Američki YouTuber Nate Friedman snimio je 56-minutnu reportažu u i oko džamije Masjid Manhattan, nekoliko blokova od mjesta na kojem se prije terorističkih napada 11. rujna 2001. nalazio Svjetski trgovački centar. U razgovorima s pojedinim posjetiteljima zabilježio je niz kontroverznih izjava o islamu, Hamasu, Holokaustu i napadima 11. rujna.
„Treba li me ubiti?“ – „Da“
Jedan od razgovora posebno je privukao pažnju. Friedman je sugovorniku rekao da ne vjeruje u Alaha te ga pitao treba li strahovati ako se protivi njegovoj vjeri.
Muškarac je odgovorio potvrdno. Na izravno pitanje novinara „Treba li me ubiti?“ također je odgovorio „da“.
Friedman je tijekom reportaže razgovarao s više ljudi ispred džamije, a potom je ušao u objekt i sudjelovao na molitvi petkom.
Kontroverzni stavovi o vjeri i nasilju
U jednom razgovoru Friedman je sugovorniku pokazao propovijed prema kojoj osoba koja čini teške grijehe, uključujući ubojstvo ili silovanje, ali moli, može biti u boljem položaju pred Allahom od osobe koja ne čini takve grijehe, ali ne moli.
Sugovornik se složio s tom tvrdnjom. Na pitanje novinara znači li to da je on, koji ne moli, „gori od silovatelja“, odgovorio je potvrdno.
Friedman je potom pokušao razgovor usmjeriti na žrtve napada 11. rujna i pitao jesu li ljudi koji su se nalazili u tornjevima zaslužili umrijeti. Sugovornik na to pitanje nije želio odgovoriti.
Poruka s propovijedi: „Allahova pobjeda je blizu“
Tijekom molitve petkom Friedman je snimao i propovijed imama. U dijelovima koje je moguće jasno razumjeti spominju se muslimani koji, prema riječima propovjednika, trpe zbog svojih neprijatelja i „licemjera diljem svijeta“.
U propovijedi se također navodi da je „Allahova pobjeda vrlo blizu“ te se govori o sukobu između muslimana i njihovih protivnika. Na kraju se spominje i oslobođenje Gaze i Palestine.
Pitanja o 11. rujnu i Židovima
Jedan od posjetitelja s kojim je Friedman razgovarao rekao je da ne vjeruje kako su muslimani organizirali napade 11. rujna.
Kao objašnjenje naveo je da muslimani, prema njegovu mišljenju, nisu imali tehnologiju potrebnu za takvu operaciju. Na pitanje tko je onda odgovoran, odgovorio je „Amerikanci“, a potom, nakon dodatnog pitanja, spomenuo mogućnost da su to bili Židovi.
Takve tvrdnje predstavljaju stavove pojedinačnih sugovornika iz reportaže i same po sebi ne predstavljaju stav džamije niti njezinih članova u cjelini.
Sugovornik negirao Holokaust
U drugom razgovoru Friedman je pitao jednog posjetitelja vjeruje li da se Holokaust dogodio.
Muškarac je odgovorio da ne vjeruje. Ni fotografije i videosnimke nisu ga uvjerile, uz tvrdnju da se takvi materijali mogu proizvesti.
U drugim razgovorima pojedini sugovornici rekli su da o Holokaustu ne znaju dovoljno ili da su o njemu čuli samo kroz povijesne izvore. Zbog toga se njihovi odgovori međusobno razlikuju.
„Hamas je organizacija u koju vjerujem“
Jedan muškarac koji je rekao da dolazi iz Malija razgovarao je s Friedmanom o Hamasu.
Isprva je rekao da napadi 11. rujna nemaju veze s islamom. Na pitanje o Hamasu potom je izjavio da je riječ o organizaciji u koju vjeruje.
Friedman ga je pitao smatra li Hamas terorističkom organizacijom. Sugovornik je dva puta odgovorio niječno, uz objašnjenje da ne vidi dokaze za takvu tvrdnju.
Sjedinjene Američke Države Hamas službeno vode kao stranu terorističku organizaciju od 1997. godine.
„Ne znam ništa o 7. listopadu“
U nastavku razgovora Friedman ga je pitao i o napadu Hamasa na Izrael 7. listopada 2023. godine.
Sugovornik je rekao da ne zna je li riječ o terorističkom napadu te da ne poznaje dovoljno događaje tog dana. Kada ga je Friedman ponovno pitao zna li išta o 7. listopadu, odgovorio je niječno.
Ranije kontroverze povezane s imamom
U reportaži se spominje i Sheikh Mostafa Elazabawy, koji je 2014. godine bio imam Masjid Manhattan.
Friedman je prikazao starije snimke propovijedi u kojima se iznose tvrdnje o navodnom utjecaju Židova na društvo i svjetsku politiku. Investigative Project on Terrorism ranije je izvijestio i o propovijedi iz 2008. godine u kojoj je Elazabawy navodno koristio izraz „rak“ govoreći o Židovima.
Elazabawy je 2014. bio član međureligijskog savjetodavnog odbora muzeja posvećenog napadima 11. rujna. Iz odbora je kasnije istupio zbog neslaganja s dijelom sadržaja filma o usponu Al-Qaide, smatrajući da bi prikaz mogao muslimane dovesti u vezu s islamističkim terorizmom na način koji bi ih neopravdano generalizirao.
„Želim da cijeli svijet bude muslimanski“
Jedan od sugovornika u reportaži rekao je da vjeruje kako će jednog dana cijeli svijet biti muslimanski.
Na pitanje bi li želio da se to dogodi, odgovorio je potvrdno. Dodao je da bi volio da svi ljudi postanu muslimani jer, prema njegovom uvjerenju, muslimani odlaze u raj.
Tvrdnja o parkiranju tijekom molitve
Friedman je tijekom snimanja razgovarao i s muškarcem koji je automobil ostavio na nogostupu.
Kada ga je novinar pitao smije li ondje parkirati zbog molitve, muškarac je odgovorio da smije upravo zbog molitve. Friedman je potom razgovarao s prometnim službenicima, koji nisu komentirali njegov upit.
U reportaži se navodi da njujorška prometna pravila zabranjuju zaustavljanje i parkiranje na nogostupu te za takav prekršaj predviđaju novčanu kaznu.
Džamija na svojoj stranici osuđuje terorizam
Istodobno, službeni stav Masjid Manhattana koji je naveden u reportaži znatno se razlikuje od dijela izjava koje je Friedman snimio.
Džamija na svojoj internetskoj stranici ističe vrijednosti ljudskog dostojanstva, tolerancije, poštovanja i međureligijske suradnje.
Još 2010. godine Masjid Manhattan javno je osudio sve oblike terorizma, uključujući napade 11. rujna. U tadašnjoj izjavi navedeno je da su u napadima poginuli i muslimani i nemuslimani.
Zbog toga izjave pojedinih osoba zabilježene u Friedmanovoj reportaži ne mogu se automatski pripisati cijeloj džamiji, njezinu vodstvu ili svim muslimanima koji je posjećuju.
