Švicarski građani u nedjelju izlaze na referendum koji bi mogao značajno promijeniti migracijsku politiku zemlje i njezine odnose s Europskom unijom. Inicijativa pod nazivom „Ne Švicarskoj s 10 milijuna stanovnika“ predviđa ograničavanje useljavanja nakon što broj stanovnika dosegne određeni prag.

Poslovna zajednica, sindikati i politički protivnici upozoravaju da bi usvajanje prijedloga moglo izazvati ozbiljne probleme na tržištu rada, ali i dovesti u pitanje desetljećima građene sporazume između Švicarska i Europska unija.

Desnica želi zaustaviti rast stanovništva

Inicijativu predvodi Švicarska narodna stranka, najveća politička stranka u zemlji, poznata po protivljenju masovnoj imigraciji i skeptičnom stavu prema Bruxellesu.

Prema prijedlogu, vlada bi nakon dosezanja 9,5 milijuna stanovnika morala početi ograničavati izdavanje dozvola boravka, spajanje obitelji i pojedine oblike migracija. Ako broj stanovnika dosegne 10 milijuna, Švicarska bi bila obvezna raskinuti sporazum o slobodnom kretanju osoba s Europskom unijom.

Poslodavci i sindikati zajedno protiv prijedloga

U rijetko viđenom savezu, najveće gospodarske udruge i sindikati zajednički vode kampanju protiv inicijative.

Upozoravaju da švicarsko gospodarstvo već godinama ovisi o stranoj radnoj snazi, posebno u zdravstvu, građevinarstvu, turizmu i visokotehnološkim industrijama. U pojedinim sektorima više od polovice zaposlenih dolazi iz inozemstva.

Protivnici referenduma tvrde da bi ograničavanje useljavanja dodatno pogoršalo kronični nedostatak radnika i usporilo gospodarski rast.

U pitanju i trgovinski odnosi s Europskom unijom

Dodatnu težinu referendumu daje činjenica da su Švicarska i Europska unija prije nekoliko mjeseci postigle novi paket sporazuma poznat kao Bilaterala III.

Stručnjaci upozoravaju da bi raskid sporazuma o slobodnom kretanju automatski mogao ugroziti i druge ključne sporazume o prometu, trgovini i pristupu europskom tržištu.

Europska unija je daleko najvažniji trgovinski partner Švicarske, a više od polovice ukupnog izvoza završava upravo na tržištu EU-a.

Ankete pokazuju tijesnu utrku

Prema posljednjim istraživanjima javnog mnijenja, većina birača trenutno se protivi prijedlogu, no razlika nije velika. Oko 52 posto ispitanika planira glasati protiv inicijative, dok je 45 posto podržava.

Očekuje se jedna od najskupljih referendumskih kampanja posljednjih godina, a obje strane zajedno planiraju potrošiti oko 15 milijuna švicarskih franaka.

Rezultat glasanja bit će poznat već u nedjelju navečer, a za prolazak inicijative potrebna je dvostruka većina – podrška većine birača i većine švicarskih kantona. Ishod bi mogao imati dalekosežne posljedice ne samo za migracijsku politiku zemlje, nego i za njezin gospodarski položaj u Europi.

The post Švicarska će imati referendum o ograničavanju migracija first appeared on KROATIV.AT.

Američki predsjednik Donald Trump najavio je novi vojni udar na Iran, unatoč prethodno dogovorenom prekidu vatre. Izjava je dodatno pojačala zabrinutost zbog mogućeg novog vala sukoba na Bliskom istoku.

Govoreći novinarima u Bijeloj kući, Trump je poručio da će američke snage ponovno djelovati protiv Irana.

„Jučer smo ih snažno pogodili, a snažno ćemo ih pogoditi i danas“, izjavio je američki predsjednik.

Novi američki napadi nakon rušenja helikoptera

Prema informacijama iz Washingtona, američki napadi tijekom noći izvedeni su kao odgovor na rušenje američkog vojnog helikoptera.

Američka vojska gađala je protuzračne sustave, radarske postaje i zapovjedne centre u području Hormuški tjesnac, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte.

Trump je ranije optužio Iran za odgovornost za gubitak helikoptera te najavio odmazdu.

Dvočlana posada helikoptera spašena je nakon incidenta.

Teheran uzvratio napadima na američke baze

Iranski mediji izvijestili su da je Teheran odgovorio novim napadima na američke vojne objekte u području Perzijskog zaljeva i u Jordan.

Za sada nema službenih podataka o mogućim žrtvama ili materijalnoj šteti nastaloj u tim napadima.

