Connect with us

Kultura i mediji

Kultura u našem gradu: Najbolje izložbe u bečkim muzejima u 2022. i 2023.

Objavljeno

na

U drugoj polovici ove godine posjetitelje u glavnom gradu Austrije očekuju brojne izložbe koje vrijedi pogledati, a koje odlično dočaravaju bogatu bečku muzejsku ponudu.

Tako će Belvedere posebnom izložbom započeti obilježavanje 300. obljetnice postojanja, dok će Muzej povijesti umjetnosti postaviti izložbu posvećenu suparništvu među umjetnicima. Jesen u Albertini i njezinoj novoj lokaciji za zbirku suvremene umjetnosti Albertina Modern bit će u znaku retrospektive američkog umjetnika Jean-Michela Basquiata i američkog ekspresionizma. I za sljedeću se godinu pripremaju velike izložbe pa će tako, na primjer, Donji Belvedere postaviti Klimtova djela.

23. lipnja 2022. – 31. siječnja 2023. Oceani. Kolekcije. Refleksije. George Nuku / Etnografski muzej

Etnografski muzej (Weltmuseum Wien) izlaže djela suvremenog umjetnika Georgea Nukua, pripadnika Maora, starosjedilačkog stanovništva Novog Zelanda. Njegove instalacije krase devet različitih prostorija u muzeju, među kojima je i zbirka posvećena Oceaniji. Djelo „Bottled Ocean 2122″, koje se može besplatno vidjeti u Tezejevom hramu u parku Volksgarten, zaokružuje veliki projekt koji se bavi temama kao što su dekolonizacija, repatrijacija te odnos između muzeja i starosjedilačkih zajednica.

9. rujna 2022. – 8. siječnja 2023. Basquiat. O simbolima i znakovima / Albertina

Bit će to prvi put da je retrospektiva u Austriji posvećena američkom slikaru Jean-Michelu Basquiatu (1960. –1988.). U svojoj velikoj jesenskoj izložbi Albertina će predstaviti njegovih 80 glavnih djela iz renomiranih zbirki. Ovaj je slikar iz New Yorka ostavio velik trag na umjetničku scenu osamdesetih godina, a inspiraciju je crpio iz ulične umjetnosti, crtanih filmova, dječjih crteža i reklama. Cilj je izložbe rasvijetliti njegova kompleksna djela koja su često bila nabijena osjećajima.

15. rujna 2022. – 12. veljače 2023. Neviđena mjesta. Gregor Sailer / Kunst Haus Wien

Austrijski fotograf Gregor Sailer vodi promatrača na rub civilizacije. Provodeći mjesece u ekstremnim uvjetima, primjerice, na -50 stupnjeva Celzijevih na Arktiku, umjetnik fotografira teško dostupna područja i bavi se učincima klimatskih promjena na okoliš i političkim sukobima. U muzeju Kunst Haus Wien prvi će put u Austriji biti predstavljeni njegovi radovi.

20. rujna 2022. – 8. siječnja 2023. Idoli i rivali. Suparništvo među umjetnicima / Muzej povijesti umjetnosti

Načelo konkurencije oduvijek obilježava umjetnost. Bečki Muzej povijesti umjetnosti prvi put posvećuje izložbu suparništvu koje je vladalo među pojedinim umjetnicima kao i tendenciji da se natječu s kolegama koji su već preminuli. Iz te su konkurencije proizašla neka od najpoznatijih djela renesanse i baroka. Na izložbi se mogu vidjeti značajna djela iz zbirke muzeja i oko 70 međunarodnih posudbi – od Leonarda da Vincija do Michelangela, Albrechta Dürera, Tiziana, Petera Paula Rubensa i mnogih drugih.

22. rujna 2022. – 26. veljače 2023. Zvijer u tebi – stvorenja iz (i izvan) zbirke muzeja suvremene umjetnosti mumok

Muzej suvremene umjetnosti mumok posebnom će izložbom ove godine proslaviti 60. obljetnicu postojanja. Zbirka obuhvaća gotovo 500 radova koji tematiziraju životinje. Pritom se postavljaju pitanja o ulozi životinja u umjetnosti i njihovoj privlačnoj snazi, a pokrivene su i teme poput obiteljskih i rodnih odnosa, socijalizacije i pripitomljavanja.

