Svi krajevi Hrvatske imaju svoj način čestitanja Badnjeg dana. Kroativ vam donosi priču kako se Badnji dan čestitao na teritoriju Dubrovačke Republike, a taj običaj njeguje se i dan danas.

Dubrovačka kolenda je tradicionalni oblik čestitanja Badnjeg dana koji se njeguje u Dubrovniku i na prostoru nekadašnje Dubrovačke Republike. Kolendari obilaze ulice, stanove i kuće te pjesmom, odnosno kolendom, nazdravljaju Badnji dan te čestitaju nadolazeći blagdan Božić i Novu godinu.

Sama povijest kolendavanja seže u 13. stoljeće, točnije prvi sačuvani zapis kolende je iz 1272. godine. On se nalazi u Statutu Dubrovačke Republike. U zapisima se spominje Badnjak kojeg su pomorci unosili u Knežev dvor te ga polagali na vatru, a pjesmom bi Knezu čestitali Badnji dan. Za tu njihovu pjesmu (kolendu) sam Knez bi ih nagradio.

Sami tekst kolende se malo razlikuje od grupe do grupe, a mi vam donosimo jedan od njih.

Dobra večer mi kucamo
Badnju večer čestitamo
došli smo vam kolendati
vašem dvoru hvale dati.

Ođe, ođe nazdravlje vam Badnja večer dođe.

Visoki su ovi dvori,
a u njima zlatni tori.
u torima golubica
naša vrijedna domaćica.

Gosparu će ona rijeti
da mi nijesmo baš prokleti
da smo pravi koledari
dubrovački leri stari.

Otvarajte škafetine
dajte nama beškotine
dajte nama šaku rogača
da nam srca budu jača.

Gospara našega prid dvore, pjevajmo braćo do zore.

Stihovi “Ispred kuće drvo loza, a u kući gospođa koza” su bili pošalica, a pjevali su se jedino u slučaju da domaćin ili domaćica ne otvore vrata i ne počaste kolendare.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

Pero Bačić
Foto: Matthias Mullie / Unsplash

The post Dubrovačka kolenda, dubrovački običaj čestitanja Badnjeg dana first appeared on KROATIV.AT.

Danas grad Dubrovnik slavi svoga zaštitnika sv. Vlaha. Tom prigodom održat će se 1049. Festa svetog Vlaha.

Festa svetog Vlaha UNESCO-va je nematerijalna svjetska baština u Hrvatskoj. Festa svetoga Vlaha traje neprekidno od 972. godine. Ona se temelji na legendi o pojavljivanju svetog Vlaha koji je pomogao Dubrovčanima u obrani od Mlečana. U Festi masovno sudjeluju stanovnici grada, okolice kao i nekih drugih krajeva Hrvatske te obližnjih zemalja.

U prošlosti se Festa svetog Vlaha obilježavala na prostoru cijele Dubrovačke Republike, od Neuma do Boke Kotorske. Kako bi svi mogli sudjelovati na Festi uvedena je i “Sloboština sv. Vlaha”, a to je značilo da je svaki prekršitelj, kažnjenik i prognanik mogao dva dana prije i dva dana poslije blagdana slobodno doći u grad, a da ga nitko nije smio pozvati na odgovornost.

Na sami blagdan su svi stanovnici Republike išli u grad, a oni koji nisu mogli doći slavili bi kod kuće. Oblačila se narodna nošnja te su se nosili crkveni barjaci. Stanovnici su zahvaljivali svome zaštitniku za sve sto je činio za njihov grad. U procesiji biskup i svećenici nose moći sv. Vlaha dok vjernici sa štovanjem ljube dlan i dodiruju relikvije u molitvama za sebe i svoj grad. Festa uključuje mnoge oblike ljudske kreativnosti, od narodnih običaja i pjesama do tradicionalnog oružja, trombuna, koje se pravi posebno za Festu i kojim se puca tijekom Feste i drugih važnijih događaja. Po završetku procesije odlaze barjaktari sa svojim barjacima u svoja sela prenijeti blagoslov parca svima koji na taj dan nisu mogli u Grad. Festa se tijekom stoljeća mijenjala pa ju je svaka generacija blago prilagodila kako bi unijela svoje ideje i učinila je suvremenom.