Razmjena udara dodatno povećava napetosti u regiji koja je posljednjih mjeseci suočena s nizom vojnih incidenata.

Trump ponovno poziva na sporazum

Istodobno s najavom novih vojnih operacija, Trump tvrdi da je diplomatski sporazum između Washingtona i Teherana praktički dovršen.

Prema njegovim riječima, Iran je pristao na odustajanje od razvoja nuklearnog oružja, što bi trebalo biti temelj budućeg dogovora između dviju država.

Američki predsjednik posljednjih tjedana više je puta javno tvrdio da je postizanje sporazuma vrlo blizu.

CNN: Trump najmanje 38 puta najavio skori dogovor

Prema analizi američke televizijske mreže CNN, Trump je od početka pregovora najmanje 38 puta izjavio da je dogovor s Iranom „vrlo blizu“ ili da Teheran želi što prije postići sporazum sa Sjedinjenim Državama.

Takve izjave davao je putem društvenih mreža, tijekom javnih nastupa te u razgovorima s medijima.

Unatoč optimističnim porukama iz Bijele kuće, nastavak vojnih operacija i međusobni napadi pokazuju da su odnosi između Washingtona i Teherana i dalje izrazito napeti.

Neizvjesna situacija na Bliskom istoku

Najava novih američkih udara dolazi u trenutku kada međunarodna zajednica pokušava očuvati krhki prekid vatre i spriječiti širenje sukoba na cijelu regiju.

Analitičari upozoravaju da bi daljnja eskalacija između Sjedinjene Američke Države i Iran mogla imati ozbiljne posljedice za regionalnu sigurnost, globalna energetska tržišta i međunarodne diplomatske napore usmjerene prema stabilizaciji Bliskog istoka.

The post Trump najavio nove napade na Iran: „Pogodili smo ih jučer, pogodit ćemo ih ponovno danas“ first appeared on KROATIV.AT.

Uoči početka Svjetskog nogometnog prvenstva, na stolačkim ulicama su osim zastava Bosne i Hercegovine, osvanule zastave Herceg-Bosne, Hrvatske, ali i zastave Republike BiH. 

Zastave su postavljene jedna uz drugu, što su mnogi doživjeli iznimno pozitivno. 

Navijačka euforija se već lagano osjeti, a ni Stolac nije iznimka. Bosna i Hercegovina na turnir ulazi s velikim očekivanjima i željom da napravi rezultat koji bi označio jedan od najvećih uspjeha reprezentacije. Skupina s Kanadom, Švicarskom i Katarom ostavlja prostor za optimizam.

Hrvatska, s druge strane, ponovno dolazi kao reprezentacija od koje se očekuje mnogo. Iako je skupina s Engleskom, Panamom i Ganom zahtjevna, Vatreni su posljednjih godina navikli javnost na velike rezultate i borbu do samog kraja, piše bljesak.

Bosna i Hercegovina prvu utakmicu igra protiv Kanade, dok Hrvatska prvenstvo otvara protiv Engleske. Upravo zato će se idućih dana u Hercegovini pratiti obje reprezentacije.

The post Divna slika iz BiH: Zastave BiH, Herceg-Bosne i Hrvatske izvješene zajedno first appeared on KROATIV.AT.

Talijanska državna policija u Lucci pronašla je i privela pet žena iz Bosne i Hercegovine, u dobi između 20 i 23 godine, koje su od ranije poznate policiji zbog imovinskih kaznenih djela, posebno džeparenja.

Protiv njih su izdane naredbe o obveznom protjerivanju s područja ove talijanske općine.

Odsjele u hotelu u Lucci

Prema navodima policije, žene su boravile u hotelu u gradu, a istražitelji sumnjaju kako su vlakom odlazile u susjedne pokrajine, gdje su se navodno bavile džeparenjem, nakon čega bi se vraćale u Luccu.

Policijski službenici koji rade na sprječavanju imovinskih kaznenih djela uspjeli su im ući u trag te ih identificirati.

Jedna pokušala pobjeći na željezničkoj stanici

Tijekom policijske provjere jedna od pet žena pokušala je pobjeći i sakriti se unutar željezničke stanice, no policajci su je ubrzo pronašli i identificirali.

S obzirom na prikupljene dokaze i ranije policijske dosjee, nadležne vlasti u Lucci izdale su naredbe o obveznom protjerivanju protiv svih pet državljanki Bosne i Hercegovine, u skladu s važećim zakonom.

The post Policija privela pet žena iz Bosne i Hercegovine zbog sumnje na džeparenje first appeared on KROATIV.AT.

