Švedski ministar za migracije Johan Forssell pozvao je Europsku uniju da uspostavi zajedničku proceduru za izdavanje identifikacijskih i putnih dokumenata afganistanskim državljanima kojima je odbijen azil ili koji su počinili kaznena djela u zemljama domaćinima.

Forssell je rekao da je trenutačno “više-manje nemoguće” deportirati Afganistance koji ne ispunjavaju uvjete za azil jer nemaju osobne dokumente ni putovnice.

Istaknuo je da, iako u EU-u ne postoji interes za “političke aranžmane” s Afganistanom koji bi talibanskom režimu dali legitimitet, države članice mogu na tehničkoj razini postići dogovor o izdavanju dokumenata koji bi omogućili brže deportacije.

“Sličan problem se javlja i kod Sirijaca”

“Veliki nam je problem to što imamo dosta slučajeva Afganistanaca koji su u Švedskoj počinili kaznena djela, a danas ih je gotovo nemoguće protjerati”, rekao je Forssell u razgovoru za Associated Press na marginama neformalnog sastanka ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a na Cipru.

Dodao je da svatko tko dođe u Europu i počini kazneno djelo sam bira da ne bude dio društva te da vlasti moraju učiniti sve kako bi takve osobe bile deportirane. “Ako dođete u Europu i počinite kazneno djelo, sami ste odlučili da ne budete dio našeg društva. I moramo učiniti sve što možemo kako bismo osigurali da budete protjerani”, rekao je.

Naglasio je da se sličan problem javlja i kod neuspješnih sirijskih tražitelja azila, ali da su Afganistanci trenutačno prioritet. Prema njegovim riječima, afganistanski državljani ne mogu dobiti osobne dokumente ili putovnice jer većinu afganistanskih veleposlanstava u Europi talibanske vlasti ne priznaju.

Forssell je naveo da je izvršno tijelo EU-a nedavno imalo kontakte u Kabulu oko tog pitanja, što je nazvao “vrlo pozitivnim prvim korakom”. Dodao je da među mnogim državama članicama koje se suočavaju s istim problemom postoji “široki konsenzus” da se ubrza deportacija Afganistanaca kojima je azil odbijen ili koji su počinili kaznena djela.

“Mislim da isporučujemo ono što švedska javnost očekuje od nas”

Prema njegovim procjenama, više od polovice afganistanskih tražitelja azila dobit će odbijenicu te se “moraju vratiti kući”, jer će u suprotnom oslabjeti javna potpora prihvatu onih koji doista ispunjavaju uvjete za azil. Kao jedno od rješenja predložio je da se Afganistanci predviđeni za deportaciju iz različitih država EU-a grupiraju i vraćaju čarter-letovima.

Europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner rekao je da države članice na tehničkoj razini komuniciraju s “de facto vlastima” u Afganistanu kako bi se olakšale repatrijacije.

Forssell je podsjetio da se tradicionalno velikodušna švedska politika prema azilantima promijenila tijekom posljednjih deset godina zbog zabrinutosti građana oko problema koje je donijela masovna migracija. Rekao je da su ti strahovi bili jedan od ključnih razloga za formiranje sadašnje vlade prije tri godine, uz potporu antimigracijske stranke.

Dodao je da su zahtjevi za azil u Švedskoj trenutačno na najnižoj razini od 1985. godine. “Mislim da nam ide vrlo dobro i da isporučujemo ono što švedska javnost od nas očekuje”, zaključio je.

The post Gotovo nemoguće protjerati Afganistance odgovorne za kaznena djela first appeared on KROATIV.AT.

Nacionalni model kartice za beneficije u naturi za tražitelje azila trebao bi biti uveden početkom 2025. godine. Donja Austrija nije uključena u odgovarajući natječaj. Kažu da se žele držati vlastitog modela zbog prevelikog broja neodgovorenih pitanja.

Savjetnik za azil Christoph Luisser (FPÖ) jasno je dao do znanja da ne žele kupiti “prase u džaku”. MUP je zatražio “formalno očitovanje” te su tada postavljena 43 detaljna pitanja na koja, međutim, nisu dobili odgovarajući odgovor. Među njima su bila pitanja o tehničkoj provedbi, ugovorima s tijelima koja prihvaćaju karticu i natječaju za nacionalni model.

