Nizozemska i neki dijelovi Belgije već su otkazali vatromet za Novu godinu. O tim mjerama se već razgovara i u Austriji, ali i u ostatku Europe. Po svemu sudeći, doček Nove godine bit će drugačiji nego ikad prije.

Kako bi izbjegli velike gužve, tradicionalni vatrometi već su zabranjeni u Nizozemskoj i u nekim dijelovima Belgije. Vlasti su to opravdale time da su bolnice već preopterećene i da ih ne bi dodatno trebalo opterećivati zbrinjavanjem ozlijeđenih od petardi i vatrometa.

U Gornjoj Austriji posljednjih se dana intenzivno raspravlja o zabrani vatrometa.
U Beču je već odgođena tradicionalna novogodišnja staza. Radi toga je otkazan i veliki vatromet na Heldenplatzu. Privatni vatrometi su već dulje vrijeme zabranjeni. Dopuštena su samo bezopasnija sredstva kategorije “F1”.

Donja Austrija trenutno se ne zamara sa zabranom vatrometa. “Naš primarni cilj je borba protiv pandemije koronavirusa. Sada moramo pričekati i vidjeti hoće li donesene mjere uroditi plodom”, izjavio je Albert Maca (ÖVP).

Glasnogovornik za ekonomska pitanja donjoaustrijskog FPÖ-a Reinhard Teufel, nedavno je vodio kampanju za novogodišnji vatromet. “Ljudi imaju pravo na tradicionalni vatromet na Silvestrovo”, rekao je Teufel u svom priopćenju za medije.

Zabrana trenutno nije na raspravi ni u Koruškoj. “S vremenom ćemo o tome razgovarati s stručnjacima u Koruškom odboru za koordinaciju koronavirusa. Sada je za to prerano”, rekao je Peter Kaiser (SPÖ)

S druge strane, Štajerska trenutno ispituje mogućnost zabrane tradicionalnog vatrometa. Hermann Schützenhöfer (ÖVP) i Anton Lang (SPÖ) to smatraju mjerom koju vrijedi razmotriti.

Također u gradu Salzburgu neće biti službenog vatrometa na Silvestrovo zbog korone. Salzburg želi izbjeći gužvu radi situacije s koronavirusom. Kao i prethodne godine, zabranjeni su privatni vatrometi.

Stručnjaci i vlada Vorarlberga pozivaju su se na nadležnost općina i gradonačelnika. Vatromet je općenito zabranjen tijekom cijele godine u Austriji, ali u “normalnim” godinama gradonačelnici dopuštaju iznimku za svaki doček Nove godine. “Preporučujemo općinama da ne odobravaju velike javne proslave novogodišnje noći, uključujući i vatromet”, rekao je Markus Wallner (ÖVP) za APA-u.

Pero Bačić
Foto: Nicolas Tissot / unsplash.com

The post Austrija: Bez tradicionalnog vatrometa u Novu godinu? first appeared on KROATIV.AT.

Prema pisanju portala Croatian Aviation, kanadski leisure avioprijevoznik, Air Transat, potvrdio je kako u ljetnom redu letenja 2021. godine planira ponovno povezati Toronto i Zagreb direktnom zračnom linijom.

Air Transat prvi je avioprijevoznik s dalekog tržišta koji potvrđuje svoj povratak u Zagreb u sljedećoj ljetnoj sezoni, a prvi let na liniji Toronto – Zagreb obavili su još u lipnju 2016. godine, kontinuirano povećavajući broj tjednih letova na ovoj liniji iz sezone u sezonu, te produljujući trajanje operacija (trenutno od svibnja do kraja listopada). Ovaj je avioprijevoznik na liniji prema Zagrebu uglavnom prevozio brojne kanadske turiste te je, s obzirom na smanjenu potražnju i putničke restrikcije na državnim granicama, bilo logično privremeno ukidanje linije za ovu ljetnu sezonu.

Prvi let na liniji Toronto – Zagreb najavljen je za utorak, 11. svibnja 2021. godine. Linija će do kraja svibnja prometovati jednom tjedno, od 30. svibnja dodaje se polazak nedjeljom, a od 17. lipnja i let četvrtkom. Od 17. lipnja Air Transat namjerava prometovati na ovoj liniji tri puta tjedno, do početka rujna, a zatim će se broj tjednih letova smanjivati kako se bude bližio kraj ljetne sezone. 

Na liniji Toronto – Zagreb – Toronto najavljeni su zrakoplovi tipa A330-200 koji u floti ovog avioprijevoznika imaju kapacitet od 332 do 345 sjedala.

Polasci iz Toronta su utorkom, četvrtkom i nedjeljom u večernjim satima, a kako se radi o  noćnom letu, polazak iz Zagreba za Toronto je sljedećeg dana (ponedjeljkom, srijedom i petkom). Osim Toronta kao krajnje destinacije, putnicima iz Zagreba dostupni su i drugi kanadski gradovi, poput Calgaryja, Vancouvera i Montreala.

R.P I HTZ.hr
Foto: airtransat.com

The post Od ljeta ponovno direktna linija između Kanade i Hrvatske first appeared on KROATIV.AT.

Austrijski ministar financija Gernot Blümel predstavio je danas austrijskom parlamentu proračun za 2021. godinu. Proračun za sljedeću godinu predviđa deficit od 6,3 posto BDP-a, a ovogodišnji deficit proračuna trebao bi dostići 9,5 posto BDP-a. Prema riječima ministra financija porast će i javni dug što je već bilo i najavljeno.

Blümel je istaknuo da se deficit od oko 3,5 posto očekuje i 2022. godine, a 2023. godine deficit će biti 1,9 posto. Javni dug bi trebao rasti i u sljedeće dvije godine, a rekordna vrijednost javnog duga trebala bi biti dosegnuta 2022. godine. Ministar financija loše brojke pripisuje krizi izazvanoj pandemijom koronavirusa koja je ostavila veliku štetu na austrijski državni proračun, ali i na gospodarstvo u cijelosti.

Što se tiče poreznog rebalansa proračuna, on do 2024. godine nije planiran, ali ministar financija očekuje kako bi se to možda moglo dogoditi u 2022. godini. Ministar je u svom obraćanju odbacio najave o novom lockdownu istaknuvši kako on nije planiran.

Austrijska vlada i ministarstvo financija osigurali su 29 milijardi eura za rad i zapošljavanje. Tim novcem se planira zaštititi i osigurati na tisuće radnih mjesta, ali ujedno se radi i na stvaranju perspektive za vrijeme nakon krize. Pored toga, nastavljaju se ulaganja u infrastrukturu, prije svega u mrežu željeznica.

Blümel je naglasio i važnost turizma u Austriji. Govorio je o važnosti smanjenja broja infekcija kako bi se mnoge države uklonile Austriju sa svojih crvenih listi, te kako bi turisti mogli ponovno doći u Austriju.

Proračunom je zadovoljan i austrijski kancelar Sebastian Kurz koji za sljedeću godinu ističe borbu na tri “fronta”: borba za svakog koronavirus pacijenta, borba za svaku tvrtku u Austriji i borba za svako radno mjesto.

R.P
Foto: Gernot Blümel / facebook

The post Proračun za 2021. godinu: U fokusu spašavanje radnih mjesta first appeared on KROATIV.AT.