Njemačka konzervativna unija CDU/CSU bilježi najlošiji rezultat u anketama od 2021. godine, dok desno-populistička Alternative für Deutschland (AfD) dodatno učvršćuje poziciju najjače političke snage u zemlji.

Prema najnovijem istraživanju instituta Insa za njemački Bild am Sonntag, AfD trenutno uživa potporu 29 posto birača, dok je Unija CDU/CSU pala na svega 21 posto.

AfD povećava prednost

Rezultati ankete pokazuju da je AfD zadržao vodeću poziciju, dok su demokršćani izgubili još jedan postotni bod u odnosu na prethodno istraživanje.

Na trećem mjestu nalaze se Bündnis 90/Die Grünen sa 14 posto potpore, dok Sozialdemokratische Partei Deutschlands (SPD) ostaje na 12 posto.

Die Linke može računati na 11 posto glasova, dok Bündnis Sahra Wagenknecht i Freie Demokratische Partei (FDP) s po tri posto trenutačno ne bi prešle izborni prag za ulazak u Bundestag.

Raste nezadovoljstvo kancelarom Merzom

Istodobno raste i nezadovoljstvo radom njemačkog kancelara Friedrich Merz.

Prema drugom istraživanju provedenom za isti medij, čak 77 posto ispitanika izjavilo je da nije zadovoljno njegovim radom. To je šest postotnih bodova više nego krajem travnja.

S druge strane, samo 15 posto građana pozitivno ocjenjuje rad kancelara, što predstavlja dodatni pad u odnosu na prethodno istraživanje.

Upozorenje vladajućoj koaliciji

Direktor instituta Insa, Hermann Binkert, ocijenio je rezultate ozbiljnim upozorenjem za njemačku vladu.

Prema njegovim riječima, zabrinjava činjenica da vlada ne uspijeva uvjeriti ni dio vlastitih birača, dok je razina nezadovoljstva znatno veća od one koja se obično bilježi u prvim godinama mandata nove savezne vlade.

Njemačka politička scena sve nestabilnija

Najnovije ankete potvrđuju nastavak velikih promjena na njemačkoj političkoj sceni. Dok tradicionalne stranke gube podršku, AfD nastavlja privlačiti sve veći broj birača nezadovoljnih gospodarskim stanjem, migracijskom politikom i radom savezne vlade.

Ako bi se ovakav trend nastavio, Njemačka bi se uoči sljedećih parlamentarnih izbora mogla suočiti s dosad nezabilježenim političkim preslagivanjem i dodatnim pritiskom na vladajuću koaliciju u Berlinu.

The post Njemačka: AfD nikad snažniji, Unija CDU/CSU gubi podršku glasača first appeared on KROATIV.AT.

Rusija je objavila da je tijekom noći na subotu odbila veliki ukrajinski napad bespilotnim letjelicama, pri čemu su, prema njihovim tvrdnjama, oborene stotine dronova u više regija zemlje.

Napadi i presretanja oko Sankt Peterburga

Prema navodima ruskih vlasti, dio dronova oboren je i u blizini Sankt Peterburga, gdje se u isto vrijeme održava međunarodni gospodarski forum. Sankt Petersburg i šira regija Leningrad bile su među glavnim ciljevima napada, a lokalne vlasti tvrde da je ondje uništeno 86 dronova.

Guverner regije, Aleksandar Drozdenko, poručio je da su borbene operacije i dalje bile u tijeku tijekom jutra, dok regija obuhvaća i važne luke uz Baltičko more.

Rusko ministarstvo obrane: oboreno 376 dronova

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je ukupno 376 ukrajinskih dronova presretnuto iznad više regija, uključujući Belgorod, Brjansk, Kalugu, Kursk, Leningrad, Novgorod, Orjol, Pskov, Rostov, Rjazan, Smolensk, Tver i Tulu, kao i iznad Moskovske regije, Krima te područja Crnog i Azovskog mora.

Prema istim tvrdnjama, sustavi protuzračne obrane bili su aktivni na širokom prostoru zapadne i južne Rusije.

Moskva i druge regije pod pritiskom

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izjavio je da je devet dronova koji su se kretali prema glavnom gradu presretnuto prije nego što su došli do ciljeva.

U južnom dijelu Rusije, u mjestu Ust-Labinsk, lokalne vlasti izvijestile su da je napad izazvao požar u naftnom skladištu, što dodatno pojačava zabrinutost zbog učestalih udara na energetsku infrastrukturu.

