Svjetski mediji raspravljaju o brisanju Donalda Trumpa sa društvene mreže twitter, ali i o sve češćem cenzuriranju na društvenim mrežama. Marija Selak Raspudić napisala je na svome Facebook profilu što misli o svemu tome, a njen post je jako brzo postao popularan. Prenosimo ga u cijelosti.

Smijem li na Facebooku reći da se ne slažem s Facebookovom cenzurom? (ili „Kako te ‘kadija i tuži i sudi’ u virtualnoj ‘demokraciji’“)

Proteklih dana svjedočili smo nasilnim ispadima u Americi koji su za svaku osudu i koji su ozbiljno narušili povjerenje u demokraciju na globalnoj razini. Dok neki govore o njezinom kraju, drugi će reći da ona nikada u pravom smislu nije ni zaživjela jer je prečesto služila tek kao „izvozni proizvod“ koji prikriva mnogo prizemnije, financijske, interese velesila koje su trenirale svoje oružane snage u „trećem“ svijetu. 

No, unatoč njezinoj nepostojanosti, jedno od njezinih najvećih, stvarnih ili prividnih, postignuća svakako je sloboda govora. A u ovim gustim i teškim vremenima upravo je ona najvažnije, istodobno i najkrhkije, dijete demokracije za čije se očuvanje svi moramo boriti.

U tom smislu, što god mislili o Trumpovu predsjedanju i njegovoj posrednoj vezi s napadima na Američki kongres, o čemu će konačni pravorijek dati za to nadležne institucije, Facebookova i Twitterova cenzura, točnije trajno brisanje njegovog profila povodom nedavnih događaja, nešto je nad čime se svi trebamo duboko zamisliti.
No u stvarnosti se događa suprotno – većina dežurnih komentatora i političara tu je temu zasad preskočila. Boje li se i oni cenzure društvenih mreža koja bi ih mogla koštati njihovog dragocjenog rejtinga?

Premda je nesporno da se napadi nisu smjeli dogoditi, događaji koji su uslijedili nakon njihove tragične kulminacije otvorili su pitanje na kome je da sankcionira počinitelje koji su za njih odgovorni. 
Na tom tragu, nakon što je trajno uklonjen Trumpov profil s brojnih društvenih mreža, osnovna dilema jasnije nego ikada postaje: „Jesu li Facebook i Twitter kao najpoznatije među njima samo neutralne platforme ili mediji koji dirigiraju i uređuju političke poruke?“. 

Ako su potonje, imaju li njihovi korisnici pravo znati za koju su se političku opciju njihovom uporabom opredijelili? Također, ako su se zaista prihvatili ove druge, nezahvalne uloge, onda očekujemo dosljednost pa da cenzuriraju svakog njihovog korisnika u svakom kutku svijeta koji „potiče na nasije“. Ili u klasičnoj imperijalnoj svijesti nasilje u Americi zaslužuje hitnu intervenciju dok je ono u Etiopiji nevažno? 

Drugo je pak pitanje kakva je danas uloga, ali i moć, klasičnih institucija. Hoće li Trump biti tužen zbog poticanja na mržnju? Ako to neće ići normalnim institucionalnim putem unutar postojećeg zakonodavnog okvira koji se stoljećima gradio i nadograđivao, kada su točno funkciju institucija preuzeli Facebookovi i Twitterovi vlasnici kojima je očito (samo)dodijeljena uloga sudaca i čuvara ćudoređa? 

Također, ne sjećamo se takve ažurnosti dok su društvene mreže još uvijek skupljale svoje korisnike. Kada je to još služilo procvatu biznisa, virtualni moralni policajci spavali su zimski san. 
Ako će pak Trump doista biti procesuiran, pretpostavimo i sudski pravomoćno osuđen, zar mu neće biti određena primjerena kazna nakon čijeg će plaćanja ili odležavanja biti rehabilitiran u društvo? 
Za razliku od sudske, presuda društvenih mreža je „doživotna“ odnosno – smrt na društvenim mrežama i za grijehe koji inače nisu za smrtnu kaznu tako gdje se ona uopće još primjenjuje.