Na upit noe.ORF.at iz MUP-a su rekli da bi se ovaj natječaj trebao održati tijekom listopada, te da je za to odobreno “formalno očitovanje namjere”. Za sada je Donja Austrija jedina savezna država koja nije potpisala, a s još jednom se pregovara.

Ako savezna država nije uključena u natječaj, ne možete pristupiti platnoj kartici. S druge strane, ne bi bilo obveze usvajanja modela da je tvrtka sudjelovala u natječaju, objasnio je glasnogovornik.

Nacionalni model trebao bi biti uveden u prvom kvartalu 2025. godine, prema dinamici iz MUP-a, a model je već predstavljen. Kartica za beneficije namijenjena je grupiranju svih osnovnih usluga skrbi na jednoj kartici. Kockanje, kriptovalute i pornografija se karticom ne mogu platiti. Inozemni transferi karticama također nisu mogući, a 40 eura mjesečno može se podići u gotovini.

Nasuprot tome, džeparac od 40 eura u Donjoj Austriji isplaćuje se u gotovini. Ovdje ste uvjereni u vlastito rješenje, držite se “donjoaustrijskog modela uspjeha”, citira Luisser u emisiji, “savezna vlada je tek počela s natječajem, to je za nas previše neizvjesno, mi smo otišli već mnogo dalje.”

The post Platna kartica za migrante: Donja Austrija želi ostati pri vlastitom modelu first appeared on KROATIV.AT.

U Austriji se na useljavanje i integraciju izbjeglica i dalje gleda kritički.

Za gotovo dvije trećine ispitanih u aktualnom integracijskom barometru Austrija se ne može dobro nositi s priljevom izbjeglica. 61 posto ocjenjuje lošim život s imigrantima. Stavovi prema ženama (54 posto) smatraju se glavnim izazovom, a slijede zabrinutost zbog političkog islama i radikalizacije (52 posto).

Integracijski barometar provodi istraživač mišljenja Peter Hajek u ime Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF). 1000 austrijskih državljana u dobi od 16 i više godina ispitano je o suživotu ljudi s i bez migrantskog podrijetla. Od 2015. integracijski barometar kontinuirano daje reprezentativne podatke o trendovima društvenog raspoloženja.

Austrijance trenutno najviše brine inflacija od 42 posto, a slijede uska grla u zdravstvu i njezi od 33 posto. Na trećem su mjestu visoko porezno opterećenje te integracija izbjeglica i imigranata po 32 posto.

Dok 61 posto ocjenjuje suživot Austrijanaca s izbjeglicama, imigrantima i muslimanima kao “prilično ili vrlo loš”, još uvijek postoji visoka razina solidarnosti s raseljenim osobama iz Ukrajine. 60 posto ispitanih smatra da je život s ovom skupinom “vrlo ili donekle dobar”.

Uz najčešće spominjane izazove poput odnosa prema ženama i političkog islama, ispitanici su naveli i iskorištavanje društvenog sustava, nepoznavanje njemačkog jezika, sklonost nasilju i kriminalu te pojavu četvrti u kojima je posebno velik broj imigranata živi kao daljnji problemi. Preko 90 posto ljudi u zemlji i dalje vidi poznavanje zakona i vrijednosti te njihovo prepoznavanje, zaposlenje i dobro poznavanje njemačkog jezika kao ključne za uspješnu integraciju.

The post Anketa: Austrijanci su i dalje kritični prema integraciji first appeared on KROATIV.AT.

Uhićene su ukupno tri osobe, a u vozilima je pronađeno 14 osoba bez valjanih dokumenata, priopćila je policija.

Prvi incident dogodio se oko 21:20 u općini Bad Eisenkappel u okrugu Völkermarkt. Policija je izvršila kontrolu poljskog automobila kojim je upravljala 39-godišnja Poljakinja. Na mjestu suvozača nalazio se njezin 36-godišnji partner. Na stražnjem sjedalu vozila nalazilo se i pet osoba, a u prtljažniku još četiri osobe koje nisu mogle dati nikakve osobne dokumente. Nacionalnost tih ljudi u početku je bila nejasna; istraga je bila u tijeku.

Ubrzo nakon toga policija je kod tunela Karavanke zaustavila češki automobil kojim je upravljao 30-godišnji Ukrajinac. U njegovom automobilu bilo je pet sirijskih državljana bez potrebnih putnih isprava. Vozač je uhićen, a pet Sirijaca, muškaraca u dobi od 22 do 47 godina, podnijelo je zahtjev za azil.

