Bosna i Hercegovina u nedjelju, 4. listopada, izlazi na Opće izbore, a jedna od najvažnijih i politički najosjetljivijih tema ponovno je izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Za tu poziciju natječu se Darijana Filipović iz HDZ-a BiH, Zdenko Lučić kao neovisni kandidat kojeg podupire blok hrvatskih oporbenih stranaka te Slaven Kovačević iz Demokratske fronte.
Zašto je izbor sporan?
Prema postojećem izbornom sustavu, hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva biraju birači iz Federacije BiH. To znači da za hrvatskog člana ne glasaju samo Hrvati, nego i Bošnjaci te ostali birači u Federaciji.
Upravo je taj model posljednjih godina izazivao ozbiljne političke sukobe. Željko Komšić četiri je puta izabran za hrvatskog člana, a za njegov izbor presudna bila potpora bošnjačkog biračkog tijela.
Komšić se ove godine više ne natječe, ali njegova Demokratska fronta kandidirala je Slavena Kovačevića. On zastupa takozvani građanski politički koncept, dok Darijana Filipović i Zdenko Lučić naglašavaju pitanje političke ravnopravnosti Hrvata i mogućnosti da hrvatski birači sami odlučuju o svom predstavniku.
Hoće li se scenarij ponoviti?
To se prije izbora ne može pouzdano znati. Ono što je izvjesno jest da izborni zakon nije promijenjen, pa i dalje postoji mogućnost da znatan broj bošnjačkih birača odlučuje o ishodu izbora za hrvatskog člana Predsjedništva.
Istodobno, hrvatski birači nisu potpuno ujedinjeni oko jednog kandidata. Glasovi se dijele između Darijane Filipović i Zdenka Lučića, dok Kovačević može računati na birače izvan hrvatskog nacionalnog korpusa. Upravo će odnos tih triju biračkih skupina odrediti rezultat.
Pitanje tko će zauzeti hrvatsko mjesto u Predsjedništvu zato nije samo izborno pitanje, već i jedan od ključnih političkih sporova između Hrvata i Bošnjaka u BiH.
Nakon izbora ponovno će se otvoriti pitanje izmjena Izbornog zakona i načina na koji bi se ubuduće birao hrvatski član Predsjedništva. Hrvatski politički predstavnici godinama traže model kojim bi hrvatski birači imali presudniji utjecaj na izbor svog predstavnika, dok zagovornici građanskog modela upozoravaju na pravo svakog birača da slobodno glasa za kandidata kojeg smatra najboljim.
Upravo zato nedjeljni izbori neće odlučiti samo tko će sjediti u Predsjedništvu BiH, nego bi mogli ponovno otvoriti isto pitanje koje politički odnosi Hrvata i Bošnjaka nisu uspjeli riješiti posljednjih godina.