Ova pitanja imaju osobitu težinu ako uzmemo u obzir da je naše postojanje sada više nego ikada, zbog pandemijskih mjera, svedeno upravo na obitavanje u virtualnom prostoru društvenih mreža.
Pretjerana uporaba društvenih mreža ima negativne posljedice po našu stvarnu socijalizaciju, razumijevanje informacija, ali i fizičko i mentalno zdravlje zbog čega je predmet sve češćih kritika. Osnovni argument kojim se one brane neslućene su mogućnosti povezivanja i prostor slobode koji omogućuju. To je ujedno i razlog njihove popularnosti. 
Sada kada ta sloboda polako postaje stvar prošlosti, hoće li to značiti i njihov pad ili ćemo poslušno zakoračiti prema totalitarnom društvu čiji se obrisi počinju nazirati?
Slobode uistinu nema bez odgovornosti, ali ta odgovornost nije Zuckerbergova ili Dorseyjeva već naša vlastita jer ljudi nisu samo ovce kojima se može upravljati, nego i razumna i moralna bića koja su u stanju samostalno odlučivati. 

A čak i kada su u krivu, to je njihovo demokratsko pravo. Kada njihove pogrešne odluke imaju i društvene posljedice dužnost je službenih institucija, a ne pitanje ukusa moćnih pojedinaca, da ih primjereno sankcioniraju. 
Stoga vlasnici najpopularniji društvenih mreža ovakvim postupanjem ne svjedoče demokraciju u koju se tako vole kleti i u čije ime ograničavaju Trumpovu slobodu govora, nego, upravo suprotno, ide na ruku Trumpovim pristašama koji rastu na krilima cenzure „fake media“. 

Stoga, kada dođe do nove eskalacije nasilja, u koga onda treba uprijeti prstom?

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Selak Raspudić: Svi se trebamo duboko zamisliti first appeared on KROATIV.AT.

Jučer su članovi Mosta na unutarstranačkim izborima elektroničkim putem izabrali novo vodstvo.

Izbori su potvrdili da je Božo Petrov postao je novi/stari predsjednik Mosta. On je dobio 89,96% glasova. Njegov protukandidat bio je Bruno Petrušić. Nikola Grmoja i Marin Miletić izabrani su za nove potpredsjednike stranke, dok je Ante Kujundžić novi politički tajnik Mosta.

Članovi mlađi od 35 godina birali su i tajnika za mlade koji automatski ulazi u Predsjedništvo stranke. Tako je novi tajnik za mlade Filip Fišić.

Mostovci su birali i članove Predsjedništva, Glavnog odbora, Nadzornog odbora, a službeno predstavljanje će se obaviti danas.

Kako ističu iz Mosta u Predsjedništvo i Glavni odbor ušlo je mnogo novih i mladih ljudi. Između ostalog, iz Mosta ističu i da su stekli potrebno političko iskustvo te da su spremni preuzeti vođenje države.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

Pero Bačić
Foto: Facebook / Most

The post Most izabrao novo vodstvo: Božo Petrov ostaje predsjednik first appeared on KROATIV.AT.

Hrvatski RTL je jučer objavio rezultate CRO Demoskopa za prosinac. Istraživanje je provela agencija Promocija Puls.

Iz istraživanja je jasno vidljivo da je na prvom mjestu i dalje vladajući HDZ. Njih prema ovome istraživanju podupire 29,2 posto ispitanika što je blagi rast u odnosu na prošli mjesec. Na drugo mjesto, također s tendencijom rasta, smjestio se SDP s potporom od 20,5 posto. Velika borba vodi se za treće mjesto. Tu trenutačno najbolje stoji MOST s potporom od 8,7 posto. Na četvrto mjesto smjestio se Domovinski pokret (7,9 posto), iza njih slijedi platforma Možemo (6,4 posto).

Prema ovome istraživanju najpopularniji političar je premijer Andrej Plenković. Njega tako vidi svaki peti ispitanik (21,5 posto). Na drugo mjesto smjestio se aktualni predsjednik Zoran Milanović (15,8 posto). Treći je vođa oporbe, predsjednik SDP-a Peđa Grbin (3,3 posto).

Andrej Plenković je uz titulu najpozitivnijeg političara ponio i onu najnegativnijeg. Da je Plenković najnegativniji političar smatra 21,4 posto ispitanika. I ovdje se predsjednik Milanović smjestio na drugo mjesto (17,7 posto). Na treće mjesto najnegativnijih političara smjestio se zagrebački gradonačelnik Milan Bandić (8,4 posto).