The post Policija zaustavila automobil u kojemu je bilo 9 migranata, od toga četvero u prtljažniku first appeared on KROATIV.AT.

Državno tužiteljstvo u Salzburgu istražuje policajce pod početnom sumnjom za navodni pokušaj ubojstva, prenosi “Salzburger Nachrichten” (SN). Policajci su navodno tijekom potjere u mraku upucali dvojicu Sirijaca koji su ilegalno putovali, jednog od njih su ozbiljno ozlijedili.

Istraga je još uvijek u ranoj fazi, priopćilo je državno odvjetništvo. Trebalo bi pričekati i izjave dvojice osumnjičenika o njihovom viđenju stvari tijekom ove akcije.

Prije devet dana policajci su progonili vozilo za koje se sumnja da je krijumčarilo deset migranata. U policijski automobil pritom je udario i rumunjski vozač kombija. Policijska potjera trajala je vise od 30 km.

Prilikom pokušaja zaustavljanja ovog automobila, pucano jw iz policijskog pištolja, navodi se. Nešto kasnije došlo je do pucanja iz automatske puške policije. Prema državnom tužiteljstvu, jedan od dvojice pogođenih Sirijaca zadobio je po život opasne ozljede glave, a drugi je zadobio lakše ozljede.

Glasnogovornica ureda javnog tužitelja u Salzburgu, Elena Haslinger, potvrdila je istragu za APA u srijedu: “Zbog različitih okolnosti vezanih uz pucnjeve – kao što su smjer pucnja, kanal pucnja i rupe od metaka u vozilu na visini gornjeg dijela tijela osoba koje su se nalazile u njemu – trenutno se ne može isključiti uvjetna namjera ubojstva.”

Incident se dogodio 11. prosinca u ranim jutarnjim satima. Salzburšku policiju su njihovi kolege u Bavarskoj obavijestili da je vozač kombija pri ulasku u zemlju izbjegao kontrolu tako što se okrenuo i prebrzo udaljio. U početku su njemački policajci krenuli u potjeru na saveznoj cesti Pinzgau od Steinpassa prema Saalfeldenu, a ubrzo nakon toga su ih zamijenile lokalne snage. Salzburška patrola je konačno uspjela doći do kombija, a policija je pokušala zaustaviti vozilo za bijeg. Kombi je više puta udario u patrolno vozilo.

Konačno, jedan od policajaca ispalio je dva hica iz pištolja na vozilo koje je pobjeglo tijekom vožnje, “kako bi uklonio neposrednu opasnost za prolaznike i hitne službe”, stoji u policijskom izvješću. “Ovdje su hici ispaljeni s male udaljenosti u smjeru vozačeve strane automobila koji je bježao. Dvije rupe od metka na prozorima bile su u visini gornjeg dijela tijela putnika. “To može ukazivati ​​na uvjetnu namjeru ubojstva”, rekao je Haslinger.

Vozač – 34-godišnji Rumunj – nastavio je bježati unatoč pucnjevima. Malo prije Saalfeldena skrenuo je s glavne ceste, sišao na snijegom prekrivenu cestu i potom je zapeo u snijegu. Vozač je pobjegao u mraku, a u autu je ostalo deset Sirijaca. Kada su dvojica policajaca zamolila putnike da izađu, 34-godišnji policajac je iz zasad neutvrđenog razloga ispalio hitac iz policijske automatske puške i pogodio 27-godišnjeg Sirijca u automobilu. Na upit iz policije nisu dali informacije o stupnju ozljeda. Glasnogovornica državnog odvjetništva sada je rekla da je muškarac pogođen u glavu i da je zadobio ozljede opasne po život.

Policija je uhitila vozača nedugo nakon bijega. Potjera se protegla gotovo 30 kilometara. “Bijeg se dogodio unatoč lošem vremenu s kišom, snijegom i poledicom, pri ekstremno velikim brzinama i bez obzira na sirijske državljane u vozilu, neuključene sudionike u prometu i angažirane policijske snage”, stoji u policijskom izvješću. Desetoricu Sirijaca osumnjičeni krijumčar želio je odvesti iz Slovenije u Njemačku.

