Otprilike dvanaest posto stanovnika Austrije. a to je 1,1 milijun, prošle je godine bilo pogođeno umjerenim ili teškim nedostatkom hrane. To znači da su morali ograničiti kvalitetu ili količinu ili oboje kada je u pitanju opskrba hranom. To je bio rezultat nedavnog istraživanja.

Istraživanje na oko 2000 ljudi u dobi od 16 i više godina predstavljeno je u četvrtak na simpoziju koji je organizirao Gesundheit Österreich GmbH (GÖG) u Beču – nekoliko dana nakon općeg izvješća o siromaštvu Austrijske statistike. Prema mišljenju socijalnog stručnjaka Martina Schenka, aktualno istraživanje slaže se sa statistikama, ali prije svega pokazuje da postoje određene praznine u općenito dobrom domaćem socijalnom sustavu.

Prema istraživanju, oko 420.000 ljudi čak spada u kategoriju “teškog prehrambenog siromaštva”. To znači da su ponekad morali nehotice preskakati obroke ili cijeli dan nisu imali što jesti jer im je novac hitnije trebao za stanarinu ili račune za struju.

Gotovo 13 posto ispitanih s maloljetnicima u kućanstvu u posljednjih je dvanaest mjeseci bilo zabrinuto da njihova djeca nemaju dovoljno hrane. Otprilike petina ispitanih izjavila je da ne može večerati s prijateljima, poznanicima, rođacima ili u restoranu ili pozvati druge na jelo.

Prema istraživanju, posebno su pogođeni mlađi ljudi, bolesni, niskoobrazovani i nezaposleni. Pogođeni bi više pažnje pri kupnji htjeli posvetiti zdravoj hrani i kvaliteti. Najveće prepreke su nedostatak financijskih sredstava, nedostatak vremena i nedostatak pristupačnih opcija.

Prema mišljenju stručnjaka, mjere kao što su besplatna komunalna prehrana, smanjenje PDV-a na voće, povrće i mahunarke te promicanje socijalnih tržišta u kombinaciji s mjerama ponašanja poput povećanja nutricionističke pismenosti bile bi jako dobro.

Prema socijalnom stručnjaku Schenku, određene skupine nisu obuhvaćene socijalnom pomoći, kao što pokazuje istraživanje siromaštva u hrani, rekao je Schenk u intervjuu za radio Ö1. Posebno su često pogođeni samohrani roditelji, obitelji s više djece i kućanstva s kroničnim bolesnicima.

Bilo siromaštvo ili nestašica hrane – oboje ima posljedice ne samo za one koji su izravno pogođeni, već i za društvo u cjelini. Utječe na obrazovanje djece i zdravlje svih pogođenih. Manje prilika za karijeru i bolesti opteretilo bi državne sustave manjim prihodima i dodatnim troškovima.

Studija OECD-a nedavno je procijenila dodatne troškove uzrokovane siromaštvom djece u Austriji na 17 milijardi eura, rekao je Schenk. Ovdje se zalagao za ponude poput toplog obroka u školi. Strukturno, Schenk zagovara kombiniranje socijalnog indeksa i indeksa mogućnosti – oba identificiraju one škole u kojima je udio djece iz obitelji u riziku od siromaštva posebno visok. Tu bi se kroz financijsko izravnanje moralo usmjeriti više sredstava. Druga strukturna mjera je više cjelodnevnih škola kako bi se povećale obrazovne mogućnosti pogođene djece.

The post Dvanaest posto stanovnika Austrije mora štedjeti novac na hrani first appeared on KROATIV.AT.

Od 14. veljače do 6. ožujka više od 90.000 ljudi pratilo je poziv ORF-a na “dijalošku ofenzivu” i sudjelovalo u online anketi o aktualnim temama.

Rezultati su, među ostalim, otkrili uglavnom negativno raspoloženje prema budućnosti, a iz ekonomske perspektive petina ispitanih trenutno “jedva spaja kraj s krajem”. Lažne vijesti bile su problem za 87 posto ispitanih, a klimatske promjene za 77 posto.

Prema ORF-u, cilj istraživanja bio je procijeniti raspoloženje stanovništva. “Kako bismo mogli kreirati relevantne programe za sve u Austriji, važno je znati kako napreduje naša publika”, rekao je generalni direktor ORF-a Roland Weißmann, sažimajući motivaciju iza ankete.

Glavni rezultati istraživanja pokazali su da je više od dvije trećine sudionika zadovoljno vlastitom životnom situacijom (69 posto vrlo ili donekle zadovoljno). Najveća razina zadovoljstva je vlastitom životnom situacijom (85 posto vrlo ili prilično zadovoljno), zatim poslom/obukom i zaposlenjem (75 posto) ili zdravstvenom situacijom (također 75 posto), a zatim ekonomskom situacijom (67 posto) i ponudu prijevoza i mobilnosti u regiji (64 posto).

Kad je pak riječ o budućnosti, raspoloženje postaje opreznije: 57 posto je pesimističnije glede budućnosti, a optimističnijih je samo 43 posto. Prema rezultatima, većina ljudi trenutno je zabrinuta zbog ratnih djelovanja u svijetu (77 posto), inflacije (66 posto), nedostatka kohezije u društvu (62 posto) i sve većeg jaza između bogatih i siromašnih (61 posto).

Četvrtina ispitanih izjavila je i da se suočavaju s ekonomskim izazovima: 20 posto sudionika reklo je da “jedva spajaju kraj s krajem”, a još pet posto reklo je da ni u jednom slučaju nisu “dovoljni”. Gotovo polovica (47 posto) sumnja da će s očekivanom mirovinom moći preživjeti u starosti. Samo 27 posto vjeruje u to.

77 posto klimatske promjene opisalo je kao ozbiljan problem na čije posljedice kao društvo moramo reagirati. 22 posto nije vidjelo stvarnu prijetnju i smatralo je da je javno prikazivanje učinaka pretjerano. Procjena da se socijalna kohezija značajno smanjila u nedavnoj prošlosti široko je rasprostranjena i iznosi 85 posto. Većina Austrijanaca teško prepoznaje dezinformacije i lažne vijesti na internetu, smatra 87 posto ispitanih.

Na pitanje koje bi informacije o zanimljivim temama željeli vidjeti na ORF-u, 62 posto ispitanika navelo je dokumentarce ili reportaže, zatim detaljne izvještaje i analize (48 posto) te kratke vijesti (44 posto).

Anketu je vrednovao institut za istraživanje tržišta Integral. Odabrane rezultate ankete koja prati program predstavila je Mariella Gittler prošle srijede u sklopu “ORF 1 Special: Kako ide u Austriji? ORF pita”.

U anketi su mogli sudjelovati svi zainteresirani. Nijedan uzorak nije uzet prema strogim znanstvenim kriterijima, tako da rezultati nisu reprezentativni za cjelokupnu austrijsku populaciju. Podaci su ponderirani prema sociodemografskim karakteristikama (kao što su dob i regija) u odnosu na stvarnu distribuciju u austrijskoj populaciji.

The post Istraživanje: Petina stanovnika Austrije jedva spaja kraj s krajem first appeared on KROATIV.AT.