Pero Bačić
Foto: Andrej Plenković / facebook

The post Hrvatska: Raste potpora HDZ-u i SDP-u first appeared on KROATIV.AT.

Dnevnik Nove TV je objavio redovito mjesečno istraživanje Crobarometar. Istraživanje je provela agencija IPSOS na uzorku od 983 ispitanika u razdoblju od 1. do 20. studenog. Navedeno istraživanje pokazuje najnovije trendove na političkoj sceni Hrvatske u ovom mjesecu.

Da su danas izbori, za vladajuću stranku HDZ bi glasalo 31,5 posto ispitanika. Daleko iza HDZ-a na drugom mjestu je SDP s 17,6 posto potpore ispitanika. Prava bitka vodi se za treće mjesto. Domovinski pokret je na 7,5 posto, odmah iza je Most sa 7,4 posto i na kraju Možemo sa 6,5 posto. Ostale stranke, prema istraživanju,ne prelaze izborni prag. Neodlučnih je 10,5 posto.

Zanimljivo, većina ispitanika ima negativan odnos prema radu Vlade. Njen rad ne podržava 56 posto ispitanika, a podržava njih 36 posto. Odgovor “ne znam” ponudilo je 8 posto ispitanika. Podrška predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću se smanjuje. Njegov rad ne odobrava 58 posto ispitanika, a odobrava njih 35 posto. Najveću potporu, očekivano, Zoran Milanović ima među biračima svoje bivše stranke SDP (preko 70 posto) , a podržava ga i gotovo svaki drugi birač MOST-a.

Ispitanici su veoma loše ocijenili sve tri glavne institucije. Prvi je i dalje Ured predsjednika koji bi dobio 2,57 ili “trojku”, odmah blizu njega je Vlada koja dobiva 2,51 ili “trojku” ,a Hrvatski sabor ima potporu 2,19 ili “dvojku”.

Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Dario Andrišek

The post Crobarometar: HDZ i dalje stabilan, bitka za treće mjesto first appeared on KROATIV.AT.

Hrvatsku političku scenu već neko vrijeme potresa nekoliko afera. Posljednjih dana u fokus hrvatske javnosti ponovno je došao saborski zastupnik Mosta, Nikola Grmoja. Politički tajnik Mosta optužio je Andreja Plenkovića da je upravljao odlukama DORH-a.

Grmoja je između ostalog ukazao i na korupciju u Ministarstvu vanjskih poslova. Kao dokaz objavio je i mail u kojem se između ostalog spominje i bivša veleposlanica Republike Hrvatske u Austriji, Vesna Cvjetković, na koju je mail bio i naslovljen. Ona je u to vrijeme obavljala funkciju glavne tajnice Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

“Ja odgovorno tvrdim da je Plenković upravljao odlukama DORH-a, da je DORH donio jednu odluku koja nije bila temeljena na činjenicama i argumentima, da je odbacio kaznenu prijavu u kojoj nikoga nije ispitao, čak ni podnositelja prijave. Jedini svjedok, sugovornik za odbacivanje kaznene prijave, je čovjek koji je prijavljen za korupciju. To pokazuje kako radi naš DORH, ali tu Andrej Plenković štiti svoje prijatelje iz Ministarstva vanjskih poslova” – rekao je Grmoja prije nekoliko dana.

Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja nakon toga je zatražio skidanje imuniteta da ga premijer može tužiti. Grmoja je prvo kao dokaz spomenuo e-mail. “Imam e-mail u kojem Loreta Bertoša-Kušen organizira prijevaru i moli da se, suprotno pravilniku Ministarstva vanjskih poslova, omogući da bude protupravno raspoređena, čime je omogućila sebi znatnu imovinsku protupravnu korist”, – rekao je Grmoja prije nekoliko dana, a jučer je taj mail i objavio na svom Facebook profilu.

Njegovu objavu vam prenosimo u cijelosti:

“EVO DOKAZA ZA PREVARU I IZVLAČENJE NOVCA U NAŠIM VELEPOSLANSTVIMA

Evo e-maila u kojem je žena veleposlanika Kušena sastavlja plan prevare da joj se izda fiktivno i protupravno rješenje za rad u konzulatu u Sydneyu, iako tamo nije boravila nego je bila sa suprugom u Canberri.

