Connect with us

Svijet

Istraživanje: Opskrba gorivima bit će tijesna do sredine ovog desetljeća

Objavljeno

na

Kapaciteti za preradu nafte snažno su pali od ožujka 2020. do sredine ove godine, a potražnja je porasla, što signalizira tijesnu opskrbu gorivima do sredine desetljeća, pokazalo je istraživanje Međunarodnog energetskog foruma i S&P Globala.

Rafinerijski kapaciteti smanjeni su od ožujka 2020. do sredine ove godine za rekordnih 3,8 milijuna barela dnevno dok je potražnja za naftom u istom razdoblju uvećana za 5,6 milijuna barela dnevno, ističu Međunarodni energetski forum i S&P Global u izvješću objavljenom u utorak, piše HINA.

Do kraja iduće godine neto rafinerijski kapaciteti trebali bi porasti za oko dva milijuna barela dnevno, iako bi taj rok mogao biti i prekoračen, dodaju.

“To stvara pritisak da svi raspoloživi rafinerijski kapaciteti rade na visokom stupnju iskorištenosti kako bi se držao korak s potražnjom”, upozoravaju stručnjaci.

Tržišta naftnih derivata doživjela su snažne potrese od ožujka 2020. kada je proglašena pandemija covida.

Pandemija je desetkovala potražnju na globalnoj razini i satrla profitne marže da bi potom oporavak i zapadne sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu naglo “stanjili” opskrbu, pa su profitne marže početkom ove godine dosegnule rekordne razine.

Rekordna dobit vjerojatno ipak neće biti preusmjerena u proširenje globalnih rafinerijskih kapaciteta, mišljenja su stručnjaci, jer bi energetska tranzicija mogla rafinerije odvratiti od ulaganja zbog imovine koja gubi na vrijednosti ili postaje opterećenje prije isteka životnog vijeka.

Smanjeni rafinerijski kapaciteti vremenski su se poklopili s tijesnim globalnim zalihama goriva i ograničenim ruskim i kineskim izvozom, stoji nadalje u izvješću.

Sankcije i embargo izbacili su s tržišta gotovo tri milijuna barela dnevno ruskih derivata koji se ne mogu lako zamijeniti iz drugih izvora.

Kineski izvoz derivata pao je pak za 30 posto u odnosu na razine iz pretpandemijske 2019. godine budući da Peking kao strateški prioritet odredio opskrbu domaćeg tržišta.

Potražnju bi pak mogao smanjiti nagli porast prodaje plug-in električnih vozila, s prošlogodišnjih 6,6 milijuna na 35,7 milijuna na kraju desetljeća, kako pokazuju prognoze. Taj scenarij znači bi pad potražnje za benzinom i dizelom za četiri milijuna barela dnevno.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Novi detalji nesreće autobusa, putnik tvrdi da su se u jednom trenutnku “vozači navodno svađali”

Objavljeno

na

Autobus je u srijedu doživio ozbiljnu nesreću na njemačkom Autobahnu 9 u blizini Leipziga, u kojoj je nekoliko ljudi poginulo i ozlijeđeno. U večernjim satima spašavanje je bilo u tijeku – dizalica za izvlačenje bila je na licu mjesta, izvijestila je glasnogovornica policije. U međuvremenu se doznaje sve više detalja o nesreći.

Autobus na kat Flixbusa trebao je u srijedu ujutro prevesti putnike iz Berlina u Zürich. Međutim, između čvorišta Wiedemar i Schkeuditzer Kreuz u Saskoj, vozilo je zatim izletjelo s ceste i prevrnulo se. Policija izvješćuje o četvero mrtvih i više od 20 ozlijeđenih.

Prvobitno se govorilo o pet smrtnih slučajeva. Policija je u srijedu navečer ispravila broj mrtvih na četiri. Osoba za koju je prvobitno javljeno da je mrtva u životnoj je opasnosti, priopćila je policijska uprava Leipziga.

Još uvijek nije jasno zašto je vozilo izletjelo s ceste. Putnik je izvijestio za “Leipziger Volkszeitung” da je putovanje cijelo vrijeme bilo “čudno”. U nekom trenutku vozač je čak promašio rutu i morao je naglo zakočiti te se navodno posvađao i s kolegom, prenosi Krone.

Nastavi čitati

Svijet

Potraga za djevojčicom i dalje traje, bager na obiteljskom posjedu, roditelji opet na policiji

Objavljeno

na

Miloš i Ivana Ilić, roditelji nestale curice Danke (2), od jutra su ponovno u policijskoj upravi u Boru, gdje se provode sva ispitivanja o okolnostima pod kojima je dijete nestalo, doznaje Nova.rs

“Roditelji su sinoć bili razdvojeni, svatko je bio u svojoj obiteljskoj kući, a nadzirala ih je policija. Od jutra su ponovno u policijskoj postaji s djelatnicima Centra za socijalnu skrb”, navodi izvor iz istrage.

Kako portal doznaje, starije dijete, za koje je majka navela da mu je davala vodu u trenutku kada je mala Danka nestala, dodijeljeno je baki i djedu na čuvanje dok se istraga ne završi.

Također, kako se doznaje, obitelj nije bila u evidenciji Centra za socijalnu skrb.

Još policijskih snaga i vatrogasaca pristiže u Banjsko polje oko vikendice Ilića, na područje gdje je posljednji put viđena malena Danka Ilić (2), za kojom se već treći dan bezuspješno traga. 

Pored vatrogasaca i policije na licu mjesta nalazi se i bager. Kako je javio Telegraf, policija otvara i šahtove oko kuće obitelji Ilić, a kopa se i lopatama nedaleko od kuće. 

Nastavi čitati

Svijet

Evo koliko sati na poslu provode radnici u Austiji, a koliko u Hrvatskoj i EU

Objavljeno

na

By

Prema podacima Sveučilišta u Groningenu na koje se poziva X račun Landgeist, karta Europe po pitanju prosječno uloženih radnih sati izgleda poprilično iznenađujuće.

Premda broj uloženih sati nije nužno u korelaciji s produktivnošću, iznenađujuće je vidjeti kako je na samom vrhu popisa Grčka, koja prosječno po radno sposobnom stanovniku može računati na 2036 sati, što je podjeljeno na pet radnih dana unutar 51. tjedna, gotovo osam sati.

U stopu ih prati Poljska koja ima tek neznatno manje sati, 2023, a treća je Rusija koja se može pohvaliti s 1961 satom po radno sposobnom stanovniku.

Foto: Twitter / screenshot

Što se tiče Hrvatske, kotira jako dobro. Nakon vodeće trojke, jedino još Litva i Latvija rade više, dok smo s Turskom praktično u egalu, prosjek nam se razlikuje za samo jedan sat. Turci rade 1832, a mi 1831 sat godišnje. Radnici u Austriji rade 1611 sati godišnje.

Zanimljivo, na samom dnu popisa, s osjetno manje provedenih sati na poslu su tradicionalno bogate zemlje s visokom stopom BDP-a po glavi stanovnika. Tako je primjerice na samom dnu – Danska.

Oni na poslu provode svega 1381 sat godišnje, što je tek nešto manje od pet i pol sati dnevno. U Danskoj radni dan traje sedam i pol sati, a njihova produktivnost očito ne iziskuje veliki broj sati provedenih na radnom mjestu.

Slijedi ih Norveška, pa Njemačka. Slabo stoje i Finci te Šveđani, a neobično je vidjeti i Bugarsku sa svega 1645 sata, okruženu zemljama u gornjem dijelu tablice. Za naše susjede poput BiH, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova – podataka nema.

Nastavi čitati
LM