Grčki otok Mikonos mjesto je gdje ljetuju i bogati i slavni. Nogometne zvijezde i druge poznate osobe ondje provode svoje ljetne praznike. Jahte se nižu u uvalama. Na Mikonosu je ljetovala i jedna britanska obitelj. Kako piše otac obitelji na Redditu, u restoranu su se osjećali u najmanju ruku prevareno. Obiteljski ručak koštao je paprenih 360 eura. Prema vlastitoj izjavi, pokraden je na plaži Platis Gialos.

Prema tome, konobar u restoranu Eclipse navodno je rekao obitelji da mogu koristiti ležaljke u restoranu ako “kupe dva pića”. Isprva je obitelj mislila da su se “dobro dogovorili”, no raspoloženje se pokvarilo kada je konobar pozvao obitelj da naruče još, pića ili hrane. Na primjer, milkshake za djecu, što obitelj zapravo nije htjela, na što su na kraju pak pristali. Na pitanje mogu li vidjeti jelovnik i cijene, konobar je odgovorio da su cijene “jeftine”, napisao je obiteljski čovjek na Redditu.

Otac i majka tada naručili mojito i pivo. Budući da je obitelj u restoranu provela oko sat vremena, naručili su i nešto za jelo. Konobar je obitelji preporučio Kalamari, prema riječima oca jelo je trebalo koštati 19 eura. Uz kolutiće lignje išli su salata i kruh.

Na nesreću obitelji, to nije bilo posve točno. Dva tanjura lignji obitelj je platila gotovo 150 eura. Navodno besplatni prilozi dodati su na račun i koštali su gotovo 30 eura. Četiri pića roditelja koštali su pak 80 eura. Dječja dva milkshakea koštala su nešto manje od 40 eura. Otac je za ručak platio gotovo 360 eura, prenosi nekoliko britanskih medija.

Otac obitelji nije se slagao s računom i požalio se osoblju na ogroman račun. Čak su se konobari ljuto okupili na jedno mjesto, prepričava uzrujani Britanac. Blagajnica je zatim otrgnula vrh računa s detaljima transakcije te nazivom i adresom restorana. “Čak su od mene tražili potpis nakon plaćanja karticom, a iznos je bio 360 eura”, nastavio je otac na Redditu.

Prema vlastitoj izjavi, objavom incidenta otac želi zaštititi ostale turiste od takvih pljačkaških restorana.

The post Žalite se na Hrvatsku – pogledajte Grčku: Dva tanjura lignji 150 eura first appeared on KROATIV.AT.

Nekoliko stotina ljudi prosvjedovalo je danas za humaniju politiku azila te za prijem migranata iz migrantskog kampa “Morija” u Grčkoj. Prosvjedi su održani pod nazivom “Imamo mjesta”, a prosvjed su organizirale organizacije “Volkshilfe Österreich” te Platforma za humaniju azilnu politiku.

Organizatori su prosvjedom željeli istaknuti kako je civilno društvo u Austriji i dalje spremno pomoći ljudima u nevolji te prihvatiti izbjeglice, poput onih u grčkom kampu Morija.

Prosvjednici, njih nekoliko stotina, nosili su danas natpise na kojima je između ostalog pisalo „Kurz, Nehammer i FPÖ su palikuće. Srušimo granice, imamo mjesta”, ” Politika EU ubija ” i ” Nema deportacija u Afganistan “, a uzvikivane su i različite parole poput “Nema pravde, nema mira”, “Nitko nije ilegalan” itd.

Christoph Riedl iz “Diakonie Österreich” osudio je uvjete u izbjegličkim kampovima na grčkim otocima. “Izbjeglice su taoci grčke vlade. Njihova bijeda trebala bi uplašiti druge. Naša ljudska dužnost je da im pomognemo jer imamo mogućnosti. Ne pomagati je bezdušno i glupo. Uzmimo stvar u svoje ruke ”, – poručio je Riedl.

R.P
Foto: MAsylpolitik / twitter.com

The post PROSVJEDI U BEČU: “Srušimo granice, imamo mjesta” first appeared on KROATIV.AT.

Najglasniji po pitanju primanja migranata iz Morije u Austriji su poslovično Socijaldemokrati. Čelnica stranke Pamela Rendi-Wagner oštro je osudila odluku austrijskog kancelara, istaknuvši kako “spašavanje života nikada nije simbolička politika”. No, čini se da po tom pitanju nisu posve složni ni unutar Socijaldemokratske stranke Austrije.

Naime, prvi čovjek Gradišća i osoba koju bi mnogi voljeli vidjeti na čelu SPÖ – Hans Peter Doskozil istaknuo je kako za rješavanje migrantskog pitanja nisu potrebne samo pojedinačne mjere za smirivanje savjesti. Doskozil je naglasio kako savezna vlada treba dogovoriti i stvoriti zakonske propise za prihvat izbjeglica, a prema njegovim riječima, Austrija nije puno odmakla od 2015. godine.

