S 1,075 milijardi eura rezultat donacija bio je niži od 1,1 milijarde eura iz 2022. To proizlazi iz izvješća o donacijama za 2024. koje je u srijedu u Beču predstavilo Fundraising Association Austria. Za 2024. udruga predviđa daljnji pad rezultata od 1,03 milijarde eura, što bi moglo dovesti pod pritisak pogođene organizacije.

Dok je potpora žrtvama rata u Ukrajini oslabila, potresi u Turskoj i Siriji, kao i pomoć u domaćim olujama bili su ključni razlozi za donacije, rečeno je na konferenciji za novinare. Sustavno se znatno povećao iznos koji se troši na zaštitu okoliša i životinja. Što se tiče predviđanja za 2024., rečeno je da će obveze tijekom božićne sezone više nego ikad odrediti ishod godine prikupljanja sredstava.

Ruth Williams, direktorica Udruge za prikupljanje sredstava, nazvala je rezultat za 2023. “izuzetno ugodnim rezultatom u vrijeme najveće inflacije u 50 godina”. Oko 80 posto svih donacija u Austriji dolazi od privatnih osoba: “Unatoč ekonomskim ograničenjima, stanovništvo je još jednom pokazalo koliko je dobrotvorni rad važan u Austriji”, naglasila je Williams. “Iako minimalan, trend donacija je po prvi put negativan. Manje donacija i istovremeno značajno povećani troškovi za organizacije nažalost u praksi znače da je manje novca dostupno za dobrotvorne usluge.”

U mnogim je zemljama prošle godine došlo do ozbiljnog pada donacija. Prema udruzi, primjeri su Švicarska, Švedska i Češka, gdje je u svakom slučaju zabilježen dvoznamenkasti pad. Pad u Austriji također se može djelomično pripisati troškovima za Ukrajinu: dok je “Nachbar in Not” prikupio rekordnu sumu od 52,5 milijuna eura za pomoć Ukrajini 2022. godine, odgovarajuće donacije 2023. iznosile su samo 5,6 milijuna eura.

Socijalni i zdravstveni sektor te međunarodne pomoći pali su za jedan posto u odnosu na prethodnu godinu. No, s udjelom od 29 odnosno 25 posto, daleko najviše donacija ipak odlazi upravo u ova dva područja. Lani je 15 posto svih donacija bilo namijenjeno znanosti, istraživanju i sveučilištima, a jedanaest posto zaštiti okoliša i životinja, što znači da je područje poraslo za tri posto.

The post Prošle godine ljudi u Austriji donirali su više od milijardu eura first appeared on KROATIV.AT.

U Europi su presretnuti paketi s krivotvorenim novcem nominalne vrijednosti 14 milijuna eura. Europol je u ponedjeljak priopćio da se uglavnom radi o varljivo realističnom “filmskom novcu”.

U Austriji su Ured savezne kriminalističke policije i carinske vlasti povukle iz prometa više od 6.000 novčanica u vrijednosti od 383.030 eura, priopćilo je u utorak Ministarstvo financija.

Operacija, koju je koordinirao Europol, a vodili Španjolska, Portugal i Austrija, imala je za cilj zaustaviti distribuciju krivotvorenog novca putem poštanskih usluga diljem Europe. Operativna faza trajala je sedam mjeseci, a krivotvoreni novac je preuziman poštom iz Kine, Turske, Ujedinjenog Kraljevstva i Belgije. Ministar financija Magnus Brunner (ÖVP) zahvalio je uključenim dužnosnicima.

The post Europol otkrio 14 milijuna eura lažnog novca, dio pronađen i u Austriji first appeared on KROATIV.AT.

Grad Beč nastavlja promovirati vanjsku zaštitu od sunca u stambenim zgradama. Dosadašnja sredstva iznose 17,8 milijuna eura, a već je podneseno više od 15.000 zahtjeva.

Uz visoke ljetne temperature i moguće toplinske valove, uvijek su potrebne mjere za rashlađivanje doma. Učinkovita i klimatski prihvatljiva metoda je vanjska zaštita od sunca, koju su već iskoristili mnogi građani.