“Policija ima propise o upotrebi vatrenog oružja, odnosno kada i kako je takva uporaba opravdana”, rekao je Haslinger. Stoga će se ispitati je li bilo opravdanja. Na temelju fotografija rupa od metaka na automobilu trenutno se ne može isključiti uvjetna namjera ubojstva. “Izgleda kao da su hici bili usmjereni na vozača.” Glasnogovornica je također potvrdila da je žrtva hica iz jurišne puške zadobila “vrlo masivne ozljede lica” koje su bile opasne po život.

The post Austrija: Ustrijeljeni migranti, otvorena istraga protiv policajaca first appeared on KROATIV.AT.

U prvih deset mjeseci ove godine 331.600 ljudi pokušalo je neregularno ući u EU. To je najveća vrijednost za ovo razdoblje od 2015. godine, objavila je jučer u Varšavi agencija EU za zaštitu granica Frontex. Samo u listopadu Frontex je zabilježio 49.600 takvih pokušaja, što je 18 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Na zapadnoafričkoj ruti preko Atlantika – odnosno od Maroka, Senegala i Zapadne Sahare do Kanarskih otoka – broj pokušaja ulaska porastao je na 27.700, što je gotovo dvostruko više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema podacima Frontexa, to je najveća vrijednost od početka statističkog bilježenja 2009. godine.

Prema informacijama, najviše pokušaja ulaska (143.600) bilo je na ruti preko središnjeg Sredozemlja, odnosno iz Libije i Tunisa preko Sicilije i Malte. Od 2016. Frontex ovdje nije zabilježio toliko pokušaja u prvih deset mjeseci u godini. U listopadu je pak taj broj (9600) prepolovljen u odnosu na prethodni mjesec.

Zabilježen je pad pokušaja neovlaštenih ulazaka (97.300) na ruti preko Zapadnog Balkana, koja je po brojnosti odmah iza rute kroz središnji Sredozemni prolaz. Ovdje je pad iznosio 22 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Frontex to pripisuje strožim viznim propisima u balkanskim zemljama.

The post Frontex: Ove godine najveći broj neovlaštenih prelazaka granice još od 2015. godine first appeared on KROATIV.AT.

Njemački Bild je objavio manifest od 50 točaka u kojima daje savjete svim onim ljudima koji žele živjeti u Njemačkoj. Poručili su kako je svijet “u neredu” i da je Njemačka “usred toga”. Tvrde kako su od Hamasovog terorističkog napada na Izrael doživjeli novu dimenziju mržnje u zemlji – prema njemačkim vrijednostima, demokraciji i samoj Njemačkoj.

“Protekli dani otkrivaju što se već dugo kuha i tinja u našem društvu: ima mnogo ljudi u našoj zemlji koji se bore protiv našeg načina života. Ljudi koji slave ubojstvo nevinih civila, koji svoju djecu uče da mrze druge jer su ‘nevjernici’, žele zabraniti ženama da nose suknje ili hlače. Preziru Temeljni zakon (Ustav) i umjesto toga slušaju radikalne propovjednike. Iskorištavaju toleranciju jer žele drugačije društvo”, piše Bild, prenosi Index.hr.

Poručuju kako je to neprihvatljivo i da se ne može tako dalje, odnosno da Njemačka “sada mora reći ne”. “Jer u našoj divnoj i sveobuhvatnoj zemlji, dostojanstvo svakog čovjeka je nepovredivo: bez obzira na boju kože, kojim jezikom govori, u što vjeruje. To se mora braniti! Ako sada posrnemo, past ćemo”, navodi se.

Ovo je 50 točaka manifesta:

