Austrija
Živite u Austriji, imate diplomu? – Priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija za tržište rada u Austriji
Ako želite raditi u Austriji, visokoškolska diploma može predstavljati važnu kvalifikaciju. U vezi s priznavanjem visokoškolskih diploma stečenih u inozemstvu (nostrifikacija), treba potrebno je obratiti pozornost na nekoliko točaka.
EU, države Europskog gospodarskog prostora (EGP) i Švicarska
Za visokoškolske diplome koje su stečene unutar EU, u nekoj od država EGP-a ili u Švicarskoj, za austrijsko tržište rada nije potrebna nostrifikacija. Umjesto toga, predviđen je brzi postupak priznavanja kvalifikacija (vidi Berufsanerkennungsverfahren (bosanski / hrvatski / srpski) – putokaz za priznavanje kvalifikacija).
Treće države
Apsolventice i apsolventi visokih škola trećih država moraju u Austriji eventualno zatražiti priznavanje stečenih visokoškolskih diploma. Zahtjev za nostrifikaciju moraju podnijeti na nekom javnom sveučilištu, visokoj školi primijenjenih znanosti (Fachhochschule) ili pedagoškoj akademiji (Pädagogische Hochschule), na kojima se nudi studij u Austriji koji je usporediv s njihovim studijem. Nadležna visokoškolska institucija će u roku od tri mjeseca provjeriti koje razlikovne ispite u kojem vremenskom roku moraju naknadno položiti.
Prvo kontaktno mjesto
Nacionalni izvještajni centar za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija ENIC NARIC AUSTRIA (nemački) pri Saveznom ministarstvu za obrazovanje, znanost i istraživanje ima ulogu prvog kontaktnog mjesta za pitanja u vezi s priznavanjem inozemnih visokoškolskih kvalifikacija u Austriji. Pored savjetovanja u vezi s nostrifikacijom, inozemne visokoškolske kvalifikacije mogu se tamo vrednovati. To vrednovanje je za austrijsko tržište rada često dostatno kao dokaz određene kvalifikacije. Odgovarajući zahtjev može se podnijeti online u Sustavu za priznavanje, apliciranje i informacije / Anerkennungs-, Antrags- und Informationssystem (AAIS) (njemački).
Prvo savjetovanje, također i na pojedinim stranim jezicima, nude osobama sa stečenim visokoškolskim kvalifikacijama u inozemstvu i kontaktna mjesta pri Ministarstvu za socijalna pitanja / Anlaufstellen für Personen mit im Ausland erworbenen Qualifikationen (AST) (njemački), kao i Austrijski integracijski fond / Österreichische Integrationsfonds (ÖIF) (njemački).
Dozvola za rad
Dodatno uz postupak priznavanja visokoškolske kvalifikacije u Austriji, za rad se kod Službe za zapošljavanje (AMS) mora podnijeti i zahtjev za dobivanje dozvole za rad / Beschäftigungsbewilligung (njemački).
Reglementirana i nereglementirana zanimanja
U Austriji postoji razlika između reglementiranih i nereglementiranih zanimanja.
U reglementirana zanimanja spadaju primjerice arhitekti/ce, liječnici/e, diplomirani medicinski tehničari i medicinske sestre, bolničari/ke, pedagozi, fizioterapeuti/kinje kao i neki određeni obrti:
Savezno ministarstvo za digitalizaciju i ekonomsku lokaciju / Bundesministerium für Digitalisierung und Wirtschaftsstandort: Spisak reglementiranih zanimanja u Austriji / Bundeseinheitliche Liste der freien Gewerbe (njemački)
Nakon priznavanja visokoškolske kvalifikacije, odgovarajuće strukovne udruge (npr. Liječnička komora) provjeravaju da li apsolventice i apsolventi posjeduju i neke druge, za zanimanje relevantne preduvjete, kao što je primjerice izvrsno poznavanje njemačkog jezika. U tom posljednjem koraku uzima se u obzir i da li se zanimanje namjerava obnašati u vidu samostalne ili nesamostalne djelatnosti.
Za sva nereglementirana zanimanja, apsolventice i apsolventi mogu vrednovanjem koje donosi ENIC NARIC AUSTRIA odmah početi tražiti posao. Kod apliciranja za posao potencijalni poslodavci priznaju ta vrednovanja visokoškolskih kvalifikacija kao “korisne ekspertize” i donose zatim odluku o zapošljavanju na osnovi kriterija koji su njima bitni za specifično zanimanje.