Gradska kampanja zaštite od sunca traje već četiri godine i do sada je postigla iznos od 17,8 milijuna eura. Po kućanstvu se može prijaviti najviše do 1500 eura.

Ofenzivom “zasjenjivanja” Grad promiče naknadnu ugradnju električnih ili mehaničkih zaštitnih uređaja od sunca na prozore i balkonska vrata u višekatnicama. Svatko tko je zainteresiran mora slijediti određeni postupak. Najprije vam je potrebna procjena troškova tvrtke.

Za višestambenu zgradu potrebno je ishoditi i suglasnost uprave. Uz odobrenje uprave imovine, konačno se možete prijaviti za gradska sredstva. Ukoliko troškovi nisu u cijelosti pokriveni, ostatak mora podmiriti najmoprimac sam.

The post Grad Beč sufinancira ugradnju žaluzina na prozore i balkonska vrata first appeared on KROATIV.AT.

Prema podacima Statističkog ureda Austrije, Austrija je 2023. godine potrošila 52,28 milijardi eura na zdravstvo, što je 4,8 posto ili 2,38 milijardi eura više nego 2022. godine.

Udio javne i privatne potrošnje za zdravstvo u gospodarskom rezultatu pao je s 11,2 na 10,9 posto jer je nominalni BDP u 2023. rastao čak brže od potrošnje za zdravstvo. Međutim, to je “još uvijek iznad razine prije pandemije”, rekao je generalni direktor Tobias Thomas.

Prema prvoj procjeni objavljenoj danas, zdravstvena potrošnja povezana s pandemijom ponovno će značajno pasti 2023. “Ali iznad svega, javna potrošnja na bolničke usluge i liječenje u uredskom sektoru povećala je troškove”, kaže Thomas.

Rashodi vezani uz pandemiju ponovno su znatno pali za 1,81 mlrd. No, preostali javni izdaci za zdravstvo – primjerice za bolnice, liječenje u privatnim ordinacijama, dugotrajnu njegu i medicinska pomagala – istovremeno su porasli za 9,6 posto.

Zdravstvena potrošnja privatnih kućanstava, društava za dragovoljno zdravstveno osiguranje, privatnih neprofitnih organizacija i poduzeća iznosila je 2023. godine gotovo dvanaest milijardi eura, što je gotovo 23 posto trenutne potrošnje za zdravstvo. U usporedbi s 2022., to je povećanje potrošnje od 6,7 posto; između 2015. i 2022. bilo je prosječno povećanje od 2,8 posto godišnje.

The post Izdaci za zdravstvo u Austriji u 2023. porasli su na preko 52 milijarde eura first appeared on KROATIV.AT.

Prema austrijskim medijima 77-godišnjakinja i njezin suprug iste dobi – oboje iz Sjeverne Makedonije – registrirani u Neulengbachu (okrug St. Pölten) od siječnja 2022. godine nezakonito su primali pomoć. Naime, prema policijskim informacijama od utorka, optuženi su uglavnom bili u domovini. Dvojac je prijavljen državnom odvjetništvu u St. Pöltenu.

Prema podacima policije, par je u razdoblju od siječnja 2022. do ožujka ove godine primio ukupno više od 22.000 eura prema Zakonu o provedbi socijalne pomoći Donje Austrije.

Više detalja policija ovaj put nije objavila.

The post Par iz S. Makedonije većinom boravio u domovini, imali prebivalište u Austriji. Oštetili Austriju za više od 22.000 eura first appeared on KROATIV.AT.

44-godišnjakinja je “ludim pričama” izblefirala muškarca i zaradila bogatstvo.

Vidio ju je kao svoju pravu ljubav, a ona ga je pokrala kao luda. 44-godišnjakinja je ludim pričama prevarila muškarca i zaradila bogatstvo – sada su se opet našli, ali na sudu.

Jučer se 44-godišnjakinja morala pojaviti pred sudom zbog teške trgovačke prijevare.