Nekoliko diplomata je sudjelovalo u provedbi tog plana i na kraju joj je protuzakonito izdano rješenje o fiktivnom rasporedu na mjesto gdje uopće nije radila ni boravila. Svo vrijeme je bila sa suprugom u Canberri a iz konzulata u Sydneyu joj je konzul Petrušić svakog mjeseca uplaćivao oko 20.000 kn, a ukupno joj je isplaćeno nezakonito oko pola milijuna kn.

Unatoč ovim dokazima i javnom priznanju inspektora Božića pred Antikorupcijskim vijećem da su prekršeni pravilnici, DORH je bez istrage odbacio kaznenu prijavu diplomata Damira Sabljaka. To su napravili isti dan kad je Plenković javno uputio zastrašujuću poruku DORH-u da odbaci tu kaznenu prijavu!

Do dan danas DORH odbija dostaviti uvid u rješenje o odbačaju kaznene prijave Antikorupcijskom vijeću Sabora, ali i diplomatu Sabljaku koji ju je i podigao.”

R.P
Foto: 24sata.hr

The post PREVARE U VELEPOSLANSTVIMA: Grmoja objavio mail kao dokaz first appeared on KROATIV.AT.

“MOST sam izabrao jer je tamo Nino Raspudić, jedini kandidat za Hrvatski sabor koji uistinu razumije BiH i potrebe bh. Hrvata”, – izjavio je u razgovoru za Bild.ba Tvrtko Milović, kandidat za 11. izbornu jedinicu na parlamentarnim izborima u Republici Hrvatskoj.

– Već neko vrijeme razmišljam o političkom angažmanu. Jedini razlog što se to dosad nije dogodilo jeste ljubav prema novinarstvu i privrženost poslu koji radim. S druge strane, novinarstvo je možda jedina grana djelovanja koja je u jadnijem stanju od politike. Nažalost, političke elite potpuno su monopolizirale novinarstvo, tako da je politički angažman ustvari jedina mogućnost za promjenu politike, ali i novinarstva. Eto zato kandidatura – kazao je Milović za Bild.ba.

Smatra kako je istog stava i Slaven Raguž, nositelj njegove liste, kao i Ragužev HRS, tako da su, zajedno s Ninom Raspudićem, složno stali na jednu listu s namjerom da učine nešto konkretno, kaže Milović.

PRVO HRVATI BOSNE

Slogan kampanje Tvrtka Milovića je: „Prvo Hrvati Bosne“. Pitali smo ga što je s Hrvatima Hercegovine i Bosanske Posavine, na što je odgovorio:

– Moj slogan je ustvari poruka Hrvatima Bosne kako su oni za mene na prvom mjestu. Ne zato što zanemarujem ili imam namjeru zanemarivati bilo koga, nego jednostavno smatram kako Hrvati Bosne (a posebno Hrvati sjevera Bosne, odnosno Posavine) nemaju nikakvo ozbiljno političko vodstvo. I tu ne mislim samo na politiku, nego uopće.

Dodaje kako se skoro nitko ne bavi ozbiljnije pitanjima bosanskih Hrvata, za razliku od Hercegovine gdje je koncentracija ukupnog političkog, kulturnog pa i ekonomskog života, a Bosna je, naglašava, ostala na margini.

– Za takav propust ne okrivljujem Hercegovce, nego prvenstveno nedostatak liderstva kod ljudi iz Bosne. Uvijek se nekako gleda da dođe netko drugi da nam pomogne i riješi probleme. Postajemo kao Bošnjaci… – objašnjava Milović pa dodaje:

– Moja je poruka kako se stavljam na raspolaganje Hrvatima Bosne u punom kapacitetu kao čovjek i političar. A već od ranije kao novinar.

INTERESI BH. HRVATA

Tri su riječi, ističe, u koje stane sve ono što godinama govori, zastupa i sve za što se zalaže zadnjih 15 godina: interesi bh. Hrvata. Više od tisuću komentara, analiza, tekstova, stotine intervjua i priloga koje je do sada uradio ili napisao, bilo da se radi o problemu pojedinca, nepravdi nad nekom grupom, problemu lokalne zajednice, radu nekog kantona, entiteta, države i sl., sadržajno su isti i on smatra kako ništa novo nema za reći. Sad je, poručuje, na redu nešto uraditi.

