Connect with us

Svijet

Studija sa Stanforda: Lockdown nema značajniji utjecaj na širenje virusa

Objavljeno

na

Studija jednog od najuglednijih svjetskih sveučilišta Stanford pokazala je da lockdown nema značajniji utjecaj na širenje virusa. Na studiji su radili Eran Bendavid, Christopher Oh, Jay Bhattacharya i John P.A. Ioannidis, ugledni profesori sa Sveučilišta Stanford u SAD-u. Njihova studija je objavljena nakon “peer reviewa” (pregleda i odobrenja drugih stručnjaka) u znanstvenom časopisu European Journal of Clinical Investigation.

Stanfordska studija je uspoređivala slučajeve u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Iranu, Italiji, Nizozemskoj, Španjolskoj i SAD-u, zemljama koje su provodile lockdown, i zatvaranje kompanija sa slučajevima u Južnoj Koreji i Švedskoj, koje su imale blaže mjere na dobrovoljnoj osnovi. Cilj studije bio je analizirati učinak blažih ili strožih mjera na promjene u ponašanju pojedinca i suzbijanje prijenosa virusa.

Istraživači sa Stanforda su koristili matematički model za usporedbu zemalja sa strožim i blažim mjera. U zaključku studije se između ostalog navodi: “Iako se male koristi ne mogu isključiti, ne nalazimo značajne koristi od uvođenja restriktivnijih mjera u odnosu na područja s blažim mjerama. Slična smanjenja zaraze pod lockdownom mogu se postići i manje restriktivnim intervencijama.”

Različite studije s različitim rezultatima

Treba napomenuti da postoje i drugačije studije koje su donijele drugačije rezultate. Studija londonskog Imperial Collegea, objavljena u časopisu Nature u lipnju prošle godine, pokazala je da se uvođenjem lockdowna početkom pandemije širom Europe spasio 3.1 milijun života.

No postoje i studije koje idu u prilog studiji sa Stanforda, primjerice studija danskih znanstvenika koji su usporedili rezultate širenja virusa na dva slična područja zemlje gdje je jedan dio stanovništva bio pod čvrstim lockdownom, a drugi ne. Ta studija je pokazala da razlike u širenju virusa među njima nije bilo.

Isto tako studija francuskih znanstvenika je usporedila rezultate među preko stotinu zemalja diljem svijeta u odnosu na mjere koje su njihove vlade nametnule i također su došli do zaključka da nikakve represivne mjere nemaju značajan utjecaj na stopu smrtnosti od covida.

Ekonomske posljedice lockdowna

I dok se studije bave medicinskim posljedicama lockdowna, znanstvenih radova o ekonomskim posljedicama lockdowna značajno je manje. Činjenično je jasno da lockdown ostavlja ogromne posljedice na ekonomiju, što se posljedično reflektira na sve spektre ljudskih života. Vrijedi zato istaknuti da strože mjere ostavljaju daleko dugotrajnije posljedice na društvo u cijelosti te ćemo te efekte moći evaluirati tek nakon određenog vremenskog perioda.

Vidljivo je i da u znanstvenoj zajednici raste broj protivnika lockdowna što sugerira i da znanstvenici sve jasnije uviđaju ogromne nedostatke “zaključavanja ljudi” kako bi se obuzdao virus koji svejedno ostaje među nama.

I da se na trenutak vratimo na Stanfordsku studiju. Jedan od autora je Jay Bhattacharya, ugledni znanstvenik kojeg neki (ne)opravdano kritiziraju. Naime, on je među potpisnicama Deklaracije iz Grat Barringtona, izjave koja je ohrabrila nacionalne vlade da ukinu lockdowne kako bi se dosegnuo kolektivni imunitet među mladim i zdravim ljudima, dok bi se zaštita fokusirala na starije. Opravdano je postaviti pitanje, nije li to i trebao biti cilj svih vlada i zdravstvenih službi.



Advertisement

Svijet

Novi detalji nesreće autobusa, putnik tvrdi da su se u jednom trenutnku “vozači navodno svađali”

Objavljeno

na

Autobus je u srijedu doživio ozbiljnu nesreću na njemačkom Autobahnu 9 u blizini Leipziga, u kojoj je nekoliko ljudi poginulo i ozlijeđeno. U večernjim satima spašavanje je bilo u tijeku – dizalica za izvlačenje bila je na licu mjesta, izvijestila je glasnogovornica policije. U međuvremenu se doznaje sve više detalja o nesreći.