Majka troje djece, koja je već imala kriminalni dosje, glumila je zaljubljenost u 70-godišnjaka. Umirovljenik je ženu upoznao na njezinu radnom mjestu, postali su intimni, a uslijed toga je optuženica muškarcu pričala izmišljene priče. Kako bi se dokopala njegovog novca, žena je žrtvi rekla da boluje od raka ili da ide na operaciju mozga. Novac je 44-godišnjakinji trebao i za navodno prebacivanje tijela njenog prijatelja iz inozemstva.

“Zaklela se životom svoje djece da će vratiti novac. Sa 70 godina opet ću morat sve ispočetka”, uzdahnuo je umirovljenik na sudu. Njegova cijela ušteđevina, oko 160.000 eura prema tužiteljici, nestala je. “Ovisnost o kockanju bila je jača od mene”, rekla je optužena na sudu. Novac je uglavnom potrošen na automate za sreću. Zena je osuđena na dvije godine zatvora.

The post Austrija: Zaljubio se u mlađu ženu, a ona mu radi kockanja ukrala 160.000 eura first appeared on KROATIV.AT.

Mjesec travanj je tek počeo, ali za mnoge već je vrijeme za štednju! Prije nekoliko dana Bečanima je neočekivano stigla pošta iz grada Beča.

Heute je već izvijestio o nekoliko slučajeva u kojima je se od bečkih kućanstava traži da vrate 200 eura. “Tijekom standardiziranog pregleda Vaše prijave utvrđeno je prekoračenje maksimalnog dopuštenog godišnjeg prihoda, zbog čega nisu ispunjeni uvjeti za financiranje”, stoji među ostalim u pismu oštećenima.

“Nakon dobre vijesti prošle godine da sam dobila jednokratnu pomoć, danas je uslijedio horor! U ovakvom vremenu, kad sve poskupljuje i ljudi jedva žive, traže povrat 200 eura. Dakle, ti si zapravo kažnjen što radiš svaki dan, plaćaš porez, ne tražiš nikakvu potporu da bi si mogao priuštiti život!”, ljutito kaže Armin u intervjuu za “Heute”.

O povratu stambenog bonusa “Heute” je razgovarao s Mariom Dujakovićem, glasnogovornikom gradskog vijećnika Hackera. Navodno je bilo nekoliko kućanstava koja su premašila godišnji bruto prihod od 40.000 eura (odnosi se na samačko kućanstvo) ili 100.000 eura (odnosi se na višečlano kućanstvo). No, to je tek naknadno provjereno. Za to je postojao dobar razlog.

“Da smo prije svake od ovih 1.926.000 zahtjeva radili vlastitu provjeru, onda vjerojatno sve te prijave do danas ne bi bile obrađene i cilj pružanja brze hitne pomoći nikada ne bi bio postignut”, rekao je Dujaković.

Govorio je o povjerenju. No, uvijek je bilo jasno da će se točnost podataka provjeravati nasumično: “Kako unaprijed ne bi dolazilo do nepotrebnih nesporazuma, čak je programiran poseban kalkulator prihoda u koji možete sami testno unijeti sve podatke i koji vam je tada rekao jeste li kvalificirani za uslugu ili ne.”

The post Mnogim stanovnicima Beča ovih dana dolazi posta da moraju vratiti stambeni bonus koji su dobili prošle godine first appeared on KROATIV.AT.

Vjeruje se da je 24-godišnjak iz okruga Tulln kriminalno iskoristio klijente i počinio prijevaru s fotonaponskim sustavima.

24-godišnjak je navodno ponudio instalacije PV sustava po niskim cijenama i kratkim rokovima isporuke i montaže. Međutim, radovi se ili uopće nisu izvodili ili su ih izvodili samo amateri. Muškarcu koji je u međuvremenu uhićen pripisano je 50 prijevara diljem Austrije. Prema podacima policije, ukupna šteta iznosi 340.000 eura.

24-godišnjak je navodno više puta tražio polog za ugradnju fotonaponskih sustava. Kao sredstvo plaćanja poželjna je bila gotovina, izvijestila je u ponedjeljak Državna policijska uprava Donje Austrije. U deset slučajeva izvršeni su neki radovi ili je barem isporučen naručeni materijal, rečeno je. Među pogođenima su i četiri poduzeća.