14. listopada 2022. – 27. veljače 2023. Tilla Durieux. Svjedokinja stoljeća i njezine uloge / muzej Leopold

Ove će jeseni muzej Leopold postaviti izložbu posvećenu zanimljivom životu kazališne i filmske zvijezde rođene u Beču, Tille Durieux (1880. – 1971.). Smatrana najportretiranijom ženom svog vremena, bila je model brojnim umjetnicima kao što su Auguste Renoir i Oskar Kokoschka. U rijetkoj arhivskoj građi i posudbama iz drugih muzeja i privatnih zbirki prati se njezina iznimna karijera.

14. listopada 2022. – 22. siječnja 2023. Putevi slobode. Pollock. Rothko. Mitchell / Albertina Modern

Nakon 1945. godine njujorška škola apstraktnog ekspresionizma postigla je uspjeh i u Europi. Umjetnost je tada krenula sasvim novim putevima, što je rezultiralo ekspresionističkim pristupom u korištenju oblika, boja i materijala. U Albertini Modern bit će prikazana djela istaknutih predstavnika američkog ekspresionizma kao što su Jackson Pollock, Mark Rothko i Joan Mitchell te austrijskih umjetnika Marije Lassnig, Arnulfa Rainera, Güntera Brusa i Hermanna Nitscha.

2. prosinca 2022. – 7. siječnja 2024. Belvedere. 300 godina postojanja muzeja / Donji Belvedere

Sljedeće godine bečki Belvedere slavi 300. rođendan. Godine 1723. završena je izgradnja gornjeg dvorca nakon desetogodišnjih radova. U velikoj izložbi muzej se bavi vlastitom poviješću koju su obilježili moć, dvorska slavlja i značajni povijesni događaji. Izložba ističe raznolikost muzeja i zbirke koja je postajala sve veća kroz stoljeća.

Više informacija: https://b2b.wien.info/en/press-media-services/pressservice/vienna-exhibition-highlights-in-2022-and-2023-426370.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Film, teatar & TV

Oscar: Oppenheimer je proglašen najboljim filmom

Objavljeno

na

Iza nas je najveća filmska večer godine – dodjela Oscara.

Oppenheimer Christophera Nolana ove je godine bio rekorder u nominacijama s njih čak 13, a ujedno je i film s najvećim brojem nagrada (čak sedam). Slijedili su ga Poor Things Yorgosa Lanthimosa s 11 nominacija (osvojena četiri Oscara) i Killers of the Flower Moon Martina Scorsesea s 10 nominacija i niti jednim osvojenim kipićem, piše Index.hr.

Iako je večer bila prepuna očekivanih nagrada (Murphy, Nolan, Downey Jr., Oppenheimer), najveće iznenađenje večeri bila je kategorija najbolje glumice u kojoj su se svi pripremili na pobjedu Lily Gladstone, ali Oscara (drugog u karijeri), na kraju je osvojila Emma Stone. I dok je Scorseseov film očekivano i neočekivano “izvisio”, najveći gubitnik večeri je Maestro koji unatoč velikom trudu Bradleyja Coopera nije bio čak ni favorit u niti jednoj od sedam kategorija.

Dodjelu je vodio Jimmy Kimmel u Dolby Theateru.

Nastavi čitati

Kultura i mediji

Hrvatski glazbenik Matija Cvek ove nedjelje gostuje u Beču

Objavljeno

na

By

Poznati hrvatski glazbenik Matija Cvek gostuje ove nedjelje u Beču. Hrvatska glazbena zvijezda održat će koncert u bečkom teatru Akzent.

Koncert počinje u 19:30.

Ulaznice možete kupiti na ovom LINKU.

