U Austriji se svakoga dana rodi oko 50 djece koja ne dobivaju austrijsko državljanstvo. Riječ je o približno četvrtini svih novorođenih u zemlji. Nova inicijativa „Ein Pass, der passt” zalaže se za promjenu zakona prema kojoj bi djeca rođena u Austriji, čiji roditelji ondje već dugo žive, pod određenim uvjetima automatski dobivala austrijsko državljanstvo.
Oko 300.000 djece odrasta bez austrijskog državljanstva
Prema podacima austrijskog statističkog ureda Statistik Austria, oko 300.000 djece u zemlji živi bez austrijskog državljanstva. Istodobno, u Austriji ukupno živi približno 1,9 milijuna ljudi koji nemaju austrijsku putovnicu.
Inicijativa predlaže uvođenje uvjetovanog načela državljanstva prema mjestu rođenja, po uzoru na Njemačku. Prema tom modelu, djeca rođena u Austriji čiji roditelji već dulje vrijeme zakonito žive u zemlji automatski bi mogla dobiti austrijsko državljanstvo ako su ispunjeni propisani uvjeti.
Prijedlog je dobio potporu niza poznatih osoba, među kojima su bivši austrijski kancelar Franz Vranitzky, bivši povjerenik Europske unije Franz Fischler, pravnica Irmgard Griss, glumac Karl Markovics i književnica Elfriede Jelinek.
Politolog Gerd Valchars, jedan od pokretača inicijative, upozorava na problem demokratske zastupljenosti. Ako sve veći dio stanovništva nema pravo glasa, upozorava, biračko tijelo s vremenom više neće odražavati stvarnu strukturu društva.
Rođena u Austriji, ali bez austrijske putovnice
Među osobama koje podržavaju promjenu zakona nalazi se i dokumentaristica Olga Kosanović, koja je rođena u austrijskom gradu Korneuburgu, ali joj je odbijen zahtjev za austrijsko državljanstvo.
Razlog je, prema njezinim riječima, bio taj što joj je tijekom prethodnih 15 godina nedostajalo ukupno 58 dana boravka u Austriji. U izračun se, kako navodi, uračunavaju i godišnji odmori, maturalna putovanja, studijski boravci i odlasci povezani s poslom.
Iako je rođena i odrasla u Austriji, na papiru je ostala državljanka Srbije jer su njezini roditelji imali srpsko državljanstvo.
„To nema nikakve veze s integracijom”, poručila je Kosanović, ističući kako ne vjeruje da je u interesu Austrije odbijati ljude koji su u toj zemlji odrasli, ondje imaju središte životnih interesa i rade.
Svoje iskustvo i iskustva drugih ljudi obradila je u dokumentarnom filmu Noch lange kein Lipizzaner iz 2025. godine.
Visoki troškovi i strogi uvjeti otežavaju stjecanje državljanstva
Austrijsko zakonodavstvo već predviđa određene pogodnosti za djecu rođenu u zemlji. Ona mogu podnijeti zahtjev za državljanstvo nakon šest godina boravka, umjesto uobičajenih deset godina.
Međutim, to ne znači da državljanstvo dobivaju automatski. Potrebno je podnijeti zahtjev i ispuniti zakonske uvjete, koji uključuju i financijske kriterije.
Kosanović upozorava da su postupci naturalizacije skupi, a zahtjevi u pogledu prihoda visoki. Zbog toga, smatra, neke obitelji ne mogu svojoj djeci osigurati austrijsko državljanstvo čak ni kada su ona rođena i odrastaju u toj zemlji.
Dodatni problem, prema njezinim riječima, predstavlja mogućnost da ranije kazne za nepropisno parkiranje ili drugi upravni prekršaji roditelja utječu na mogućnost stjecanja državljanstva njihove djece.
„To bi moglo dovesti do demokratske neravnoteže”
Jedan od ključnih argumenata inicijative odnosi se na političku participaciju. Djeca koja odrastaju u Austriji, ali nemaju njezino državljanstvo, u pravilu ne mogu sudjelovati na nacionalnim izborima kao austrijski državljani.
Kosanović smatra da takav sustav dugoročno stvara demokratsku neravnotežu jer dio stanovništva, unatoč tome što je odrastao u zemlji, nema mogućnost odlučivati o njezinoj političkoj budućnosti.
Opisala je i osjećaj isključenosti koji, prema njezinim riječima, nastaje kada djeca u školi uče o demokraciji i pravnoj državi, a kasnije shvate da ne mogu sudjelovati u političkom životu na jednak način kao njihovi vršnjaci s austrijskim državljanstvom.
Pritom, ističe, nije riječ samo o pravu glasa nego i o osjećaju pripadnosti društvu te mogućnosti da pojedinac sudjeluje u donošenju odluka koje utječu na njegov život.
Inicijativa očekuje veću uključenost u društvo
Zagovornici reforme smatraju da bi stjecanje državljanstva od rođenja, uz jasno definirane uvjete, moglo pridonijeti većem osjećaju pripadnosti i spremnosti na društveni angažman.
Kosanović vjeruje da bi se ljudi koji su od početka prihvaćeni kao ravnopravni članovi društva lakše uključivali u njegov politički i društveni život.
Inicijativa „Ein Pass, der passt” zato poziva na promjenu austrijskih propisa kako bi se djeci koja su rođena u zemlji i čije su obitelji ondje dugoročno nastanjene olakšalo stjecanje državljanstva.
Prijedlog otvara širu raspravu o odnosu između državljanstva, integracije i demokratske zastupljenosti u Austriji.