Doskozil vjeruje kako je napokon potrebno zajedničko europsko rješenje. “Procesni centri izvan EU i učinkovita zaštita vanjskih granica EU”, – jasan je prvi čovjek Gradišća. Zanimljivo, sličan stav dijeli Anton Lang, čelnik štajerskog SPÖ -a koji je istaknuo kako su Uniji potrebne sigurne vanjske granice. On je svojim istupom navukao kritike Udruge socijalističkih studenata (VSStÖ).

R.P
Foto: Hans Peter Doskozil / facebook.com

The post HANS PETER DOSKOZIL: “Povijest se ponavlja” first appeared on KROATIV.AT.

Zeleni se, baš kao i Socijaldemokrati zalažu za primanje imigranata, ali Narodna stranke Austrije to kategorički odbija. Različite strane koje čine vladajuću koaliciju danas su istaknule kako je suradnja dobra, te da razgovaraju o daljnjim koracima koji će uključivati neki vid slanja humanitarne pomoći.

Čini se da Narodna stranka i dalje čvrsto drži “uzde” koalicije u svojim rukama, te da jučerašnje kritike Koglera i Sigrid Maurer nisu dale previše efekta. I dok austrijska vlada traži rješenje iz njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer rekao je da se deset europskih zemalja obvezalo na plan relokacije 400 maloljetnika bez pratnje koji su ostali bez skloništa nakon što je grčki izbjeglički kamp Moria izgorio do temelja.

Jedna od deset država je i Hrvatska koja se obavezala primiti 12 djece. Iz Ministarstva unutarnjih poslova su danas istaknuli kako će s pripremama za premještaj 12 maloljetnika iz Grčke započeti uskoro u suradnji i koordinaciji s njemačkim Predsjedništvom i Europskom komisijom.

R.P
Foto: AFP

The post IMIGRANTSKO PITANJE: Austrija šalje pomoć, Hrvatska prima 12 djece first appeared on KROATIV.AT.

Kurz je naime optužio Erdogana da koristi “migrante kao ucjenjivačko oružje protiv EU-a” te je dodao da bi Unija trebala uvesti sankcije Turskoj ako ona nastavi kršiti ljudska prava i grčki suverenitet u istočnom Sredozemlju.

“Ondje su novinari i članovi oporbe u zatvorima. A sada se i krši međunarodni zakon protiv Grčke. I što radimo? Za mene je neodrživo uvijek prihvaćati ponašanje (turskog predsjednika Recepa Tayyipa) Erdogana. Želimo da se povuku jasne crvene linije. A ako budu prijeđene, želimo da bude posljedica, do sankcija. Grčka je članica EU-a i za mene je tursko ponašanje neprihvatljivo”, – rekao je austrijski kancelar.

Nije ovo prvi put austrijskom kancelaru Kurz da se oštro suprotstavi turskom predsjedniku Erdoganu. Kurz je nekoliko puta u proteklih nekoliko godina bio najglasniji kritičar politike koju provodi Erdogan. Za razliku od Sebastiana Kurza, Europska unija i dalje mlako promatra sve što se događa na tursko-grčkoj granici. Nedosljedna u svojim stavovima Europska unija je Erdoganu popustila nekoliko puta, stavivši sebe u podređenu ulogu.

Isto tako, Službeni Brisel nekoliko je puta propustio zauzeti jasan stav oko Turske, odnosno oko politike turskog predsjednika Erdogana. Na drugoj strani, Erdogan jasno zna koliku važnost odnosno uteg za Europsku uniju imaju imigranti na grčko-turskoj granici.

Svjestan važnosti tog argumenta Erdogan vješto oponira Uniji svjestan njezinih unutarnjih slabosti koje u vrijeme krize sve više izlaze na vidjelo.

Uvođenje sankcija Turskoj značilo bi vrlo vjerojatno i novu migrantski krizu. Ima li Europska unija uopće snage da odgovori na takav izazov? Možda je točnije pitati, ima li EU snagu i jedinstvo da donese konkretnu i suverenu odluku kojom bi napokon pokazala da se s njom ne može tek tako manipulirati.

R.P
Foto: dieneuevolkspartei

The post KURZ PONOVO OŠTAR: Erdogan imigrantima ucjenjuje Europu first appeared on KROATIV.AT.

“Jasno je kako je potencijalnim azilantima bilo značajnije otežano podnošenje zahtjeva u proteklih nekoliko mjeseci, posebice na samom početku pandemije”, – kazala je za Reuters izvršna direktorica Europskog ureda za azil (EASO) Nina Gregori.

Prema informacijama iz Europskog ureda za azil (EASO) većina tražitelja azila u Europskoj uniji u 2020. do travnja bili su Sirijci, a slijede Afganistanci, državljani Venezuele te Kolumbije. Tražiteljima azila u proteklim godinama postalo je sve teže doći do Europe pošto je Europska Unija blokirala postojeće kopnene migrantske rute i osigurala pomoć Turskoj i Libiji kako bi one zaustavile dolazak migranata morskim putem.

R.P
Foto: Bulent Kilic / Agence France-Presse

The post ZAHTJEVI ZA AZIL: Drastično smanjenje u vrijeme corone first appeared on KROATIV.AT.