25. svibnja 2024. u našoj Misiji, nadbiskup Splitsko-makarski mons. Zdenko Križić podijelio je sakrament potvrde 185 krizmanika. Slavlja smo imali u 9:30 sati i u 12:30 sati.

Na prvoj misi krizmu je primilo 79 kandidata, a na drugoj misi 106. Pjevanje su predvodili na prvoj misi župni zbor, a na drugoj zbor mladih.

Mons. Križić propovijed je temeljio na Djelima apostolskim, tekstu koji govori o silasku Duha Svetoga. A Duh je taj koji daje snagu za život, on ne uništava nego grije, daje toplinu i snagu da se možemo boriti s nedaćama života. Kada nema Duha onda se ne razumiju ni braća ni sestre. Apostol Pavao nam govori da je mir plod Duha Svetoga, ako nema Duha Božjega nužno će faliti mira.

Nadbiskup je na poseban način govorio o radosti kao daru Duha Svetoga, jer život bez radosti nije život.

Krizmanicima je poručio da su pred njima izbori koje tek moraju napraviti, upozorio ih je da je moguće pogriješiti i napraviti krivi korak, ali krivi korak ima posljedice za cijeli život. Važno je moliti Duha Svetoga da nas vodi kroz život i daje nam potrebnu snagu. Roditeljima je poručio da nije najvažnije osigurati djeci materijalno, nego formirati njihova srca i duše kako ne bi ostali prazni. Poručio je da nema poteškoće koja se s Bogom ne može svladati i nema situacije iz koje nema izlaza.

Na kraju svete mise fra Josip je čestitao krizmanicima, njihovim roditeljima i kumovima, te zahvalio vjeroučiteljima koji su vodili krizmanike kroz ovu godinu fra Marku, fra Darku i s. Dragani. Fra Radovanu na ispovijedanju i čitanju imena krizmanika. Sestrama Nikolini i Ivani koje su uredile crkvu kao i s. Luciji koja je pripremila svečani ručak.

Na koncu se zahvalio nadbiskupu Zdenku koji nas je pastirski pohodio te podijelio sakrament krizme našim krizmanicima. I zaželio mu da ga Duh Sveti vodi u nimalo laganom vođenju Splitsko-makarske nadbiskupije, izvijestili su iz HKM Beč.

The post U HKM Beč 185 krizmanika primilo sakrament potvrde first appeared on KROATIV.AT.

Dragi naši župljani,

donosimo Vam raspored za Sveto trodnevlje kao i raspored misa za Uskrs i Uskrsni ponedjeljak.

Na Veliki četvrtak imat ćemo i ove godine Getsemansku uru – klanjanje. Getsemanska ura je priprava za sve dublje ulaženje u tajnu Isusove muke koja je započela na Veliki četvrtak u večernjim satima u skrovitosti Getsemanija.

Blagoslovljeni Vam veliki dani pred nama; a svima Vama koji putujete ili ste već otputovali: sretno stignite, odmorite se i još sretnije nam se vratite!

𝐁𝐥𝐚𝐠𝐨𝐬𝐥𝐨𝐯 𝐡𝐫𝐚𝐧𝐞 𝐣𝐞 𝐮 𝐬𝐮𝐛𝐨𝐭𝐮 𝐳𝐚 𝐯𝐫𝐢𝐣𝐞𝐦𝐞 𝐯𝐚𝐳𝐦𝐞𝐧𝐨𝐠 𝐛𝐝𝐣𝐞𝐧𝐣𝐚 𝐢 𝐮 𝐧𝐞𝐝𝐣𝐞𝐥𝐣𝐮 𝐧𝐚 𝐩𝐫𝐢𝐣𝐞𝐩𝐨𝐝𝐧𝐞𝐯𝐧𝐢𝐦 𝐦𝐢𝐬𝐚𝐦𝐚, poručuju iz HKM Beč.

The post Raspored za Sveto trodnevlje u HKM Beč first appeared on KROATIV.AT.

Zašto Božić slavimo 25. prosinca u svojoj kolumni na službenim stranicama HKM Beč napisao je fra Ivica Janjić. Njegovu kolumnu prenosimo u cijelosti.

