Kardinal Christoph Schönborn u velikom intervjuu za dnevnik Heute govorio  je o životu nakon odlaska s mjesta bečkog nadbiskupa, zabrani marama za djevojčice, odnosu kršćana i muslimana te demografskim promjenama u Austriji.

Schönborn o zabrani marama: „Država bi se trebala što manje miješati“

Schönborn se ponovno kritički osvrnuo na zabranu nošenja islamskih marama za djevojčice u školama. Istaknuo je da ni učitelji ni država, prema njegovu mišljenju, ne mogu jednostavno odlučiti predstavlja li određeno vjersko obilježje slobodu ili prisilu.

Pritom je povukao paralelu s djecom koja sudjeluju u katoličkim obredima te sa židovskim dječacima koji nose kipu. Smatra da bi se država u pitanje vjerskih simbola trebala uključivati što manje.

„Moje osobno uvjerenje je: kada je riječ o marami, država bi se trebala što manje miješati“, rekao je Schönborn.

Kardinal je pritom naglasio kako smatra da bi u društvu trebalo više učiti međusobno poštovanje različitih religija. Dodao je da se ne može pretpostaviti da su kršćani uvijek bili primjer tolerancije.

„Ne treba se čuditi ako muslimani postanu većina“

Jedan od najizravnijih dijelova intervjua odnosio se na demografske promjene u Beču.

Na pitanje zabrinjava li ga činjenica da muslimani prema navedenim podacima čine 42 posto učenika u bečkim obveznim školama, Schönborn je odgovorio da je budućnost prije svega povezana s demografijom.

„Tko ima djecu, ima budućnost“, rekao je kardinal.

Pritom je upozorio na pad broja djece među stanovništvom koje se smatra tradicionalno kršćanskim te povezao demografske trendove s velikim brojem izlazaka iz Katoličke crkve.

„Ne treba se čuditi da muslimani postanu većina ako svaki pristojni Austrijanac napusti Crkvu – jer se to navodno tako mora“, rekao je Schönborn.

„Većina muslimana želi živjeti u miru“

Unatoč razlikama oko pojedinih pitanja, Schönborn je naglasio da smatra kako većina muslimana u Austriji želi miran suživot.

Prema njegovim riječima, kršćanstvo i islam imaju različite vjerske tradicije, ali postoje i zajedničke vrijednosti, poput vjerovanja u Boga, odgovornosti čovjeka za vlastita djela i života nakon smrti.

„Uvjeren sam da većina muslimana u našoj zemlji želi živjeti u miru“, rekao je kardinal, dodajući da je to zajedničko važnije od rasprave o marami.

O križevima u školama: „Ne smeta mi što ih ima“

Schönborn je govorio i o križevima u javnim ustanovama. Kao primjer je naveo jednu muslimanku koju je čuo na televiziji, a koja je rekla da joj ne smeta što u Austriji postoji mnogo javnih križeva.

Prema njezinim riječima, križevi su joj čak bili znak da u toj zemlji postoje ljudi koji vjeruju u Boga.

„Izborna sloboda dragocjen je dio demokracije“

Kardinal je u intervjuu komentirao i politička pitanja, među ostalim odnos Crkve prema političkim strankama.

Na pitanje o tome trebaju li biskupi upozoravati birače na određene političke opcije, Schönborn je naglasio da je sloboda izbora temelj demokracije.

Istodobno je rekao da Crkva ima pravo govoriti o temeljnim vrijednostima, primjerice o odnosu prema izbjeglicama i ljudskom dostojanstvu.

„Izborna sloboda je dragocjeno dobro i temeljni dio demokracije“, rekao je Schönborn.

Nakon 30 godina na čelu bečke Crkve živi u samostanu

Schönborn je početkom 2025. predao dužnost bečkog nadbiskupa Josefu Grünwidlu. Danas živi u samostanu Malih sestara Jaganjca u bečkom Brigittenauu.

Iako više nema odgovornost za upravljanje bečkom nadbiskupijom, kaže da i dalje svakodnevno slavi misu i moli.

Za svog nasljednika Grünwidla rekao je da u nekim područjima stvari radi čak bolje nego što ih je radio on sam, posebno istaknuvši njegovu jasnoću, odlučnost i ljudskost.