Fukupna financijska imovina hrvatskih kućanstava povećana je za 9,2 posto, na 118,8 milijardi eura.inancijska imovina hrvatskih kućanstava nastavila je rasti i tijekom 2025. godine. Prema najnovijem Allianzovu izvješću o globalnom bogatstvu,
Hrvatska je s neto financijskom imovinom od 22.710 eura po stanovniku zauzela 30. mjesto među zemljama obuhvaćenima istraživanjem, što je jedno mjesto više nego godinu ranije.
Najbrže rasli osiguranje i mirovine
Najveći rast zabilježen je kod osiguranja i mirovina, čija je vrijednost povećana za 12 posto. Vrijednost vrijednosnih papira porasla je za 9,9 posto, dok su depoziti građana povećani za 7,8 posto.
Rast vrijednosnih papira ipak je bio znatno sporiji nego 2024. godine, kada je iznosio 23,5 posto.
Nova štednja hrvatskih kućanstava ostala je uglavnom stabilna. U 2025. godini iznosila je 7,9 milijardi eura, što je 0,9 posto manje nego godinu ranije.
Istodobno su obveze kućanstava porasle znatno brže, za 12,4 posto, dosegnuvši 31,4 milijarde eura.
Zbog toga je neto financijska imovina hrvatskih kućanstava povećana za osam posto, na ukupno 87,4 milijarde eura.
Realni rast iznosio 4,6 posto
Kada se uzme u obzir inflacija, odnosno realni rast, neto financijska imovina hrvatskih kućanstava povećana je za 4,6 posto.
To je manje nego 2024., kada je realni rast iznosio 8,3 posto, ali je i dalje iznad prosjeka istočne Europe od 2,5 posto.
Od 2019. godine realna financijska imovina u Hrvatskoj kumulativno je porasla za 29,8 posto. Prema Allianzovu izvješću, to je treći najveći rast među zemljama istočne Europe koje su članice Europske unije, nakon Litve i Slovenije.
Globalna financijska imovina dosegnula rekord
Na globalnoj razini financijska imovina prošle je godine porasla za 8,6 posto te dosegnula rekordnih 268.400 milijardi eura.
Vrijednost vrijednosnih papira povećana je za 12,4 posto, dok su depoziti porasli 5,7 posto. Osiguranje i mirovinska štednja zabilježili su rast od pet posto.
Istodobno je nova globalna štednja pala za 5,4 posto, na oko 4.100 milijardi eura.
Sjedinjene Američke Države nalaze se na vrhu Allianzove globalne ljestvice financijskog bogatstva.
Umjetna inteligencija mogla bi snažno utjecati na buduće bogatstvo
Allianz procjenjuje da bi globalna financijska imovina u 2026. mogla porasti za oko devet posto. Istodobno upozorava na izazove koji bi u srednjem roku mogli utjecati na prinose, među kojima su sporiji gospodarski rast, trajna inflacija, fragmentacija gospodarstva i visok javni dug.
Posebna pozornost u izvješću posvećena je umjetnoj inteligenciji i njezinu mogućem utjecaju na stvaranje bogatstva.
Sjevernoamerička kućanstva posebno su profitirala od rasta tržišta kapitala, a njihova regija sudjelovala je s 51,4 posto u globalnom povećanju financijske imovine. U njihovim portfeljima vrijednosni papiri čine 60,7 posto imovine.
Allianz pritom upozorava da bi veliko oslanjanje na tržišta koja trenutno snažno pokreću očekivanja povezana s umjetnom inteligencijom moglo povećati rizike.
Prema njihovoj procjeni, pad indeksa S&P 500 od 25 posto u godini velikog tržišnog šoka izbrisao bi oko 27.000 milijardi američkih dolara bogatstva američkih kućanstava. Takav bi pad, prema Allianzovom scenariju, mogao snažno utjecati i na povjerenje potrošača i gospodarsku aktivnost.
Tko će sudjelovati u novom stvaranju bogatstva?
U Allianz Researchu smatraju da bi umjetna inteligencija mogla postati jedan od glavnih pokretača budućeg stvaranja bogatstva.
Katharine Utermöhl iz Allianz Researcha pritom ističe da će važno pitanje biti način na koji će se koristi od povećane produktivnosti raspodijeliti među stanovništvom.
Prema njezinoj ocjeni, šire sudjelovanje građana u povratima od kapitala, zajedno s politikama koje će radnicima pomoći u prilagodbi promjenama na tržištu rada, bit će važno za ravnomjerniju raspodjelu koristi koje bi umjetna inteligencija mogla donijeti.