“Mnogo ljudi kroz sve ove godine je vidjelo moj rad i to je moja baza. Naravno, dobar dio toga se tiče moje lokalne zajednice Kiseljaka i Središnje Bosne gdje se najviše krećem pa tu očekujem i glasove. A da nešto posebno ovih 15 dana obilazim – baš i ne. Zadnje što mi treba jeste da sad obilazim mise, polažem vijence i palim svijeće. To ostavljam konkurenciji”, – naglašava Milović.

Iako će izbori biti održani u jeku pandemije koronavirusa, Milović je mišljenja postoji veći birački problem, a to je – lijenost.

– Nije moje da dovodim ljude u opasnost. Postoje mjere koje se moraju poštivati. Mogu samo pozvati birače koji na birališta dolaze autobusima da paze na distancu jer autobusi su najopasniji za širenje korone. Druga, možda i opasnija bolest od korone jeste lijenost. Lijenost razara čovjeka, uništava mu sadašnjost i budućnost. Ne budite lijeni u životu, a posebno ne 5. srpnja.

O ‘HERCEGOVAČKOJ IZDAJI BOSANSKIH I POSAVSKIH HRVATA’

Zadatak je političke elite, prema mišljenju Milovića, bez prestanka razbijati neutemeljene spinove o hercegovačkoj izdaji bosanskih i posavskih Hrvata i to ne na način zabrane da se o tome govori, nego da se omogući kredibilna javna rasprava o svakom bitnom pitanju, pa i o tomu.

– Mi se nikad kao društvo nismo suočili s tim, nego se to stalno gura pod tepih. Ja sam u jednoj javnoj objavi pozvao da se o pitanju famozne izdaje Posavine napravi ozbiljna javna rasprava. To treba ovom društvu radi budućnosti, Hercegovina jeste bila u drugačijoj poziciji od Bosne, ali to nije ničija krivica. To je jednostavno tako. Isto kao što Hrvati Zagreba nikad nisu razumjeli položaj Hrvata u BiH, tako ni Hercegovci ne razumiju neke odnose u Bosni, a tako ni mi u Središnjoj Bosni ne razumijemo odnose na sjeveru – objašnjava Milović dodavši kako takve stvari treba hitno ispravljati kako hrvatski narod ne bi bio žrtva vlastitih zabluda i tuđih spinova.

‘NEMAM STANOVE PO ZAGREBU NI APARTMANE NA JADRANU’

Govoreći o mogućnosti ulaska u Hrvatski sabor, Milović kaže kako bi on značio osobu kojoj su bh. Hrvati apsolutni prioritet. “Za mene nema ni stranke ni vlade ni lidera ni države ispred interesa Hrvata u BiH! Živim u BiH i tu ću i ostati. Vidim svoju budućnost ovdje i budućnost svoje obitelji. Nemam stanove po Zagrebu, ni apartmane na Jadranu, ni placeve ni vikendice po Hrvatskoj. Posvećen sam ovom narodu i u Sabor ću prenijeti tu energiju.” – ističe Milović.

Prijašnji zastupnici iz BiH imali su različite prioritete, prema riječima Milovića. Neki su, kaže, „lovili“ mirovinu, a drugi su samo robovali interesima stranaka koje su ih kandidirale što se na kraju odrazi na svakog bh. Hrvata.

BH. HRVATI KAO TERET U SABORU?

– Reputacija BH Hrvata u Hrvatskoj nikad nije bila gora. Doživljava nas se kao teret. To su sve stvari koje jedan čovjek može izmijeniti svojim zalaganjem. Naravno, namjeravam ostati dio političkog života u BiH. Ovdje je prava borba. Sabor je tek platforma za otvaranje važnih pitanja.

Ostale kandidate Tvrtko Milović nije želio pretjerano komentirati, osim što je naveo kako bi on na njihovom mjestu sve radio drugačije.

– S HDZ-ove liste poznajem Radoju Vidovića. Osobno o njemu mislim vrlo pozitivno. Gospodina Ivana Baćka i Danijela Nikolića poznajem preko društvenih mreža. O njima također imam vrlo pozitivno mišljenje. O ostalima nemam nikakvo mišljenje, kratak je o ovom pitanju Milović.

Ipak, poručuje kako će prihvatiti bilo koga komu hrvatski građani budu dali podršku. Volio bi, naravno, da MOST pobijedi ili barem da ima važan paket glasova za sastavljanje Vlade. Iako nije član ove stranke i tek je nedavno upoznao Nikolu Grmoju, zaključuje kako se radi o vrlo sposobnim i poštenim mladim ljudima.