“Krenemo li od Svetog pisma uočavamo da jedina dva izvora koja imamo o Isusovu djetinjstvu – prva dva poglavlja Matejevog i Lukinog evanđelja – nigdje ne spominju točan datum Isusovog rođenja. Biblija, dakle, ne donosi datum. Stoga cilj ovoga teksta nije utvrditi točan datum kada se Isus rodio već zašto je uzet baš datum 25. prosinca za slavljenje Božića.

Jedna teorija kaže da su se u prosincu slavile Saturnalije u čast rimskog boga Saturna pa je stoga Božić stavljen na taj dan kako bi zamijenio taj poganski rimski festival. Međutim, proslave Saturnalija trajale su nekoliko dana; počele bi već 17. prosinca i trajale do 23. prosinca (prema nekim izvorima i do 25. prosinca). Stoga nema smisla da se ide zamijeniti staro pogansko slavlje novim tako da se novo stavlja na zadnji dan slavlja staroga ili čak nekoliko dana kasnije jer se time ništa ne bi postiglo.

Druga teorija tvrdi da je slavlje Božića stavljeno na 25. prosinca kako bi se zamijenio poganski rimski praznik Dies Natalis Deus Solis Invicti (Dan rođenja Nepobjedivog Sunca). Taj praznik ustanovio je car Aurelijan 274. godine, na datum 25. prosinca. Međutim, Hipolit Rimski (170. – 235.) u svojim Komentarima na knjigu Danielovu (oko 204. godine) piše da je rođenje Gospodinovo bilo 25. prosinca u Betlehemu. Ovo dakle znači da je datum Božića kao 25. prosinca bio poznat i prije nego što je car Aurelijan ustanovio na taj datum praznik Dies Natalis Deus Solis Invicti.

Prelazimo na Sveto pismo. U Lk 2,8 piše: „A u tom kraju bijahu pastiri: pod vedrim su nebom čuvali noćnu stražu kod svojih stada.“ Na temelju ovog teksta pojedini su površno zaključili kako nikako nije moglo biti zimsko vrijeme ni mjesec prosinac jer bi bilo prehladno za čuvanje stada na otvorenom. Međutim, na području Palestine pastire s ovcama nalazimo u svako doba godine (upravo zbog geografske širine područja), tako da nam ovaj podatak ne može pomoći u određivanju godišnjeg doba. Napravljena su i određena istraživanja prema kojim je razvidno kako je riječ o vrsti ovaca koje su na Bliskom istoku prisutne barem 5000 godina te koje se othranjuju baš u zimsko doba. Štoviše, u Izraelu je središnja sezona janjenja od prosinca do siječnja.

Dakle, vidjeli smo da je Hipolit Rimski već oko 204. godine pisao da je 25. prosinca Kristov rođendan. Ipak, najstariji zapis imamo kod pape – svetog Telesfora (+137.), koji je uveo tradiciju mise polnoćke na Badnjak. Iz tog vremena imamo sačuvane riječi Teofila (115. -181.), katoličkog biskupa Cezareje Palestinske: „Trebalo bi slaviti rođenje našega Gospodina na dan kada pada 25. prosinca.“

Zašto je onda izabran datum 25. prosinca za dan slavlja Božića? Postoji nekoliko teorija. Datum rođenja Ivana Krstitelja izvodi se iz datuma Zaharijinog ulaska u Svetište Gospodnje da prinese kâd (Lk 1,9). Polazište je Lk 1,5 – redak iz kojega saznajemo da je Zaharija bio iz razreda Abijina. Povezujući sa starozavjetnim svećeničkim obiteljima i praksom da je svaka obitelj u hramu služila tjedan dana dva puta godišnje dolazi se do toga da je svećenička služba iz razreda Abijina služila tijekom drugog tjedna židovskog mjeseca Tishri, a to je i tjedan u kojem se slavi Dan pomirenja.

Prema našem kalendaru, Dan pomirenja bio bi negdje između 22. rujna i 8. listopada. U tom slučaju, ako se uzme da su Zaharija i Elizabeta začeli Ivana Krstitelja nakon što je Zaharija završio sa službom u svetištu, Ivan Krstitelj bio bi začet negdje krajem rujna. Ako na to nadodamo prirodnih devet mjeseci, dobivamo kraj lipnja za datum rođenja. Ako sada pogledamo u katolički kalendar, vidimo da u Crkvi upravo 24. lipnja slavimo rođenje Ivana Krstitelja. Kada na ovo dodamo podatak koji nam je poznat iz Lk 1,36 (da se navještenje dogodilo u šestom mjesecu Elizabetine trudnoće), onda je jasno da je Ivan Krstitelj bio šest mjeseci stariji od Isusa. Ukoliko dodamo šest mjeseci na kraj lipnja dolazimo do kraja prosinca kao datuma Isusova rođenja.