Austrija
Muškarac u Beču umalo zapalio susjedu, spasio ju slučajni prolaznik
U slučaju pokušaja ubojstva žene u Hietzingu, policija je sada ispitala jednog muškarca kao svjedoka. Prolaznik koji je upravo krenuo na trčanje je intervenirao kada je osumnjičenik na stubištu stambene zgrade oborio susjedu, polio je benzinom i zapalio.
“Izjavio je da je trenirao za maraton i stoga je bio u području mjesta”, izvijestio je glasnogovornik policije Mattias Schuster, citirajući izjave muškarca u petak. Policija ne želi izlaziti u javnost s daljnjim detaljima o identitetu svjedoka.
U svakom slučaju, trkač je tada postao svjestan ženinih vapaja u pomoć te je osumnjičeniku uspio oteti drvenu palicu kojom je želio udariti susjeda, rekao je Schuster. Eskalacija je možda bila potaknuta pritužbom na buku koju je žena uputila protiv muškarca.
Žrtva je zadobila više modrica po cijelom tijelu, no susjeda je uspjela pobjeći. U međuvremenu se osumnjičenik zaključao u svoj stan. Nakon što su policija i vatrogasci nasilno otvorili vrata, službenici WEGA-e upali su u stan u stambenoj zgradi.
Osumnjičenik je u to vrijeme navodno pokušao samoubojstvo. U stanu su zatekli muškarca s ozljedama u predjelu glave i vrata te nožem u ruci i prolivenim ostacima tekućine. Došlo je do eksplozije, a 49-godišnjak je bio u plamenu od nogu. Kako javljaju vatrogasci, potom je istrčao van, gdje su ga ugasile ekipe hitne pomoći. Muškarac se od tada nalazi na odjelu intenzivne njege u Općoj bolnici. Njega još nisu mogli ispitati. Međutim, iz bolnice su jasno poručili da muškarac nije u životnoj opasnosti.
Hilfe im Krisenfall
Berichte über (mögliche) Suizide können bei Personen, die sich in einer Krise befinden, die Situation verschlimmern. Österreichweit und in den Bundesländern gibt es Anlaufstellen, die Rat und Unterstützung im Krisenfall anbieten.
Die österreichweite Telefonseelsorge ist ebenfalls jederzeit unter 142 gratis zu erreichen. Hilfe für Jugendliche und junge Erwachsene bietet auch Rat auf Draht unter der Nummer 147.
Austrija
Austrija daje najviše novca za obitelji s djecom u EU
Bilo da se radi o Family Bonus Plus, obiteljskom dodatku, pomoći za brigu o djeci ili početku školovanja kao i poreznim olakšicama – austrijska država također ulaže mnogo u budućnost naših mališana u borbi protiv rizika od siromaštva. To sada dokazuje i nova studija Europske komisije na 37 stranica.
Podaci dolaze od 2019. do 2022. godine, prije nego što su nam obiteljske i socijalne naknade valorizirane, odnosno usklađene s inflacijom (od početka 2023.). Na primjeru obitelji potpora iznosi još najmanje 2200 eura godišnje.
Proteklih smo godina povećali naknade kako bismo obiteljima pružili najbolju moguću podršku, kaže ÖVP ministrica za obitelji Susanne Raab.
Po golim brojkama europski smo prvaci s 12 posto tzv. transfernih plaćanja, mjereno domaćim bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika (protuvrijednost više od 5000 eura).
Slijedi Poljska, zatim Latvija i Mađarska. Velike zemlje poput Njemačke i Francuske također su još uvijek u prvih 10, Italija je u posljednjoj trećini. Na dnu liste su Španjolska, Grčka i na dnu Irska.
Ministrica obitelji Susanne Raab zadovoljna je studijom istraživačkog centra EU-a: „Nijedna zemlja u Europskoj uniji ne podržava obitelji toliko kao Austrija. S pravom možemo biti ponosni na to. Zaslužili smo biti na prvom mjestu!”
Austrija
U Beču snimatelj gađan vrećom punom govana
Raspoloženje prema novinarima u zemlji postaje sve oštrije. Nakon nekoliko fizičkih napada tijekom prosvjeda, snimatelj postaje Puls4 doživio je posebno neugodan napad – na njega je bačena vrećica s fekalijama.
“Parkirao je naš službeni automobil s logotipom postaje. Dok je istovarao auto na njega je bačena vreća puna fekalija i srećom promašen je”, javlja novinarka Magdalena Punz na platformi X (bivši Twitter).
Dakle, tko točno stoji iza napada i zašto je do njega došlo trenutno je potpuno nejasno. No, u zadnje vrijeme sve je više napada na novinare u Austriji, od onih verbalnih do onih fizičkih.