– Osobno mi je žao da onaj cirkus oko Miroslava Škore ima ikakvu podršku, ali i to je valjda nečiji izbor. Ako je mogao Pernar biti u Saboru, može i ona Škorina družba. Pomalo mi nevjerojatno zvuči i da bi SDP mogao pobijediti. Gledam i ne vjerujem. Takva skupina diletanata nije vidljiva ni u bh. politici. Ali ako pobjede – svaka čast.

Ako uđe u Hrvatski sabor, želja mu je da prvo zastupnici iz dijaspore, a nada se da će sva tri biti sa liste MOST-a, imaju ujednačen stav kako neće biti presudni glasovi za formiranje Vlade, ali i da će isto tako uvjetovati svoju podršku ispravnoj politici prema BiH i nekim konkretnim potezima.

HRVATSKA –  DRŽAVA SVIH HRVATA NA SVIJETU

Brojku od tri zastupnika za čitavu dijasporu hrvatskoga naroda Milović opisuje ponižavajućom i nepravednom.

– Ja kao kandidat za 11.izbornu jedinicu sam “prisiljen” jednako zastupati interese Hrvata iz Melburna, Toronta, Frankfurta, Žepča, Kiseljaka, i Čapljine. To nema nikakvog smisla.  Problemi Hrvata u BiH su sasvim različiti od onih iz dijaspore.  –

Pošteno bi bio da BiH ima tri zastupnika i da dijaspora ima tri zastupnika, po njegovom mišljenju, i to bi bilo u skladu s Ustavom Republike Hrvatske koja je država svih Hrvata na svijetu. 

O povratku velikoga broj iseljenih Hrvata u Republiku Hrvatsku ili BiH Miloviću je bilo teže govoriti jer smatra kako je iznimno teško danas stvoriti uvjete za takvo nešto.

– Ljudi, posebno mladi, izgradili su svoju budućnost, formiralo obitelji i zajednice… Većina njih se više ne mogu ni uklopiti u društva iz kojih su iselili.  Međutim, jako je važno da se uvijek osjećaju dobrodošlo u svoje domovine. Važno je da znaju da su Hrvatska i BiH njihov dom, bez obzira gdje žive.

ZDRAVA EKONOMSKA ATMOSFERA KAO OSNOVA ZA INVESTICIJE

Naglašava kako je potrebno osigurati uvjete i za onaj mali postotak Hrvata koji se želi vratiti uz napomenu kako ih se ne bi trebalo gledati kao bankomate, nego kao potpuno ravnopravne građane. To se, prema njegovim riječima, može postići iskrenom i otvorenom politikom razumijevanja uz dobru volju.

Ulaganja hrvatskog iseljeništva opisuje kao milostinju iz domoljublja i dodaje kako se pod hitno mora postići zdrava ekonomska atmosfera da se invesitorima uopće isplati ulagati.

– Kada to postignemo onda će hrvatsko iseljeništvo ulagati iz interesa, a kada je investicija isplativa onda će ulagati i oni Hrvati kojima to nikad ranije ne bi palo na pamet. Hrvatska i BiH moraju biti zemlje otvorene za sav kapital jednako.

Kako bi se ovo sve postiglo obje zemlje moraju proći mukotrpan proces reformi i na koncu – u nečemu biti bolje od svih ostalih zemalja, zaključuje Tvrtko Milović.

Gabrijela Arapović I Bild.ba I kroativ.at
Foto: G.A I Bild.ba I Tvrtko Milović

The post TVRTKO MILOVIĆ: Hrvati u dijaspori nisu bankomati; ako se odluče vratiti, trebaju biti ravnopravni građani first appeared on KROATIV.AT.

Javnosti je poznat i kao jedan od osnivača Mosta nezavisnih lista. Iako relativno mlada stranka, Most nezavisnih lista je u vrlo kratko vrijeme ostvario značajan uspjeh na parlamentarnim izborima 2015. i 2016. godine plasirajući Grmoju, kao njezinog potpredsjednika i glasnogovornika, među važnije ljude u hrvatskoj politici. S Grmojom smo razgovarali o iseljeništvu, problemima iseljeništva, o Mostu, izborima i o ostalim političkim aktualnostima.