Matija Cvek (Zagreb, 9. ožujka 1993.) hrvatski je pjevač i tekstopisac. Proslavio se sudjelovanjem u HRT-ovoj emisiji A strana. Pažnju javnosti prvi put je privukao 2018. kada je objavio svoju pjesmu “Visine”. Cvekov prvi studijski album „Izbirljivo i slučajno” (2021.) debitirao je na vrhu hrvatske ljestvice albuma.

Cvek je na Pjesmi Eurovizije 2017. nastupio kao prateći vokal u pjesmi Jacquesa Houdeka “My Friend”.Nakon nastupa na Pjesmi Eurovizije redovito sudjeluje na raznim festivalima. U lipnju 2018., Cvek je objavio svoj debitantski singl “Visine”, a svoj debitantski studijski album „Izbirljivo i slučajno” je objavio 16. travnja 2021. i debitirao na vrhu hrvatske „Top of the Shops” ljestvice albuma. Početkom 2022. objavljena mu je suradnja s hrvatskom pjevačicom Eni Jurišić u pjesmi pod nazivom “Trebaš li me”. Pjesma je dosegla prvo mjesto na HR Top 40 postavši Cvekova prva pjesma na vrhu ljestvice. Na 29. dodjeli Porina Cvek je kući odnio dvije nagrade: nagradu za najbolji pop album i nagradu za najbolju mušku vokalnu izvedbu. Na dodjeli Cesarice 2023. Cvek je s pjesmom “Trebaš li me” osvojio nagradu za pjesmu godine. Pjesma je dobila dvije dodatne nagrade za Pjesmu godine na dodjeli „Zlatnog studija” 2023., odnosno „Top.HR Music Awards”. Dana, 25. lipnja 2023. Cvek je sudjelovao na Melodijama Jadrana 2023. s pjesmom “Zalazak”.

Također Matija je snimio duet s Marijom Šerifović pod nazivom “Pola sunca”. To je ljubavna balada puna emocija i romantike.

Nastavi čitati

Glazba

Dubrovačka kolenda, dubrovački običaj čestitanja Badnjeg dana

Objavljeno

na

Svi krajevi Hrvatske imaju svoj način čestitanja Badnjeg dana. Kroativ vam donosi priču kako se Badnji dan čestitao na teritoriju Dubrovačke Republike, a taj običaj njeguje se i dan danas.

Dubrovačka kolenda je tradicionalni oblik čestitanja Badnjeg dana koji se njeguje u Dubrovniku i na prostoru nekadašnje Dubrovačke Republike. Kolendari obilaze ulice, stanove i kuće te pjesmom, odnosno kolendom, nazdravljaju Badnji dan te čestitaju nadolazeći blagdan Božić i Novu godinu.

Sama povijest kolendavanja seže u 13. stoljeće, točnije prvi sačuvani zapis kolende je iz 1272. godine. On se nalazi u Statutu Dubrovačke Republike. U zapisima se spominje Badnjak kojeg su pomorci unosili u Knežev dvor te ga polagali na vatru, a pjesmom bi Knezu čestitali Badnji dan. Za tu njihovu pjesmu (kolendu) sam Knez bi ih nagradio.

Sami tekst kolende se malo razlikuje od grupe do grupe, a mi vam donosimo jedan od njih.

Dobra večer mi kucamo
Badnju večer čestitamo
došli smo vam kolendati
vašem dvoru hvale dati.

Ođe, ođe nazdravlje vam Badnja večer dođe.

Visoki su ovi dvori,
a u njima zlatni tori.
u torima golubica
naša vrijedna domaćica.

Gosparu će ona rijeti
da mi nijesmo baš prokleti
da smo pravi koledari
dubrovački leri stari.

Otvarajte škafetine
dajte nama beškotine
dajte nama šaku rogača
da nam srca budu jača.

Gospara našega prid dvore, pjevajmo braćo do zore.

Stihovi “Ispred kuće drvo loza, a u kući gospođa koza” su bili pošalica, a pjevali su se jedino u slučaju da domaćin ili domaćica ne otvore vrata i ne počaste kolendare.



Pero Bačić
Foto: Matthias Mullie / Unsplash

Nastavi čitati
LM