko pola godine u odnosu na 2019. godinu i sada iznosi 78,9 godina za muškarce i 83,7 za žene. S cijepljenjem koje postaje sve šire i nakon prevladavanja pandemije, može se pretpostaviti da će se očekivano trajanje života srednjoročno vratiti trendu rasta. Iskustva iz jačih godina gripe pokazuju nešto slično. Međutim, moguće dugoročne posljedice preživjelih koronskih bolesti i dalje su otvorene “, rekao je generalni direktor Statistik Austrija Tobias Thomas.

Pogled na preliminarne rezultate za pojedine kalendarske tjedne pokazuje da je u 52. kalendarskom tjednu – od 21. do 27. prosinca 2020. – u Austriji umrlo 2.114 osoba, što je oko 22% više od prosjeka za isti kalendarski tjedan od 2015. do 2019. godine. U 53. kalendarskom tjednu – od 28. prosinca 2020. do 3. siječnja 2021. – zabilježeno je 1.964 smrtnih slučajeva, 28% više u odnosu na 2015. godinu, kada je godina posljednji put imala 53. kalendarska tjedna.

Međutim, razvoj tjednih smrtnih slučajeva opao je od vrhunca u 49. kalendarskom tjednu, kada je umrlo 2.543 osobe. U posljednja tri tjedna 2020. vrijednosti su i dalje bile na relativno visokoj razini, ali već su bile nešto niže nego na vrhuncu jake epidemije gripe u siječnju 2017. godine.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post U Austriji prošle godine umrlo više od 90 tisuća ljudi first appeared on KROATIV.AT.

U trećem tromjesečju ove godine, od srpnja do rujna, Austrijanci su putovali znatno manje nego inače. Putovanja na odmor, uključujući posjete rodbini i prijateljima, pala su za 16,8 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Broj godišnjih putovanja usred korona krize smanjio se sa 7 na 5,9 milijuna, a broja putnika za petinu (minus 20,6 posto) na 3,4 milijuna. Odmorišna putovanja u inozemstvo prepolovljena su, dok su domaća naglo porasla. Najčešće su se rezervirani aktivni odmori.

Broj glavnih odmorišnih putovanja s najmanje četiri noćenja smanjio se za 31,2 posto, na 2,8 milijuna. Trend kratkih putovanja s jednim do tri noćenja, povećao se za vrijeme korona pandemije za 4,6 posto, na 3,1 milijun. Udio kratkih odmorišnih putovanja nadmašio je udio glavnih godišnjih odmora i u trećem je tromjesečju iznosio 51,7 posto (2019. 41,4 posto), podaci su Statistik Austria, koje prenosi Krone.

Dok su domaća putovanja porasla za gotovo trećinu (plus 31,6 posto) na 4,2 milijuna odmorišnih putovanja, broj odmorišnih putovanja u inozemstvo smanjio se za 56,4 posto, na 1,7 milijuna (2019. 3,8 milijuna). Italija, nesporno najpopularnija strana destinacija za austrijsko stanovništvo, zabilježila je pad od 38,7 posto na 0,5 milijuna odmorišnih putovanja.

Korona ljeto koštalo je Hrvatsku drugog mjesta po udjelu godišnjih odmora iz Austrije (minus 72,9 posto). Iako je bilo 5,3 posto manje godišnjih putovanja u Njemačku nego u istom razdoblju prethodne godine, udio Njemačke u svim međunarodnim putovanjima povećao se za 14,7 posto.

Pero Bačić

foto: grgur vučkov/unsplash

The post Građani Austrije manje putuju u inozemstvo, hit domaće turističke destinacije first appeared on KROATIV.AT.

U prvih devet mjeseci 2020. godine broj izdanih državljanstva u Austriji je pao za 16,7 posto za razliku od istog perioda prošle godine. Ove brojke pokazuju podatci Statističkog zavoda (Statistik Austria).

Broj izdanih državljanstva konstantno je rastao od 2011. godine, no očigledno zbog trenutne situacije ovo će biti prvi put u devet godina kako neće rasti broj državljanstava Austrije.

Dok je prošle godine u prvih devet mjeseci izdano 7.610 državljanstva, ove godine ih je bilo 6.336.

Više od trećine osoba koje su dobile državljanstvo već su rođeni u Austriji, njih 35,4 posto, dok je 54,5 posto osoba koji su dobili državljanstvo ženskog spola. Najviše dolaze iz Bosne i Hercegovine (700), a slijede ljudi iz Srbije (690) i Turske (566).

Iako je u šest saveznih pokrajina opao broj državljanstava, u Koruškoj, Gradišću i Salzburg je porastao taj broj. 239 osoba je dobilo državljanstvo na osnovu minimalnog 15-godišnjeg boravka u Austriji, a 497 osoba zbog braka s austrijskom državljankom ili državljaninom.

Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija | ÖAMTC

The post Austrija: Broj izdanih državljanstva pao za čak 17 posto first appeared on KROATIV.AT.

Statistički zavod Austrije (Statistik Austria) predstavio je brojke smrtnosti za prvih 41 kalendarskih tjedana ove godine. Prema tim podatcima, u Austriji je umrlo 65.633 ljudi, što je 2,9 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Podatci pokazuju kako je smrtnost u prosjeku veća nego posljednjih pet godina. Smrtnost muškaraca se povećala za 5,3 posto, a žena minimalnih 0,8 posto.

Gledajući brojke saveznih pokrajina, smrtnost se najviše povećala u Salzburgu, gdje je ove godine umrlo 6,4 posto više ljudi. Slijedi Tirol sa 5,6 posto, Štajerska sa 4,6 posto te Beč sa 3,8 posto. Manju smrtnost bilježe Gradišće i Koruška, gdje je smrtnost pala za 0,1 odnosno 1,1 posto.

Najgori kalendarski tjedan za 65+ godina starosti je bio onaj deveti, između 24. veljače i 1. ožujka, gdje je preminulo 1.521 ljudi. Najmanje je preminulo u 20. tjednom, između 11. i 17. svibnja – 1.228 ljudi. Za ljude od 0 do 64 godine, najviše je umrlo u šestom tjednu (3.-9. veljače), kada je preminulo 222 ljudi.

Antonio Šećerović
Foto: Beč – Dimitry Anikin | Unsplash

The post Austrija: Smrtnost u prvih deset mjeseci veća za 2,9 posto first appeared on KROATIV.AT.