Stranci koji žele dobiti hrvatsko državljanstvo u sklopu upitnika o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja moraju odgovoriti točno na deset od petnaest pitanja. Vjerujemo kako neke odgovore ne bi znali ni sami hrvatski državljani.

Pravilnik o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i latiničkog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva sadrži 110 pitanja, a stranci dobivaju ukupno 15 pitanja, od kojih deset mora biti točno odgovoreno.

Ministarstvo unutarnjih poslova je posljednjih dana pokrenulo proceduru donošenja novog pravilnika koji će zamijeniti onaj iz 2012. godine, koji je imao deset pitanja manje nego novi. Iz upitnika su izbačena pitanja poput onog „Koje je najviše tijelo antifašističkog pokreta 1943. donijelo odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatske?“ ili „Kako se zove hrvatska dvostruka svjetska prvakinja u skoku u vis?“.

Stranci, koji su do dana podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva u Hrvatskoj bili u statusu izbjeglice najmanje deset godina i stranci koji su imali prebivalište u RH na dan 8. listopada 1991. godine, a koji su korisnici programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja, poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma u postupcima stjecanja hrvatskog državljanstva dokazuju popunjavanjem obrasca zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem.

Pri tome kandidati moraju spomenuti zahtjev popuniti samostalno pred službenikom policijske uprave ili postaje MUP-a koji zaprima zahtjev. Poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja se dokazuje popunjavanjem spomenutog upitnika iz područja društvenog uređenja, povijesti, kulture, običaja, umjetnosti, književnosti, sporta, gospodarstva, turizma i zemljopisnog položaja RH.

Poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma se može dokazati i potvrdom o položenom ispitu iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na sveučilištima ili sastavnicama sveučilišta koje izvode programe iz hrvatskog jezika te potvrdom srednjoškolskih ustanova, Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja i ustanova za obrazovanje odraslih koje imaju suglasnost za provođenje ispita iz hrvatskog jezika i latiničnog pisanja.

„Večernji list“ je odabrao 30 od 110 pitanja koja se mogu naći u testu za hrvatskog državljanstvo. Potrebno je imati deset točnih odgovora na 15 dobivenih pitanja. Recite nam jeste li znali odgovore?

Ovdje je 30 od 110 pitanja koja se mogu naći u testu za hrvatsko državljanstvo. Kandidat za državljanina RH dobiva ukupno 15 pitanja, a da bi prošao, mora odgovoriti točno na njih najmanje deset.

1. „Tigrovi“, „Gromovi“, „Kune“, „Pauci“, „Pume“, „Sokolovi“, „Orlovi“ i „Vukovi“ nazivi su hrvatskih vojnih postrojbi iz Domovinskog rata:

a) mornaričke pješadije

b) vojne policije

c) zrakoplovnih eskadrila

d) gardijskih brigada

2. Datum međunarodnog priznanja Republike Hrvatske je:

a) 30. svibnja 1990. godine b)

25. lipnja 1991. godine

c) 8. listopada 1991. godine

d) 15. siječnja 1992. godine

3. Koje su se godine održali prvi demokratski izbori u Republici Hrvatskoj?
   
4. Brončanu skulpturu „Zdenac života“ koja se nalazi u Zagrebu, ispred Hrvatskog narodnog kazališta, izradio je poznati hrvatski kipar:

a) Antun Augustinčić

b) Frano Kršinić

c) Ivan Meštrović

d) Robert Frangeš

5. Poznati hrvatski matematičar, astronom, geodet i fizičar po kome je nazvan Institut koji predstavlja stožernu znanstvenu ustanovu u Republici Hrvatskoj u području prirodnih i biomedicinskih znanosti te istraživanju mora i okoliša je:

a) Juraj Haulik

b) Ruđer Bošković

c) Lavoslav Ružička

d) Ivan Vučetić

6. Izumitelj daktiloskopije, sustava identifikacije pomoću otisaka prstiju, rođen na otoku Hvaru, a umro u Argentini, je:

