Predsjednik Gospodarske komore Austrije Harald Mahrer pozvao je danas na što skorije postupno otvaranje ekonomske djelatnosti u Austriji. Austrija se od 26. prosinca nalazi u strogom lockdownu, a Mahrer naglašava kako svaki dan lockdowna Austriju košta 1,7 milijardi eura.

Mahrer je sredinom siječnja naglasio kako Gospodarska komora svaki dan zaprima veliki broj poruka od ljudi koji “ne znaju što će sutra, niti znaju kako platiti račune”. Prema njegovim riječima iza dramatičnih ekonomskih brojki stoji stotine tisuća pojedinačnih sudbina poslodavaca i zaposlenika. “Svi žele ponovno raditi. Stoga, moramo otvoriti”, ponovio je tada Mahrer.

Mahrer je naglasio i kako nastavak mjera lockdowna uništava radna mjesta. Prvi čovjek Gospodarske komore Austrije pojašnjava da svaki tjedan zaključavanja Austriju direktno košta 1,1 milijardu eura, a s dodatnim učincima dolazi se do iznosa i od 1,7 milijardi eura.

Mahrer, koji u posljednje vrijeme sve snažnije poziva na otvaranje gospodarstva ističe kako postoji zajednički stav sa socijalnim partnerima da bi otvaranje trgovina u ovom trenutku bilo sigurno.

“Postoje alati kao što su prevencijski koncept, strategije testiranja, FFP2 maske i drugi”, pojašnjava Mahrer te naglašava da nakon drugog zaključavanja broj novozaraženih nigdje rapidno ne pada, ali ni ne raste dramatično.

Na potezu je austrijska vlada koja mora odlučiti što će dogoditi nakon 7. veljače do kad službeno traje treći lockdown.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Predsjednik GK Mahrer: Lockdown Austriju dnevno košta oko 1,7 milijardi eura first appeared on KROATIV.AT.

Početak nove 2021. godine obilježio je izlazak Velike Britanije iz Europske unije. Međutim, unutar Velike Britanije odnosno na relaciji London – Edinburgh tenzije ne prestaju.

Vladajuća stranka u Škotskoj, Škotska nacionalna stranka (SNP), poznata po svom zalaganju za neovisnost od Velike Britanije, i dalje uporno inzistira na održavanju novog referenduma o nezavisnosti Škotske. Britanski premijer Boris Johnson odbija takvu mogućnost.

Glavni razlog tome je taj što je većina Škota (njih oko 55 posto) na referendumu o neovisnosti Škotske glasala za ostanak u Velikoj Britaniji zbog prijetnji britanskih političara Škotima kako im neće dopustiti povratak u Europsku uniju ako se odluče za neovisnost. Treba istaknuti da je taj referendum održan dvije godine prije referenduma o izlasku Velike Britanije iz Europske unije.

Sredinom 2016.godine održan je referendum o ostanku ili izlasku Velike Britanije iz EU. 52 posto Britanaca podržalo je izlazak iz EU, a njih 48 posto izjasnilo se za opciju ostanka. Ta opcija je najveću podršku dobila upravo u Škotskoj.

Nakon što je Velika Britanija izašla iz Europske unije, iz SNP-a poručuju kako škotskim ribarima prijeti uništenje zbog Brexita. “Johnsonovi konzervativci moraju se ispričati škotskom gospodarstvu i platiti kompenzaciju zbog dugoročne štete. Brexit je čin nepotrebnog gospodarskog vandalizma koji je nanesen protiv volje Škotske”, izjavio je vođa SNP-a u britanskom parlamentu Ian Blackford.

Visoka podrška SNP-a i nezavisnosti Škotske

Anketa koja je objavljena sredinom prošlog mjeseca, a koju je proveo The Scotsman/Savana ComRes, pokazuje prednost pobornika neovisnosti Škotske u slučaju ponovnog održavanja referenduma. 52 posto ispitanika bi podržalo neovisnost, a 38 njih posto glasalo bi za ostanak u okviru Velike Britanije. Neodlučnih je 10 posto.

U svibnju ove godine održavaju se izbori za škotski regionalni parlament. Ovo istraživanje također pokazuje da vladajući SNP može računati na komfornu većinu u parlamentu. Podupire ih 55 posto ispitanika. Od unionističkih stranaka prednjače škotski konzervativci s 20 posto,a slijede ih škotski laburisti sa 16 posto podrške. Osim njih, parlamentarni status bi izborili i Škotski liberalni demokrati (6%).

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Škotski separatisti traže milijarde funti kompenzacije zbog Brexita first appeared on KROATIV.AT.

Danas je održana je sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost koju su zajednički sazvali Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković. Na sjednici su usvojene Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2021. godinu, sukladno Zakonu o sigurnosno obavještajnom ustavu te je odobrena uspostava suradnje sigurnosno-obavještajnih agencija sa stranim službama, sukladno iskazanim potrebama. Sjednica je trajala gotovo četiri sata.

Članovi Vijeća razmotrili su stanje radikalizacije u hrvatskom društvu, te osudili napad na Trgu svetog Marka 12. listopada 2020. kao kazneno djelo s obilježjima terorizma te su raspravili o mjerama koje se u vezi s tim mogu poduzeti. Vijeće je osudilo govor mržnje i neprihvatljive oblike ponašanja u društvu. Vijeće je istaknulo daljnju potrebu zalaganja za prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini, prema duhu i slovu Daytonskog sporazuma, te važnost poštovanja prava biranja vlastitih predstavnika.

Vijeće je raspravilo o položaju Hrvata u Srbiji i Crnoj Gori založivši se za osiguravanje reciprociteta u međusobnim odnosima, te je naglašena daljnja podrška hrvatskoj manjini u tim zemljama. Članovi Vijeća primili su na znanje informaciju o aktualnom stanju u vezi s epidemijom koronavirusa u Hrvatskoj. Vijeće je raspravljalo o stanju u pravosuđu, s posebnim naglaskom na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

“Raspravljena je situacija koja se odnosi na radikalizaciju u društvu. Osuđen je napad na Banske dvore 12. listopada. Konstatirano je, i to konsenzusom, da je riječ o djelu s obilježjima terorizma. Dakle, vrlo jednoglasan zaključak. Raspravljene su mjere koje treba poduzeti za smanjivanje radikalizacije u društvu”, rekao je Plenković u izjavi za medije.

R.P / Vlada RH
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Dario Andrišek

The post Održana sjednica Vijeća za nacionalu sigurnost u Republici Hrvatskoj first appeared on KROATIV.AT.