Ovogodišnja Festa sv. Vlaha odvija se pod posebnim uvjetima, a vezano uz mjere sprječavanja sirenja koronavirusa. U procesiji te misnom slavlju, a po preporukama Stožera moći će sudjelovati maksimalno 250 ljudi.

Svečano misno slavlje započelo je u 10.00 sati pred Katedralom, a nakon nje slijediti će tradicionalna povorka. U 15:30 barjaktari će pozdraviti prvostolnicu, biskupe i festanjule.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

The post Dubrovnik slavi ‘Festu sv. Vlaha’ first appeared on KROATIV.AT.

Na današnji dan 1808. godine Napoleon je ukinuo preko 500 godina staru Dubrovačku Republiku.

Dvije godine ranije 27. svibnja 1806. godine francuske trupe pod zapovjedništvom Jacquesa Lauristona ušle su u Dubrovnik. Francuzi su preuzeli civilnu vlast, a Senat i Vladu su raspustili na današnji dan te time službeno ukinuli Dubrovačku Republiku.

Dubrovačka Republika nalazila se na teritoriju današnjeg juga Hrvatske, na prostoru Dubrovnika i njegove neposredne kopnene i otočne okolice. Obuhvaćala je veći dio današnje Dubrovačko-neretvanske županije, Boku Kotorsku i sjeverno od Neuma.

Bila je država vrlo jakog pomorstva i sačuvala je svoju neovisnost trgovinom s velikim silama, primjerice Osmanskim Carstvom. Dubrovnik, teritorijalno malen kao država, morao je trgovati sa silama i davati im dio teritorija te je tako uspio opstati do ranoga 19. stoljeća. U 15. i 16. stoljeću Dubrovnik je na vrhuncu gospodarske moći. Ubraja se među najrazvijenije zemlje ondašnjega svijeta. Njegovi brodovi putuju po svim europskim i sredozemnim morima, te Atlantskom i Indijskom oceanu.

Temelj dubrovačkoga bogatstva bila je posrednička trgovina i pomorstvo. Dubrovnik je nabavljao sirovine i rude u jugoistočnoj Europi i izvozio ih na Zapad. Tehničku i luksuznu robu kupovao je na Zapadu i izvozio je u susjedne države.

Zanimljivosti vezane uz Dubrovačku Republiku

Za Dubrovačku Republiku vežu se mnoge zanimljivosti. Tako je poznato da stari Dubrovčani nisu nikada donosili odluke niti vijećali za vrijeme južine. Dana 27. siječnja 1416. godine Dubrovnik je prvi u Europi ukinuo ropstvo.

Danas u vrijeme koronavirus pandemije svima nam je dobro poznata riječ karantena. Manje je poznato da su Dubrovčani bili prvi koji su uveli karantenu već za vrijeme kuge 1377. godine. Dubrovačke su vlasti odredile da posada i roba svih brodova koji dolaze iz »kužnih krajeva« imaju provesti mjesec dana na otocima Supetar, Mrkan ili Bobara u Župskom zaljevu. Dubrovačka Republika napravila je 1296. jedan od prvih srednjovjekovnih sustava kanalizacije, koji je i danas u upotrebi.

Već 1301. godine uvedena je liječnička služba, dok već od 1347. godine postoji starački dom. Ljekarna Male Braće spada među najstarije u Europi. Za godinu osnutka ljekarne uzima se godina izgradnje samostana: 1317. Međutim, zasigurno je najstarija u Europi po kontinuitetu djelovanja.

• Austrija: Od ponedjeljka sunčano i do 32 °C
• Austrija: Policija objavila podatke – Srbi i Sirijci među osumnjičenima za napade na žene
• Austrija razmatra ukidanje popularnog bonusa
• Austrija: Uvodi se bonus za gorivo zaposlenima
• Austrijski navijači napali Hrvate na autocesti i ukrali 28 000 eura

P.B. / Wikipedia

The post Na današnji dan ukinuta Dubrovačka Republika first appeared on KROATIV.AT.