a) Andrija Mohorovičić

b) Ivan Vučetić

c) Ruđer Bošković

d) Đuro Deželić

7. Na Svjetskom prvenstvu u nogometu održanom u Rusiji 2018. godine reprezentacija Republike Hrvatske je osvojila:

a) prvo mjesto

b) drugo mjesto

c) treće mjesto

d) četvrto mjesto

8. Najpoznatija vrsta ugroženih ptica, koja se hrani strvinama, a obitava na sjevernojadranskim otocima (pretežno na Cresu) je:

a) galeb

b) orao štekavac

c) roda

d) bjeloglavi sup

9. “Notturno” i “Utjeha kose” pjesme su najpoznatijeg književnika hrvatske moderne:

a) Petra Preradovića

b) Hanibala Lucića

c) Antuna Gustava Matoša

d) Dobriše Cesarića

10. Katedrala sv. Jakova, 2000. godine upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine, nalazi se u:

a) Splitu

b) Zagrebu

c) Puli

d) Šibeniku

11. Književnost baroka u Republici Hrvatskoj obilježio je svojim epovima Ivan Gundulić. Njegova poznata djela su:

a) „Kiklop“ i „Mirisi, zlato i tamjan“

b) „Zlatarevo zlato“ i „Posljednji Stipančići“

c) „Smrt Smail-age Čengića“ i „Ribanje i ribarsko prigovaranje“

d) „Osman“ i „Dubravka“

12. Dan antifašističke borbe u Republici Hrvatskoj je dan:

a) 8. ožujka

b) 9. svibnja

c) 22. lipnja

d) 4. srpnja

13. Navedite ime jednog od najpoznatijih i najboljih hrvatskih košarkaša, koji je igrao i u NBA ligi, rođenog u Šibeniku, čija je skulptura postavljena u parku Olimpijskog muzeja u Lausanneu:
    
14. Zbog datuma proglašenja, Ustav Republike Hrvatske ima i popularni naziv:

a) božićni

b) novogodišnji

c) uskrsni

d) prvosvibanjski

15. Najviša planina u Hrvatskoj, s najvišim vrhom od 1.831 m, je:

a) Mosor

b) Velebit

c) Biokovo

d) Dinara

16. Svjetski afirmirani slikar, koji je studirao u Parizu, a slikao je alegorijske i povijesne kompozicije i portrete te je izradio svečani zastor Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu „Hrvatski narodni preporod“, zvao se:

a) Edo Murtić

b) Julije Klović

c) Vlaho Bukovac

d) Ivan Lacković Croata

17. „Tko pjeva zlo ne misli“, antologijsku „ljubavnu komediju s pjevanjem“, na temelju „Dnevnika malog Perice“ Vjekoslava Majera, režirao je:

a) Zvonimir Berković

b) Krešo Golik

c) Ante Babaja

d) Vatroslav Mimica

18. Hrvatski tenisač, pobjednik Wimbledona 2001. godine je:

a) Bruno Orešar

b) Marin Čilić

c) Goran Ivanišević

d) Ivan Ljubičić

19. Tko je izvršio oružanu agresiju na Republiku Hrvatsku 1990. godine, sukladno Deklaraciji o Domovinskom ratu (Narodne novine, br. 102/2000)?
    
20. Svjetski poznat izumitelj, fizičar i elektrotehničar rođen 1856. godine u Smiljanu kod Gospića, a umro 1943. godine u New Yorku, po kome je nazvana mjerna jedinica magnetskog polja je:

a) Ruđer Bošković

b) Nikola Tesla

c) Ivan Supek

d) Andrija Štampar

21. Fabijan Šovagović, Boris Dvornik i Ivo Gregurević bili su poznati hrvatski:

a) redatelji

b) scenaristi

c) glumci

d) producenti

22. Svjetski poznati izvozni proizvod hrvatske prehrambene industrije je začin:

a) Bajadera

b) Vegeta

c) cvijet soli

d) Cedevita

23. Najbolji igrač svijeta za 2018. godinu u izboru Međunarodne nogometne federacije (Fifa) i France Footballa je hrvatski nogometaš:
    
