Austrija bi se u narednim desetljećima mogla suočiti s ozbiljnim nedostatkom radne snage, unatoč trenutačno visokoj nezaposlenosti. Johannes Kopf, čelnik austrijske Službe za zapošljavanje (AMS), upozorava da bi do 2050. godine zemlji moglo nedostajati oko 120.000 kvalificiranih radnika. Zbog demografskih promjena smatra da će dugoročno biti nužno povećati zakonsku dob za odlazak u mirovinu.
Austriji bi moglo nedostajati 120.000 stručnih radnika
Prema analizi AMS-a, starenje stanovništva i demografske promjene znatno će utjecati na austrijsko tržište rada. Iako se zemlja trenutačno suočava s visokom nezaposlenošću, u budućnosti bi pojedine regije mogle imati ozbiljne poteškoće s pronalaskom zaposlenika.
Kopf smatra da se problem ne može riješiti isključivo zapošljavanjem stranih stručnjaka. Prema njegovim riječima, putem austrijske crveno-bijelo-crvene karte, namijenjene kvalificiranim radnicima iz trećih zemalja, ne dolazi ni približno dovoljno ljudi da bi se zadovoljile buduće potrebe gospodarstva.
Dulji radni vijek i više zaposlenih na puno radno vrijeme
Čelnik AMS-a smatra da Austrija mora bolje iskoristiti postojeći potencijal radne snage. To podrazumijeva dulji ostanak zaposlenih na tržištu rada, ali i povećanje udjela zaposlenih na puno radno vrijeme umjesto na nepuno.
Pritom je upozorio da je nužno znatno proširiti dostupnost skrbi za djecu. Bez dovoljno mjesta u vrtićima i odgovarajuće organizirane skrbi mnoge obitelji nemaju stvarnu mogućnost birati između rada na puno i nepuno radno vrijeme.
Kopf smatra da bi trebalo poboljšati i obrazovanje mladih nezaposlenih osoba te izbjeglica kako bi se lakše uključili na tržište rada.
„Matematika će prije ili kasnije pobijediti ideologiju”
Jedna od najvažnijih poruka čelnika AMS-a odnosi se na dob za odlazak u mirovinu. Prema njegovoj procjeni, dugoročno neće biti moguće izbjeći povećanje zakonske dobne granice, primjerice sa 65 na 67 godina.
„Prije ili kasnije matematika će pobijediti ideologiju”, poručio je Kopf, ističući da političari moraju donositi i nužne odluke, a ne samo one koje su popularne među biračima.
Poslodavci zanemaruju iskusne radnike
Kopf je posebno upozorio na položaj radnika starijih od 60 godina. Iako ih poslodavci često cijene zbog iskustva i stručnosti, nakon gubitka posla mnogi teško pronalaze novo zaposlenje.
Takvu je situaciju opisao kao apsurdnu: radnici se smatraju vrijednima dok su zaposleni, ali nakon otkaza odjednom postaju prestari za nova radna mjesta.
Njegova poruka poslodavcima koji se žale na nedostatak radnika bila je jasna: „Tko ne zapošljava starije osobe, nema pravo govoriti da mu nedostaje radne snage.”
Obrtnička zanimanja i naukovanje ponovno dobivaju na važnosti
Govoreći o utjecaju umjetne inteligencije na tržište rada, Kopf je rekao da zasad ne vidi značajne promjene koje bi ona izazvala u zapošljavanju. Posebno je istaknuo nedostatak stručnjaka u obrtničkim zanimanjima, čiji se poslovi ne mogu jednostavno zamijeniti umjetnom inteligencijom.
Zbog toga je pozvao na veći broj naučnika i učenika u sustavu strukovnog obrazovanja. Prema njegovim riječima, osobe sa završenim naukovanjem imaju vrlo dobre izglede za zaposlenje.
Založio se i za model prema kojem bi mladi nakon završene mature mogli upisati strukovno obrazovanje. Smatra da se u gimnazijama premalo govori o toj mogućnosti te da naukovanje nakon mature ne bi trebalo promatrati kao korak unatrag, nego kao dodatnu priliku za stjecanje traženih vještina.
Prema upozorenju čelnika AMS-a, Austriju u narednim desetljećima očekuju velike promjene na tržištu rada, a rješavanje problema nedostatka radnika zahtijevat će istodobne promjene u obrazovanju, zapošljavanju i mirovinskom sustavu.