Postoji drevna židovska tradicija po kojoj se veliki prorok rađa i umire na isti dan. Prateći ovu logiku, začeće bi bilo istoga dana kada i raspeće na križu. Već je iz rane kršćanske tradicije poznato kako se Navještenje slavilo 25. ožujka (o tome pišu Tertulijan i Hipolit). Od tog je datuma onda lako izvesti datum Božića – dodati prirodnih devet mjeseci. Također, prema jednoj drugoj tradiciji vjerovalo se da je 25. ožujka bio datum početka stvaranja (o tome piše Hipolit u svojim Kronikama) i onda bi začeće Isusovo 25. ožujka bilo novo stvaranje.

Sveti Augustin potvrđuje u svojim spisima ne samo tradiciju datuma 25. ožujka za slavlje začeća, nego i 25. prosinca za slavlje Isusova rođenja: “Isus je, vjerujemo, začet 25. ožujka i toga dana trpio. Na taj način novome grobu u koji je ukopan i gdje nitko od mrtvih nije bio položen ni prije ni poslije odgovara Djevičino krilo gdje je Isus začet i gdje se nije nitko od smrtnika začeo. Predaja je da se Isus rodio 25. prosinca.” (sv. Augustin, O Trojstvu, 4,9).

Prema julijanskome kalendaru, 25. prosinca je zimski solsticij – dan nakon kojega dani bivaju duži, a noći postaju kraće. Ovo je prepuno simbolike za kršćane, stoga nije isključeno da je i zbog toga uzet datum 25. prosinca. Već prorok Malahija (4,2) govori o suncu pravde, a Ivanovo evanđelje (u proslovu) o Riječi kao svjetlu koje u tami svijetli, koje ljudima bijaše svjetlo. U Zaharijinom hvalospjevu (Lk 1,78) imamo pohod „mladog sunca s visine“. Dotičnu simboliku spominje i sveti Augustin u svojim propovijedima za Božić, a također imamo govora o tome i kod svetog Jeronima u njegovim božićnim propovijedima: „Čak je i priroda u dogovoru s našim tvrdnjama i cijeli svijet neka svjedoči onome što tvrdimo. Sve do ovoga dana tama se povećava, od ovog dana ona se smanjuje, svjetlo osnažuje, tama slabi.“

Kao zaključak može se reći da navedene teorije ne isključuju jedna drugu, nego radije nadopunjuju. Dakako da se među kršćanima isprva Božić nije svugdje slavio na isti datum. Iako teološki simbolizam nije za zanemariti, za nas kršćane uistinu nije toliko važan točan datum Isusovog rođenja, već što nam Bog svojim utjelovljenjem želi poručiti. Stoga ćemo završiti riječima svetog Augustina: „Krista je majka nosila u utrobi, mi ga nosimo u srcu. Djevica je zatrudnjela Kristovim utjelovljenjem. Neka naše grudi zanesu vjerom u Krista. Marija je rodila Spasitelja, mi rodimo hvalu. Ne budimo neplodni! Neka nam duše budu Bogom plodne!“

fra Ivica Janjić

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

Foto: Kroativ

The post Kolumna fra Ivice Janjića: Zašto je za slavljenje Božića uzet datum 25. prosinca? first appeared on KROATIV.AT.

Već tradicionalno hodočašće pješaka u Maria Gugging će biti sljedeće subote 23. 09.

Polazak je iz crkve am Hof u 8,30 h do tramvaja br. 41 na Schottentoru, s kojim se vozimo do zadnje stanice Pötzleinsdorf, odakle pješačimo.

Sv. misa u Maria Guggingu će biti u 16 h, poručuju iz HKM Bec.

The post Ovaj vikend pješačko hodočaste vjernika HKM Beč u Maria Gugging first appeared on KROATIV.AT.