Širi kontekst rata i eskalacija napada

Rusko-ukrajinski rat posljednjih mjeseci bilježi intenziviranje uzajamnih napada dronovima i raketama, dok diplomatski napori za okončanje sukoba, uključujući posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, zasad ne donose konkretan napredak.

Napadi su se dogodili uoči završetka Sankt Peterburškog međunarodnog ekonomskog foruma (SPIEF), događaja koji ruska vlada organizira od 1997. godine, a na kojem je ranije govorio i predsjednik Vladimir Putin.

Žrtve i napadi i u Ukrajini

U međuvremenu, ukrajinske vlasti izvijestile su o žrtvama na svom teritoriju. U regiji Dnjepropetrovsk jedna je osoba poginula, dok su tri osobe ozlijeđene u ruskim napadima, prema navodima lokalnih dužnosnika.

Također su pronađena tijela dviju osoba u regiji Zaporižja, nakon prethodnog napada koji je izazvao njihovo nestajanje, dok se borbe nastavljaju na više frontova.

The post Okreće li Ukrajina tijek rata? Sve više napada na ruske gradove, napadnut i Sankt Petersburg first appeared on KROATIV.AT.

Jamajku je u petak navečer pogodio masovni nestanak električne energije koji je zahvatio cijeli otok i izazvao ozbiljne poremećaje u svakodnevnom životu stanovnika. Zbog prekida opskrbe električnom energijom brojni gradovi ostali su u mraku, dok nadležne službe još uvijek istražuju uzrok incidenta.

Riječ je o jednom od najvećih energetskih poremećaja u zemlji posljednjih godina.

Vlada potvrdila potpuni prekid opskrbe

Ministar energetike Jamajke Daryl Vaz potvrdio je putem društvenih mreža da je došlo do potpunog kolapsa elektroenergetskog sustava.

Iako je javnost obaviještena o prekidu opskrbe, vlasti zasad nisu iznijele informacije o mogućem uzroku kvara koji je doveo do nestanka struje na cijelom otoku.

Energetska kompanija pokrenula istragu

Nacionalni opskrbljivač električnom energijom Jamaica Public Service Company (JPS) potvrdio je da je došlo do velikog ispada sustava te da stručne ekipe intenzivno rade na utvrđivanju uzroka.

Iz kompanije navode kako su odmah nakon incidenta aktivirani planovi za hitne situacije te da su započele aktivnosti na postupnoj obnovi opskrbe električnom energijom.

Dio stanovništva već ponovno dobio struju

Prema dostupnim informacijama, tijekom noći električna energija postupno je vraćena u pojedinim dijelovima zemlje.

Ipak, velik broj građana još je neko vrijeme ostao bez napajanja, što je uzrokovalo poteškoće u prometu, poslovanju i radu javnih službi.

Popularna turistička destinacija suočena s velikim izazovom

Jamajka jedna je od najpopularnijih turističkih destinacija na Karibima te svake godine privlači milijune posjetitelja iz cijelog svijeta.

Masovni nestanak struje izazvao je zabrinutost među stanovnicima i turistima, posebno zbog činjenice da uzrok kvara još uvijek nije poznat.

Uzrok kolapsa elektroenergetske mreže još nepoznat

Nadležne institucije nastavljaju istragu kako bi utvrdile što je dovelo do potpunog prekida opskrbe električnom energijom.

Dok se čekaju službeni rezultati istrage, energetske službe fokusirane su na potpunu stabilizaciju mreže i povratak normalnog funkcioniranja elektroenergetskog sustava na cijelom otoku.

The post Mega-Blackout: U ovoj zemlji nestalo struje, uzrok i dalje nepoznat first appeared on KROATIV.AT.

Zrakoplov izraelske tvrtke Israir, koji je trebao sletjeti u Ljubljanu, nije dobio dozvolu za slijetanje te je preusmjeren u Zagreb, objavio je Israir u srijedu.

Odluku su, prema navodima tvrtke, donijele slovenske vlasti, a iz Israira tvrde kako je bila politički motivirana.

Izvršni direktor Israira Uri Sirkis izjavio je kako se ovim potezom krše zrakoplovni sporazumi i propisi Europske unije, piše Jerusalem Post.

U pokušaj pronalaska rješenja koje bi omogućilo realizaciju leta prema planu uključile su se i relevantne izraelske institucije, među njima Ministarstvo vanjskih poslova i Uprava za civilno zrakoplovstvo, no napori nisu dali rezultat, rekao je Sirkis.

