Ministarstvo zaštite klime ove godine osigurava investicijska sredstva od 150 milijuna eura za širenje obnovljivih izvora energije (zelena električna energija). Od toga je 135 milijuna dostupno za fotonaponske (PV), četiri za hidroenergiju, još četiri milijuna za biomasu i konačno milijun eura za vjetroelektrane, navodi se u priopćenju ministarstva.

Prema ministarstvu, investicijska potpora usmjerena je prvenstveno na tvrtke, budući da su privatni fotonaponski sustavi s vršnom snagom od 35 kilovata (kWp) oslobođeni plaćanja poreza na promet od početka 2024. godine pa se fizičke osobe više ne moraju prijavljivati ​​za financiranje. Ove godine bit će objavljena tri poziva za financiranje tvrtki.

Postojat će fiksni iznosi financiranja za manje PV sustave. Za sustave do deset kWp iznosi 195 eura/kWp, a za sustave između deset i 20 kWp iznosi 185 eura/kWp. Za sustave iznad 20 kWp, financiranje će se dodijeliti na temelju postupka nadmetanja.

Nadalje, obujam financiranja povećat će se ove i sljedeće godine u novoj regulativi o tržišnim premijama. Prema podacima ministarstva, za 2024. i 2025. godinu dostupan je ukupni obujam natječaja od 1.850 megavata (MW) za fotonapon, 1.082 MW za vjetroelektrane, oko 40 MW za biomasu i oko 500 MW za hidroenergiju.

Tržišna premija dio je sustava potpore kao dio Zakona o proširenju obnovljive energije (EAG). Namijenjen je kompenzaciji razlike između troškova proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i prosječne tržišne cijene električne energije. Ukoliko su troškovi proizvodnje veći od tržišne cijene električne energije, operatoru sustava se nadoknađuje razlika. Time se želi osigurati da se rad sustava isplati i ekonomski. Podržani su sustavi hidroenergije, vjetra, fotonapona, biomase i bioplina.

The post Austrija ove godine izdvaja 150 milijuna eura sredstava za širenje ‘zelene električne energije’ first appeared on KROATIV.AT.

Europska komisija izrekla je skupini farmaceutskih tvrtki novčane kazne od ukupno 10,4 milijuna eura zbog podjele tržišta i dogovaranja cijena važnog sastojka lijeka za grčeve Buscopana.

Boehringer, Alkaloids of Australia, Alkaloids Corporation, Linnea, Transo-Pharm, C2 PHARMA i Alchem koordinirali su i dogovarali minimalnu prodajnu cijenu važnog sastojka Buscopana i njegove generičke verzije, utvrdila je Komisija.

Kompanije su također određivale prodajne kvote i razmjenjivale osjetljive informacije o prodaji, izvijestila je EK.

Nezakonito dogovaranje cijena počelo je u nekim slučajevima još 2005. godine i trajalo do 2019. Boehringer je navodno sudjelovao u kartelu od 2005. do 2014. godine.

Najviši iznos kazne odrezan je Boehringeru, od 10 milijuna eura. Transo-Pharm i Linnea moraju platiti znatno manje iznose, od oko 100.000 eura odnosno 1,8 milijuna eura, jer su surađivali u istrazi.

Alkaloids of Australia i Alkaloids Corporation kažnjeni su globom od po 500.000 eura, a C2 PHARMA izbjegla je novčanu kaznu jer je Komisiji dojavila informaciju o udruživanju.

Šest kompanija priznalo je udruživanje i sklopilo nagodbu. Iznimka je Alchem protiv kojeg je Komisija pokrenula pravni postupak.

The post EU farmaceutskim divovima izrekla milijunske kazne first appeared on KROATIV.AT.

Beč je premašio brojku od dva milijuna stanovnika. Vrijednost je dosegnuta krajem rujna. Time je Beč peti najveći grad u EU. Od 1989. Beč je “narastao” za pola milijuna ljudi.

Beč sada ima više od dva milijuna stanovnika. Prema preliminarnim podacima o praćenju stanovništva državnog odjela za statistiku MA 23, federalni glavni grad je vjerojatno premašio simboličnu granicu krajem rujna 2023. Priopćeno je to iz ureda resornog gradskog vijećnika Petera Hankea (SPÖ). Zapravo, to je povratak: toliko je stanovnika Beč imao već početkom 20. stoljeća.

Trenutna procjena praćenja stanovništva – na temelju podataka iz registra stanovništva – pretpostavlja da je stanovništvo Beča između 1. siječnja i 30. rujna ove godine poraslo za više od 19.500 ljudi. To bi značilo da je početkom listopada broj stanovnika iznosio nešto više od dva milijuna. Prema gradskoj vijećnici, više detalja bit će jasno u studenom kada austrijska statistika objavi privremeni status stanovništva od 1. listopada.