24. Poznate hrvatske umjetnice, Milka Trnina i Zinka Kunc-Milanov, bile su:

a) glumice

b) skladateljice

c) operne pjevačice

d) književnice

25. Viktor Kovačić, Stjepan Planić i Drago Ibler bili su poznati hrvatski:

a) arhitekti

b) književnici

c) slikari

d) glazbenici

26. Kojeg je sveca Hrvatski državni sabor svojom odlukom iz 1687. godine proglasio zaštitnikom Hrvatske, a čije je nacionalno svetište u Karlovcu?

a) sv. Antuna

b) sv. Josipa

c) sv. Nikolu

d) sv. Franju

27. Godine 1993. Hrvatska vojska izvela je munjevitu vojnu akciju kojom je, kopnenim putem, povezala sjever i jug Hrvatske, koji je agresor okupacijom prostora razdvojio. To je bila akcija:

a) Oluja

b) Bljesak

c) Maslenica

d) Maestral

28. Kako se zove rijeka koja je, prema ukupnoj duljini vodotoka, najdulja rijeka u Republici Hrvatskoj (562 km)?
    
29. Slava Raškaj bila je poznata hrvatska:

a) književnica

b) balerina

c) slikarica

d) liječnica

30. Na Olimpijskim igrama 1996. i 2004. godine Republika Hrvatska osvojila je zlatnu medalju i bila svjetski prvak 2003. godine u:

a) nogometu

b) vaterpolu

c) rukometu

d) odbojci

Točni odgovori: 1. d, 2. d, 3. 1990., 4. c, 5. b, 6. b, 7. b, 8. d, 9. c, 10. d, 11. d, 12. c, 13. Dražen Petrović, 14. a, 15. d, 16. c, 17. b, 18. c, 19. Srbija, Crna Gora i JNA s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u RH, 20. b, 21. c, 22. b, 23. Luka Modrić, 24. c, 25. a, 26. b, 27. c, 28. Sava, 29. c, 30. c

Antonio Šećerović
Foto: Ilustracija | MUP RH

The post Na ova pitanja moraju odgovoriti stranci za dobivanje hrvatskog državljanstva first appeared on KROATIV.AT.

Ponovno se vraćamo na situaciju koju smo imali prije nekoliko mjeseci, kada smo imali glavobolju od toga gdje sada treba PCR test, gdje ne treba, koliko smije biti star, gdje možemo samo biti tranzitni putnici, gdje je potrebna karantena itd.

Trenutno svaka zemlja Europske unije i susjednih zemalja ima svoja jedinstvena pravila, zbog čega je bitno napraviti jedan pregled terena prema kojem će se znati gdje hrvatski državljani imaju određena ograničenja putovanja.

Ulazak u Hrvatsku

Prvo je bitno spomenuti kako npr. hrvatski državljani iz Njemačke i Austrije, koji se ne nalaze na ‘zelenoj’ listi ECDC-a, moraju imati negativan PCR test koji nije stariji od 48 sati ili se testirati pri dolasku u Hrvatsku te tako u izolaciji čekati rezultat testa. Budući da je samo jedan finski otok na ‘zelenoj’ listi ECDC-a, ovo pravilo za ulazak u Republiku Hrvatsku vrijedi za sve regije u Europi.

Iznimke vrijede za osobe koji su zdravstveni djelatnici, pogranični radnici, učenici, stažisti i studenti koji svakodnevno putuju u inozemstvo uz uvjet da ne borave u Hrvatskoj i izvan nje duže od 12 sati, primjerice pomorce i radnike u sektoru prometa, pružatelje usluga prijevoza, diplomate te osoblje međunarodnih organizacija. Tranzit je dozvoljen u roku od 12 sati, a iznimke vrijede, kao i uvijek, za osobe koje putuju iz nužnih razloga i neophodnih zdravstvenih razloga.

Za osobe koje dolaze iz trećih zemalja (poput Bosne i Hercegovine), također je potreban negativni PCR test osim u slučaju tranzita, pograničnih radnika, diplomata, osoblja u prometnom sektoru itd. To vrijedi i za EU građane koji iz trećih zemalja dolaze u Hrvatsku.

