Čak 60 posto bečkih prvašića koji zbog nedovoljnog znanja njemačkog jezika imaju status izvanrednih učenika rođeno je u Austriji. Podaci se odnose na školsku godinu 2025./2026. i pokazuju da problem s poznavanjem njemačkog jezika nije povezan samo s djecom koja su se nedavno doselila.
U nekim četvrtima problem ima većina učenika
Razlike među bečkim četvrtima vrlo su velike. U Favoritenu je od 2561 učenika koji su krenuli u prvi razred njih 1696 zbog nedovoljnog znanja njemačkog jezika imalo poteškoće u praćenju nastave. To je gotovo dvije trećine svih prvašića.
U Margaretenu je udio još veći i doseže 74,8 posto.
Posebno je zanimljiv podatak iz Liesinga. Od 1285 prvašića njih 460 imalo je status izvanrednih učenika zbog nedovoljnog znanja njemačkog jezika, a njih 351, odnosno 76,3 posto, rođeno je u Austriji.
U Donaustadtu i Floridsdorfu više od 70 posto takvih prvašića također je rođeno u Austriji.
Problem počinje prije škole
Podaci pokazuju da se jezične poteškoće pojavljuju već prije polaska u školu. U bečkim javnim vrtićima među 16.731 djetetom iz dva promatrana godišta njih 11.450 kao prvi jezik govori neki drugi jezik, a ne njemački.
Udio djece kojoj njemački nije prvi jezik povećao se u posljednje četiri godine. U privatnim vrtićima također je zabilježen rast.
Prema analizi, dio problema povezan je s činjenicom da roditelji sami slabo govore njemački, zbog čega djeca prije polaska u školu nemaju dovoljno prilika za njegovo usvajanje.
Beč priprema nova pravila
Bečka gradska vlast planira promjene u vrtićima. Obrazovna vijećnica Bettina Emmerling iz NEOS-a želi miješati skupine tako da najviše 20 posto djece u jednoj skupini govori isti drugi svakodnevni jezik.
Cilj je postići raznovrsnije jezično okruženje među djecom. Nova pravila još se pripremaju, a njihova primjena predviđena je od 2028. godine.
Prema procjenama stručnjaka citiranih u analizi, takve mjere dolaze u trenutku kada se jezični problem kod dijela djece već jasno vidi pri polasku u školu.