MA 23 procjenjuje da će na kraju godine vrijednost vjerojatno biti znatno iznad granice od dva milijuna. Porast stanovništva Beča tradicionalno je najveći u rujnu i listopadu, kada se brojni studenti prijavljuju za život u Beču, rečeno je. Prelaskom ove oznake, Beč je peti najveći grad u Europskoj uniji nakon Berlina, Madrida, Rima i Pariza te drugi najveći grad u njemačkom govornom području.

Povijesni vrhunac dosegnut je 1910. s 2,08 milijuna stanovnika. Nakon toga, dunavska metropola dugo se doživljavala kao grad koji se smanjuje i stari. Osamdesetih godina prošlog stoljeća predviđanja broja stanovnika – također s obzirom na periferni položaj grada u Europi – pretpostavljala su da će se broj stanovnika i u budućnosti smanjivati, kako naglašava grad.

Ova se prognoza nije obistinila. Od pada Berlinskog zida 1989. Beč je porastao za pola milijuna ljudi. Gradski vijećnik Hanke istaknuo je da se Beč sada razvio u atraktivno, kozmopolitsko središte – koje jamči visoku kvalitetu života, što pokazuju i međunarodne ljestvice. Nastavit će se ulaganja u područja kao što su skrb, javni prijevoz, obrazovanje i zdravstvo.

The post Beč prešao brojku od 2 milijuna stanovnika first appeared on KROATIV.AT.

U Austriji se svako malo raspravlja o uvođenju poreza na bogatstvo. Krajem travnja Zeleni su glasno pozivali na uvođenje “poreza na milijune” odnosno na bogatstvo. Ministar za socijalna pitanja Johannes Rauch (Zeleni) to je čak promovirao putem priopćenja za tisak vlastitog ministarstva. U nedavnom odgovoru na upite, međutim, dao je malo informacija što je posebno uzrujalo SPÖ koji se zalažu za uvođenje tog poreza.

Naime, 1. svibnja ove godine Ministarstvo je poslalo priopćenje za javnost pod naslovom “Sve više ljudi pogođenih siromaštvom unatoč poslu”. Rauch je citiran kao ministar za socijalna pitanja: „Potrebni su poboljšani okvirni uvjeti kako bi svi ljudi koji rade mogli živjeti od svojih prihoda. Uvođenjem milijunaškog poreza, primjerice, možemo učiniti atraktivnijim ona zanimanja u kojima postoji hitna potreba za kadrom.”

Kako se navodi u službenoj objavi, ministar socijalne skrbi također je bio uvjeren da se prihod od milijunaškog poreza može iskoristiti i za povećanje prihoda onih ljudi “koji puno rade za naše društvo, a malo zarađuju”. “Porez na milijune/milijunaše” također je “doprinos više pravdi u našoj zemlji”.

U povodu priopćenja za javnost, zastupnica SPÖ-a Julia Herr upitala je ministra socijalnih pitanja je li “porez na milijunaše” već tema u Vijeću ministara, postoje li radne skupine o tome i je li Rauch već razgovarao s ministrom financija o porezima na bogatstvo.

U odgovoru na pitanje Rauch je naveo da su njegove izjave o milijunskim porezima “rezultat općih političkih razmišljanja vezanih uz događaje”, “kako se porezi mogu pravednije raspodijeliti i u budućnosti financirati usluge države”.

No, prema Rauchovim riječima, ta tema nije obuhvaćena službenim aktivnostima ministra za socijalna pitanja, zbog čega ne podliježe zastupničkom pravu postavljanja pitanja. Rasprave s ÖVP-om, koji odbija nove poreze, “u ovom trenutku ne bi imale smisla”. No, to me ne sprječava da stav Zelenih o ovoj temi iznesem u javnu raspravu, rekao je Rauch.

U razgovoru za ORF.at, Herr je bila uzrujana i “politički razočarana” odgovorima ministra za socijalna pitanja. Iako je naveliko reklamirao “porez na milijunaše”, do sada nije poduzeo nikakve daljnje korake., smatra Herr. “Dakle, ministar Rauch želi reći da su izjave u službenom priopćenju iz odjela njegovo privatno mišljenje”, kritizirala je potpredsjednica kluba SPÖ.

Za razliku od Raucha, mandatarka Herr vjeruje da je “pravedno i pošteno” oporezivanje u svrhu financiranja državnih usluga uvelike odgovornost ministra za socijalna pitanja. S obzirom na prošlu i sadašnju krizu, Rauch bi u Vijeću ministara morao pojačati podršku “porezu na milijune”.

Zakon o federalnim ministarstvima propisuje koji je ministar nadležan za pojedino područje. Kako će odgovarati na zastupnička pitanja ovisi o članovima Vlade. Oporba je više puta kritizirala izostanak odgovora na upite Vlade.

The post Treba li u Austriji uvesti porez na bogate? first appeared on KROATIV.AT.