Razgovarao i uredio: Robert Pandža
Foto i video: Kroativ, lipanj 2020.

The post (VIDEO) RAZGOVOR: Nikola Grmoja, (Most) – prvi na listi u VI. izbornoj jedinici first appeared on KROATIV.AT.

”Možemo reći da će s ovim savezom hrvatski narod u BiH i dijaspori konačno imati autentične, karakterne, suvisle predstavnike koji će u Hrvatskom saboru zastupati interese hrvatskog naroda u BiH i dijaspori”, poručio je politički tajnik Mosta Nikola Grmoja.

Pored Grmoje govorili su i Nino Raspudić i Slaven Raguž, nositelj liste. Raspudić. koji će najvjerojatnije nositi listu mosta u II. izbornoj jedinici rekao je kako je Hrvatska dužna miješati se u unutarnja pitanja onda kad su daytonska načela narušena. ”Ako nije bila grobar kad su u pitanju politička prava Hrvata u BiH, grobaru je dodavala lopatu”, rekao je Raspudić.

Slaven Raguž je rekao kako, unatoč rezultatu izbora, žele stvoriti temelje za buduću suradnju. ”Po prvi put će netko artikulirati autentičnu politiku Hrvata u BiH te jasno predstaviti koliko je hrvatski narod u BiH obespravljen, ne samo od međunarodne zajednice, Sarajeva i Banja Luke nego i djelovanjem aktualnog političkog vodstva Hrvata u BiH koji na jednak način snose odgovornost zašto Hrvati postaju nacionalna manjina u svojoj domovini”, – rekao je Raguž.

R.P
Foto: most – službena facebook stranica / slika zaslona

The post MOST PREDSTAVIO LISTU ZA DIJASPORU: “Borba za Hrvate u BiH i iseljeništvu” first appeared on KROATIV.AT.

Unatoč tome što HDZ gubi podršku, najveći broj građana smatra Andreja Plenkovića najpozitivnijim političarem. Njega podržava oko 19,5 posto ispitanika. Drugi najpopularniji hrvatski političar je Zoran Milanović, koji je ujedno i najnegativniji. Na trećem mjestu je ministar zdravstva Vili Beroš, a slijede Miroslav Škoro i Davor Bernardić.

Nakon travanjskog nezapamćenog skoka pozitivne ocjene smjera kretanja zemlje, optimizam je u svibnju, s jenjavanjem korona-krize, počeo padati, a pad optimizma se nastavlja i u lipnju. S 51,2% u travnju pozitivna ocjena smjera kretanja zemlje pala je na 34,4% u svibnju te na 25,1% u lipnju.

R.P
Foto: RTL.hr / crodemoskop

The post BLIŽE SE IZBORI: Restart koalicija prestigla HDZ, Plenković najpozitivniji first appeared on KROATIV.AT.

“Nakon današnje sjednice vlade, mogu priopćiti hrvatskoj javnosti kako su sve sastavnice parlamentarne većine odlučile da predložimo da se Sabor raspusti 18, svibnja. Razlog tome je što je vlada u protekle tri godine i sedam mjeseci ostvarila sve sastavnice svog programa koje smo postavili 2016”, – naglasio je hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Novi mandat treba biti usmjeren na gospodarski oporavak zemlje, mi želimo ići po novo povjerenje hrvatskih birača. To je naš cilj i smatramo da je trenutak primjeren, da je epidemiološka slika takva i da ćemo uz odgovorno ponašanje svih biti u prigodi organizirati izbore u ustavnom roku”, – pojasnio je Plenković.

Premijer Plenković izrazio je uvjerenje da će upravo on ponovo zadobiti povjerenje većine hrvatskih građana. Istaknuo je da HDZ izlazi na izbore da pobjedi i da će nakon toga razgovarati s partnerima s kojima su surađivali u ovom mandatu. “Suradnja s koalicijskim partnerima je bila vrlo korektna, evo, svi su se danas baš iskreno zahvalili i na povjerenju i na postignućima. Ako ovi partneri budu izabrani i zažele surađivati s nama ponovno, formirati parlamentarnu većinu, mi ćemo biti spremni za to”, – rekao je Plenković.

R.P
Foto: Reuters

The post PLENKOVIĆ: Sabor se raspušta u ponedjeljak, novi izbori krajem lipnja ili početkom srpnja first appeared on KROATIV.AT.