1. Prvi članak Temeljnog zakona odnosi se na sve koji žive u Njemačkoj: “Ljudsko dostojanstvo je nepovredivo.”
2. Za nas nema nevjernika! Svatko može vjerovati u što god hoće – uključujući i Djeda Mraza.
3. Svatko tko naš ustav i naš pravni sustav smatra zbirkom neobvezujućih savjeta trebao bi napustiti Njemačku što je prije moguće.
4. Ako želite za stalno živjeti kod nas, morate naučiti njemački. Samo ako govorimo istim jezikom, razumjet ćemo se.
5. Svatko može mirno prosvjedovati za svoja uvjerenja u Njemačkoj. Sloboda govora ne uključuje prijetnje ili premlaćivanje ljudi, bacanje kamenja, paljenje automobila ili slavljenje ubojica.
6. Ne maskiramo se i ne prekrivamo, gledamo se u lice (osim ako je karneval ili korona).
7. Poštovanje i milosrđe održavaju naše slobodno društvo.
8. U pozadini najmračnijeg poglavlja naše povijesti, sigurnost Izraela je njemački raison d’être! To znači da se o zalaganju za sigurnost židovskog naroda ne može pregovarati. Kritika izraelske politike je naravno dopuštena.
9. Molimo, budite ljubazni: kažemo molim i hvala.
10. Volimo se rukovati kada se pozdravljamo ili ispraćamo.
11. Policiju doživljavamo kao “prijatelje i pomagače”, a ne kao represivni aparat, neprijatelja ili protivnika.
12. Mnogi Nijemci jedu svinjetinu. Inače, vegetarijanaca ili vegana ovdje ima gotovo 10 milijuna. Sloboda dolazi i kroz želudac.
13. Država ima monopol nad nasiljem. Osim državnih tijela, nitko nema pravo vršiti nasilje nad ljudima ili imovinom.
14. Prihvaćamo da naš slobodno izabrani parlament postavlja pravila za naš suživot, koja mogu pregledati neovisni sudovi.
15. Muškarci smiju voljeti muškarce, a žene smiju voljeti žene. Svatko tko ima problem s tim, sam je problem. Voli i dopusti ljubav!
16. Čak i ako se netko ne osjeća ni ženom ni muškarcem, neće biti progonjen niti kažnjen. Kod nas je građanima dopušteno razmišljati izvan okvira i živjeti nastrano.
17. Socijalne vlasti ne doživljavamo kao poslodavce, već kao instituciju koja pomaže ljudima u financijskim poteškoćama, ljudima koji ne mogu raditi. Ne ljudima koji ne žele raditi.
18. Poštujemo pravosuđe jer ono sudi bez obzira na osobe.
19. Žene nose bikinije ili kupaće kostime u bazenu. A ako biste se htjeli goli kupati u Baltičkom moru – i to je u redu!
20. Žene i muškarci imaju jednaka prava u svakom pogledu.
21. Jednakost u plaćanju za rad (još moramo sustići!)
22. Kontroverzno i strastveno raspravljamo, ali ne vrijeđamo one koji drugačije misle.
23. Tolerantni smo prema tolerantnim ljudima.
24. I nema tolerancije za netoleranciju!
25. Petarde koristimo samo u novogodišnjoj noći, tj. kada je to dopušteno.
26. Ne spaljujemo zastave država koje nam se ne sviđaju. To je kazneno djelo!
27. Poštujemo svaku vjeru, ali jasno odvajamo vjeru od države.
28. Žene koje varaju (partnere) ne izbacuju se i sigurno se ne tuku ili kamenuju! U slučaju razvoda, djeca imaju zajedničko skrbništvo. Nije važno tko je uzrokovao propast braka.
29. Ne morate biti djevice da biste se udale!
30. Svatko tko traži zaštitu od političkog progona ili rata, dobit će je. A čak i onima koji na to nemaju pravo često se dopusti ostanak. Za to ne očekujemo zahvalnost, čak i ako bi bila primjerena. Ali ono što zahtijevamo je da se naši zakoni strogo poštuju i da se poštuju naše vrijednosti i naš način života.
31. Ne ženimo djecu. A ni muškarce s više od jednom ženom.
32. Žene – kao i muškarci – same odlučuju kako će se oblačiti, s kim će biti prijatelji, koga vole, hoće li radije ići u disko ili u crkvu, za koga će glasati i koju će karijeru izabrati.
33. Njemačka je zemlja roštilja. Nakon piknika u parku, svoje smeće nosimo sa sobom.
34. Noževima je mjesto u kuhinji, a ne u džepovima naših hlača.
35. Plaćamo poreze jer znamo da su oni temelj države.
36. Kad žena kaže ne muškarcu, to znači “ne”. Sve drugo predstavlja kazneno djelo spolnog uznemiravanja ili silovanja.
37. Očekujemo da svatko tko može i smije pokuša pronaći posao i sam sebi podmiriti troškove života – čak i ako je socijalna pomoć ili naknada u startu veća od plaće.
38. U Njemačkoj postoji obavezno školovanje. Vjerujemo u važnost obrazovanja i učenja.
39. Oslobađamo mjesto u autobusima i vlakovima za starije osobe i osobe s invaliditetom.
40. Prost (živjeli), Njemačka! Pivo i vino su dio kulture ovdje. To treba poštovati. Ako ne želiš piti, nemoj.
41. Koliko će suknja biti duga ili kratka odlučuje isključivo žena koja je nosi.
42. Svatko tko ne može tolerirati karikiranje političara, zvijezda, bogova ili proroka nije na pravom mjestu.
43. Mediji propituju političare, ali mi u osnovi vjerujemo da oni koji su izabrani donose odluke za dobrobit ljudi.
44. Čast ne znači pravo jačega.
45. Poštovanje i uvažavanje jednako su prirodni na društvenim mrežama kao i u supermarketu ili u uredu.
46. Trudimo se zaštititi okoliš i očuvati resurse. Održivost je budućnost.
47. Njemačka ima srce za djecu. Ne tuče ih, nego bodri.
48. Cat Calling, tj. zviždanje ili dozivanje za ženama je uznemiravanje.
49. Kod nas je dječacima i djevojčicama dopušteno da idu zajedno na školske izlete, na sportske i sate plivanja.
50. Volimo život, a ne smrt.

