14.1 C
Beč
4. travnja 2020.
Ekonomija Hrvati Istaknuto

Jesu li radnici najbolji hrvatski izvozni proizvod?

U Njemačkoj, a dijelom i u Austriji, među domaćim stanovništvom uvriježeno je mišljenje kako su Hrvati doista dobri i vrijedni radnici. Uistinu, o bilo kojem zanimanju da se radi, Hrvati zbilja jesu dobri, kvalitetni i pouzdani radnici. Veliki broj Hrvata, pogotovo onih mlađe životne dobi, u posljednje vrijeme je trbuhom za kruhom otišao u Irsku, a Irci o Hrvatima uopće ne skrivaju oduševljenje. Već polako čitamo da se veliki broj Hrvata sprema na dolazak u Austriju s prvim danom srpnja. Što to znači, da su najbolji hrvatski izvozni proizvodi upravo radnici koji Hrvatsku zamjenjuju nekom od bogatijih europskih zemlja. I dok naši radnici lako pronalaze polove, naše tvrtke koje imaju iznimno dobre proizvode ipak malo teže plasiraju iste te proizvode na neka od europskih odnosno svjetskih tržišta. U duhu ovog razmišljanja, možda će biti i pretjerivanje, ali Hrvatska će postati ozbiljna država onog trenutka kad prestane izvoziti radnike, a počne izvoziti proizvode.

Jučer je u Frankfurtu otvoren Njemačko-hrvatski gospodarski forum, u zajedničkoj organizaciji Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, Industrijsko-trgovinske komore Frankfurt, Hrvatskoga svjetskoga kongresa u Njemačkoj, Hrvatskog gospodarskog saveza i Hrvatske gospodarske komore. Na forumu će se predstaviti oko petnaest hrvatskih tvrtki, kroz sesije s više od stotinu njemačkih gospodarstvenika. Forumu kojeg je otvorila još aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nazočio je i predsjednik HGK Luka Burilović koji je pravilno ustvrdio: “Njemačka je važan gospodarski partner Hrvatskoj. Nažalost, do sada smo u Njemačku najviše izvozili radnike koji su se pokazali kao iznimno kvalitetni. No, želimo pokazati da imamo i inovativno gospodarstvo i kvalitetne proizvode. Osobno bih volio da se trend obrne, da nam se ljudi vraćaju, a da što više proizvoda ide u izvoz”.

Možda se čini da skup u Frankfurtu, osim izjave predsjednika Hrvatske gospodarske komore Luke Burilovića, i nema puno veze s aktualnom temom. No, njemačko-hrvatski gospodarski skup je izrazito važan u pogledu otvaranja vrata hrvatskim tvrtkama koje inače imaju problem pristupa njemačkom tržištu. Problem nije administrativne prirode, nego je problem isključivo prezentacijske prirode, Odnosno hrvatske tvrtke trebaju nekog da im odškrine vrata njemačkog tržišta. Tu ključnu ulogu igra politika te državne institucije, prije svega one koje postoje da bi gospodarstvenicima bile servis, kako u Hrvatskoj tako i prema vani, svim onim tvrtkama koje imaju mogućnosti i interesa svoje proizvode plasirati i na strana tržišta. Neke tvrtke, pogotovo one male i srednje kategorije, te one koje se ne bave inovativnim poslovima imaju stvarne probleme plasmana svojih proizvoda na strana tržišta, pa je pomoć onih koji su pomoć dužni i ponuditi, a pritom mislim na državne institucije, itekako neophodna. Krajnje je vrijeme da glavni hrvatski izvozni proizvod u Njemačku prestanu biti ljudi. Odljev proizvoda, umjesto odlijeva mozgova, trebala bi biti hrvatska ekonomska krilatica za budućnost.

Hrvatska i Austrija gospodarski su jako povezane, a gospodarske veze dviju država traju jako dugo. Austrijske tvrtke u Hrvatskoj zapošljavaju oko 30.000 radnika, a austrijske investicije izražavaju se u milijardama eura. No, problemi koje hrvatski gospodarstvenici imaju prema Njemačkoj identični su onim koje imaju i prema Austriji. Dobar dio hrvatskih tvrtki uopće nema ideju i mogućnosti kako pristupiti austrijskom tržištu, a itekako imaju proizvode koje bi mogli plasirati na to isto tržište. Forum u Frankfurtu bio bi možda i dobar početak i za Austriju. No sam forum nema smisla ako ne postoji volja hrvatskih institucija da se zbilja pozabave ovom tematikom i da napokon krenu raditi posao za koji su ih i platili hrvatski porezni obveznici, isti oni obveznici kojima bi izlazak na strano tržište bio veliki vjetar u leđa.

Naravno da je aktualna situacija puno kompliciranija. Hrvatska država od svoje samostalnosti nikad u potpunosti nije razumjela važnost privatnog sektora. Privatni sektor u Hrvatskoj grca u državnim regulativama, porezima, prirezima, naknadama i svemu ono što ga onemogućuje da se u potpunosti razvije u žilu kucavicu hrvatskog društva. Golem državni aparat i nedostatak političke vizije godinama je veliki teret privatnom sektoru. Upravo zato, hrvatski radnici su i dalje glavni hrvatski izvozni proizvod. Dok god država bude slijepa, Hrvatsku će tresti odljev mozgova umjesto odljeva proizvoda.

R. P I kroativ.at
foto: HGK

Povezane vijesti:

Austrija pokreće proizvodnju zaštitnih maski

Desk 2

MVEP: Odgodite odlazak u Hrvatsku ako nije nužan

Desk 2

Hoteli u Austriji zatvoreni najranije do 24. travnja; olakšice za restorane

Desk 2