Službenici policijske postaje Sieghartskirchen uhitili su optuženog 28. listopada prošle godine tijekom kućne pretrage. Muškarac je po nalogu državnog odvjetnika odveden u zatvor St. Pölten.

The post Austrija: 24-godišnjak navodno varao s fotonaponskim sustavima, šteta 340.000 eura first appeared on KROATIV.AT.

Policija ponovno upozorava na slučajeve prijevare u “tzv. triku kćer i sin”, o čemu se trenutno sve više izvještava. Žrtvom takvog trika u subotu je postao 83-godišnjak iz Gornje Štajerske.

S 83-godišnjakinjom iz okruga Bruck-Mürzzuschlag tijekom vikenda putem SMS-a kontaktirao je dosad nepoznati počinitelj. Stranac se pretvarao da je njegov sin. Uslijedio je duži pismeni razgovor u kojem je počinitelj od žrtve tražio novac. 83-godišnjak je zatim više puta putem interneta prebacivao novac – a prema tvrdnjama policije, radilo se o nekoliko tisuća eura.

U Štajerskoj je trenutno sve više ovakvih pokušaja prijevara, navodi policija, koja apelira na ljude da se uvjere je li njihov sin ili kći zaista u hitnoj situaciji. Glavna ciljna skupina su samci, starije osobe.

Pristup počinitelja obično je sličan: kontakt se ostvaruje telefonom, a pozivatelj se raspituje o stanju dotične osobe. Dok se razgovor nastavlja, ističe se hitna financijska situacija i traži se novac.

Policija preporučuje da takve razgovore ili razmjene poruka odmah prekinete, nikoga ne puštate u kuću ili stan i odmah obavijestite policiju.

The post 83-godišnjak u Austriji nasjeo na trik te ostao bez nekoliko tisuća eura first appeared on KROATIV.AT.

Ministarstvo zaštite klime ove godine osigurava investicijska sredstva od 150 milijuna eura za širenje obnovljivih izvora energije (zelena električna energija). Od toga je 135 milijuna dostupno za fotonaponske (PV), četiri za hidroenergiju, još četiri milijuna za biomasu i konačno milijun eura za vjetroelektrane, navodi se u priopćenju ministarstva.

Prema ministarstvu, investicijska potpora usmjerena je prvenstveno na tvrtke, budući da su privatni fotonaponski sustavi s vršnom snagom od 35 kilovata (kWp) oslobođeni plaćanja poreza na promet od početka 2024. godine pa se fizičke osobe više ne moraju prijavljivati ​​za financiranje. Ove godine bit će objavljena tri poziva za financiranje tvrtki.

Postojat će fiksni iznosi financiranja za manje PV sustave. Za sustave do deset kWp iznosi 195 eura/kWp, a za sustave između deset i 20 kWp iznosi 185 eura/kWp. Za sustave iznad 20 kWp, financiranje će se dodijeliti na temelju postupka nadmetanja.

Nadalje, obujam financiranja povećat će se ove i sljedeće godine u novoj regulativi o tržišnim premijama. Prema podacima ministarstva, za 2024. i 2025. godinu dostupan je ukupni obujam natječaja od 1.850 megavata (MW) za fotonapon, 1.082 MW za vjetroelektrane, oko 40 MW za biomasu i oko 500 MW za hidroenergiju.

Tržišna premija dio je sustava potpore kao dio Zakona o proširenju obnovljive energije (EAG). Namijenjen je kompenzaciji razlike između troškova proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i prosječne tržišne cijene električne energije. Ukoliko su troškovi proizvodnje veći od tržišne cijene električne energije, operatoru sustava se nadoknađuje razlika. Time se želi osigurati da se rad sustava isplati i ekonomski. Podržani su sustavi hidroenergije, vjetra, fotonapona, biomase i bioplina.

The post Austrija ove godine izdvaja 150 milijuna eura sredstava za širenje ‘zelene električne energije’ first appeared on KROATIV.AT.