Autobus na kat Flixbusa trebao je u srijedu ujutro prevesti putnike iz Berlina u Zürich. Međutim, između čvorišta Wiedemar i Schkeuditzer Kreuz u Saskoj, vozilo je zatim izletjelo s ceste i prevrnulo se. Policija izvješćuje o četvero mrtvih i više od 20 ozlijeđenih.

Prvobitno se govorilo o pet smrtnih slučajeva. Policija je u srijedu navečer ispravila broj mrtvih na četiri. Osoba za koju je prvobitno javljeno da je mrtva u životnoj je opasnosti, priopćila je policijska uprava Leipziga.

Još uvijek nije jasno zašto je vozilo izletjelo s ceste. Putnik je izvijestio za “Leipziger Volkszeitung” da je putovanje cijelo vrijeme bilo “čudno”. U nekom trenutku vozač je čak promašio rutu i morao je naglo zakočiti te se navodno posvađao i s kolegom, prenosi Krone.

Nastavi čitati

Svijet

Potraga za djevojčicom i dalje traje, bager na obiteljskom posjedu, roditelji opet na policiji

Objavljeno

na

Miloš i Ivana Ilić, roditelji nestale curice Danke (2), od jutra su ponovno u policijskoj upravi u Boru, gdje se provode sva ispitivanja o okolnostima pod kojima je dijete nestalo, doznaje Nova.rs

“Roditelji su sinoć bili razdvojeni, svatko je bio u svojoj obiteljskoj kući, a nadzirala ih je policija. Od jutra su ponovno u policijskoj postaji s djelatnicima Centra za socijalnu skrb”, navodi izvor iz istrage.

Kako portal doznaje, starije dijete, za koje je majka navela da mu je davala vodu u trenutku kada je mala Danka nestala, dodijeljeno je baki i djedu na čuvanje dok se istraga ne završi.

Također, kako se doznaje, obitelj nije bila u evidenciji Centra za socijalnu skrb.

Još policijskih snaga i vatrogasaca pristiže u Banjsko polje oko vikendice Ilića, na područje gdje je posljednji put viđena malena Danka Ilić (2), za kojom se već treći dan bezuspješno traga. 

Pored vatrogasaca i policije na licu mjesta nalazi se i bager. Kako je javio Telegraf, policija otvara i šahtove oko kuće obitelji Ilić, a kopa se i lopatama nedaleko od kuće. 

Nastavi čitati

Svijet

Evo koliko sati na poslu provode radnici u Austiji, a koliko u Hrvatskoj i EU

Objavljeno

na

By

Prema podacima Sveučilišta u Groningenu na koje se poziva X račun Landgeist, karta Europe po pitanju prosječno uloženih radnih sati izgleda poprilično iznenađujuće.

Premda broj uloženih sati nije nužno u korelaciji s produktivnošću, iznenađujuće je vidjeti kako je na samom vrhu popisa Grčka, koja prosječno po radno sposobnom stanovniku može računati na 2036 sati, što je podjeljeno na pet radnih dana unutar 51. tjedna, gotovo osam sati.

U stopu ih prati Poljska koja ima tek neznatno manje sati, 2023, a treća je Rusija koja se može pohvaliti s 1961 satom po radno sposobnom stanovniku.

Foto: Twitter / screenshot

Što se tiče Hrvatske, kotira jako dobro. Nakon vodeće trojke, jedino još Litva i Latvija rade više, dok smo s Turskom praktično u egalu, prosjek nam se razlikuje za samo jedan sat. Turci rade 1832, a mi 1831 sat godišnje. Radnici u Austriji rade 1611 sati godišnje.

Zanimljivo, na samom dnu popisa, s osjetno manje provedenih sati na poslu su tradicionalno bogate zemlje s visokom stopom BDP-a po glavi stanovnika. Tako je primjerice na samom dnu – Danska.

Oni na poslu provode svega 1381 sat godišnje, što je tek nešto manje od pet i pol sati dnevno. U Danskoj radni dan traje sedam i pol sati, a njihova produktivnost očito ne iziskuje veliki broj sati provedenih na radnom mjestu.

Slijedi ih Norveška, pa Njemačka. Slabo stoje i Finci te Šveđani, a neobično je vidjeti i Bugarsku sa svega 1645 sata, okruženu zemljama u gornjem dijelu tablice. Za naše susjede poput BiH, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova – podataka nema.

Nastavi čitati
LM