Slovenija je izabrala premijera koji otvoreno podržava Izrael, što predstavlja značajan politički zaokret nakon razdoblja obilježenog zategnutim odnosima prema židovskoj državi.

Janez Janša ponovno je izabran 22. svibnja. To mu je četvrti mandat na čelu vlade, nakon što je tu dužnost obnašao od 2004. do 2008., od 2012. do 2013. te od 2020. do 2022. godine. Janša je čelnik desno orijentirane Slovenske demokratske stranke (SDS).

Za vrijeme njegova prethodnika Roberta Goloba Slovenija se svrstala među europske zemlje s najkritičnijim stavom prema Izraelu, uz Irsku i Španjolsku. U svibnju 2024. Slovenija je priznala palestinsku državu, a u srpnju 2025. Golobova vlada uvela je sankcije izraelskim ministrima Itamaru Ben-Gviru i Bezalelu Smotrichu.

”Svakoj novoj vladi pristupam s opreznom nadom i poštovanjem prema demokratskom procesu”, rekao je Robert Waltl, direktor Židovskog kulturnog centra u Ljubljani i jedan od predstavnika malobrojne židovske zajednice u Sloveniji, za Jerusalem Post nakon Janšine izborne pobjede.

The post Slovenija zabranila slijetanje izraelskom zrakoplovu, avion sletio u Zagreb first appeared on KROATIV.AT.

Snažan podmorski potres magnitude 6,2 pogodio je tijekom noći područje južne Italije. Prema podacima Austrijske službe za potrese (GeoSphere Austria), potres je zabilježen u 00:12 sati ispod Tirenskog mora, uz obalu regije Kalabrija.

Podaci o jačini potresa temelje se na mjerenjima talijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV) te američkog Geološkog instituta (USGS).

Potres zabilježen kod mjesta Paola

Epicentar potresa nalazio se u moru nasuprot mjesta Paola u Kalabriji, približno tri sata vožnje južno od Napulja.

Stručnjaci procjenjuju da veća materijalna šteta nije vjerojatna, ponajprije zbog činjenice da se epicentar nalazio pod morem te na relativno velikoj dubini od oko 250 kilometara.

Zbog velike dubine podrhtavanje se osjetilo na širokom području, ali je intenzitet na površini bio znatno manji nego kod plićih potresa iste magnitude.

Nema prijavljenih većih šteta

Talijanska vatrogasna služba objavila je ubrzo nakon potresa kako zasad nisu zaprimljeni pozivi vezani uz eventualne štete ili ozlijeđene osobe.

Oko pola sata nakon podrhtavanja vlasti su priopćile da nema informacija o ozbiljnijim posljedicama te da se situacija i dalje prati.

Potres osjetili i stanovnici Balkana

Iako nije prouzročio značajniju štetu, potres se osjetio na velikom području južne Italije. Prema izvješćima građana, podrhtavanje tla primijetili su i stanovnici pojedinih dijelova Balkanskog poluotoka, udaljenog oko 600 kilometara od epicentra.

Kalabrija i susjedna Sicilija spadaju među seizmički najaktivnija područja Italije, gdje su potresi relativno česta pojava zbog složenih tektonskih procesa u središnjem dijelu Sredozemlja.

The post Snažan potres pogodio susjednu zemlju: Magnituda bila 6,2 – osjetio se jako daleko first appeared on KROATIV.AT.

Pripadnici minhenske policije izveli su veliku akciju u subotu, 30. svibnja 2026., oko 22:30, nakon sukoba između 21-godišnjaka i njegovog 66-godišnjeg oca, obojice državljana Bosne i Hercegovine.

Tijekom rasprave, 21-godišnjak je navodno uzeo nož i zaprijetio ocu, nakon čega je 66-godišnjak odmah pozvao policiju. Zbog nejasne situacije, na mjesto događaja upućen je veći broj policijskih snaga.

Mladić je zatečen u stanu i privremeno uhićen. Protiv njega je podnijeta prijava zbog prijetnje, a nakon završetka policijskih mjera ponovno je pušten na slobodu.

Incident je povezan sa sporom oko stana u kojem su živjeli otac i sin. Otac, koji je godinama živio u Bogenhausenu, odlučio je preseliti i otkazao stan, ali nije obavijestio sina o svojim planovima. Kada je mladić saznao za otkaz, izgubio je kontrolu i došlo je do incidenta s nožem. Policijske snage spriječile su veći sukob, no spor oko stana još nije riješen.

The post Njemačka: Opsežna policijska akcija zbog incidenta u obitelji iz BiH first appeared on KROATIV.AT.