Trenutno PCR test nije potreban za putnike koji dolaze iz Australije, Japana, Novog Zelanda, Ruande, Singapura, Južne Koreje, Tajlanda, Urugvaja i Kine.

Austrija

DO 7. prosinca je potreban negativan test na koronavirus koji nije stariji od 72 sata (ili je potrebno obaviti test u roku od 48 sati u Austriji). Iznimke vrijede za osobe koje dolaze iz Brodsko-posavske, Istarske, Koprivničko-križevačke, Osječko-baranjske, Šibensko-kninske, Varaždinske i Zadarske županije.

OD 7. prosinca do 10. siječnja se uvodi desetodnevna samoizolacija za sve koji ulaze u Austriju. Nakon pet dana je moguće prekinuti izolaciju uz predočenje negativnog testa, a tranzit je i dalje slobodan.

Hrvatski Autoklub (HAK) i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske izvijestili su na svojim stranicama da novo pravilo o karanteni u Austriji vrijedi od 7. prosinca. U međuvremenu su austrijski ÖAMTC i Gospodarska komora Austrije (WKO) na svojim stranicama objavili da je datum početka 19. prosinca. Novinska agencija APA piše kako “vjerojatno” 19. prosinca kreće odluka o karanteni, iako je na jučerašnjoj konferenciji na medije bio spomenut datum koji će biti “najkasnije do sredine prosinca“. Očekuje se uskoro službena informacija.

Njemačka

Svi građani koji dolaze iz Hrvatske moraju se testirati, a vrijeme do testa će se provesti u izolaciji. Ako ne želite u samoizolaciju, potrebno je donijeti test koji nije stariji od 48 sati (od ulaska u Njemačku).

Slovenija

Budući da se Hrvatska nalazi na crvenoj listi, potreban je negativan test na SARS-CoV-2, koji nije stariji od 48 sati i izveden je u državni članici EU-a, državi članici Schengenskog sporazuma ili od strane organizacije ili pojedinca koje Institut za mikrobiologiju i imunologiju te Nacionalni zdravstveni laboratorij za zdravlje i okoliš priznaju kao prikladne. Iznimke vrijede za osobe koje prevoze robu i za tranzit putnike (12 sati) te za nositelje diplomatskih putovnica.

Bosna i Hercegovina

Trenutno su granice Bosne i Hercegovine otvorene za državljane Hrvatske bez potrebnog testa na koronavirus. Isto vrijedi i za Crnu Goru i Srbiju.

Crna Gora

Trenutno su granice Crne gore otvorene za državljane Hrvatske bez potrebnog testa na koronavirus.

Srbija

Državljani Hrvatske moraju od 15. kolovoza predočiti negativan PCR test ne stariji od 48 sati, dok za građane Srbije nije potreban test.

Švicarska

Državljanima Hrvatske je još od 1. rujna obavezna 14-dnevna samoizolacija koja može trajati do negativnog rezultata testa na koronavirus.

Mađarska

Od 1. rujna je Mađarska zatvorila granice za sve putnike koji nemaju adresu stanovanja u ovoj zemlji, a ulaz je dozvoljen samo u tzv. opravdanim slučajevima. Otvoreni su granični prijelazi prema Hrvatskoj Udvar, Barcs i Leteneye, a za prekogranične radnike (do 30 km udaljenosti od granice) su otvoreni i prijelazi u Donjem Miholjcu i Baranjskom Petrovom Selu.

Italija

Trenutno su granice Italije otvorene za državljane Hrvatske bez potrebnog testa na koronavirus.

Češka

Trenutno su granice Češke otvorene za državljane Hrvatske bez potrebnog testa na koronavirus.

Antonio Šećerović / Hrvatski Autoklub (HAK)
Foto: Ilustracija – mup.gov.hr

The post Treba li ili ne PCR test? Pravila za hrvatske državljane u EU first appeared on KROATIV.AT.