The post Bild objavio 50 uputa za migrante: “Žene koje varaju ne kamenujemo” first appeared on KROATIV.AT.

Policija je u Salzburgu u nedjelju ujutro uhitila krijumčara nakon kraćeg bijega. U kombiju je bila 51 osoba, od čega su više od polovice bili djeca i mladi.

Na mjestu suvozača sjedile su dvije žene, svaka s malim djetetom. Krijumčar je prevozio 47 ljudi koji su stajali u dijelu predviđenom za teret. Policija je izvijestila da se radi o Kurdima i turskim državljanima koji su željeli otići u Njemačku.

Nešto prije devet sati u nedjelju dojavljeno je moguće sumnjivo vozilo na Westautobahnu (A1) u smjeru Salzburga. Policija je sumnjivo vozilo skrenula s autoceste kod Salzburg Kaserna. Vozač se nakon toga opirao zaustavljanju policajaca i nastavio voziti automobil prema Walsu.

Vozač kombija je u kružnom toku svojim vozilom oštetio policijski automobil. Vozač je potom kombi okrenuo prema podzemnom parkiralištu i pokušao pobjeći pješice. Ali to nije upalilo; 21-godišnjeg muškarca, koji je živio u sjevernoj Njemačkoj, ubrzo nakon toga uhitili su policijski službenici SIG-a.

Svi ljudi bili su dobrog zdravlja i velikim policijskim autobusom odvedeni su u imigracijsku policijsku postaju. 21-godišnji krijumčar je uhićen, a istraga je u tijeku.

The post 21-godišnjak u Austriji u kombiju prevozio 51 migranta first appeared on KROATIV.AT.

Policija je u utorak u jednom stanu u Beču u kotaru Favoritenu otkrila 31 osobu koja je ilegalno ušla u zemlju i dvojicu krijumčara.

Javnost je o pronalsku obaviještena i u priopćenju sjedišta državne policije. Dvojica krijumčara, u dobi od 22 i 25 godina, su uhićeni te se nalaze u pritvoru. Dvanaest muškaraca, šest žena i 13 djece odvedeni su u policijski pritvor. Državna kriminalistička policija u Beču provodi istragu.

Prema navodima policije, i krijumčari i migranti otkriveni u Beču-Favoritenu turskog su podrijetla.

The post U stanu u Beču otkriven 31 ilegalni migrant: Uhićeni krijumčari first appeared on KROATIV.AT.

U utorak je kombi zaustavljen u blizini Oslipa u okrugu Eisenstadt-Umgebung nakon policijske potjere. U njemu su bile 42 izbjeglice.

Policija je u srijedu potvrdila izvješće “Kronen Zeitunga” da je vozač pokušao izbjeći kontrolu na graničnom prijelazu Klingenbach tako što je ubrzao i odjurio.

Tijekom akcije policijski službenik je ispalio hitac upozorenja. Potjera je završila nakon nekoliko kilometara kada je vozač napustio vozilo i pokušao pobjeći pješice.

Nešto kasnije pronađen je u koritu potoka te je uhićen. Policija je potvrdila da su sve 42 izbjeglice turski državljani. Tijekom operacije nije bilo ozlijeđenih.

The post Policija u Austriji pucala da bi uhitila krijumčara ljudi, otkrivena 42 migranta first appeared on KROATIV.AT.