Guverner Austrijske narodne banke Martin Kocher otkrio je nove detalje o planovima za uvođenje digitalnog eura. Prema njegovim riječima, nova digitalna valuta trebala bi biti dostupna u cijelom europodručju od 2029. godine, dok bi pilot-projekti, uključujući i Austriju, trebali početi ranije.
Digitalni euro kao „blizanac gotovine“
Kocher digitalni euro opisuje kao digitalni pandan gotovini, a ne kao njezinu zamjenu. Prema njegovim riječima, građani bi i dalje sami odlučivali žele li koristiti digitalni euro ili plaćati gotovinom.
Austrijska narodna banka također navodi da bi digitalni euro trebao predstavljati dodatnu mogućnost elektroničkog plaćanja i povećati konkurenciju i otpornost europskog platnog sustava.
Pilot-projekti prije 2029. godine
Projekt se trenutačno nalazi u fazi tehničkih priprema. OeNB navodi da bi pilot-faza trebala početi u rujnu 2027. i trajati godinu dana. U njoj bi se u ograničenom okruženju testiralo nekoliko konkretnih načina korištenja digitalnog eura.
Moguće izdavanje digitalnog eura predviđa se za 2029. godinu, ali prije toga europske institucije moraju usuglasiti potrebni zakonodavni okvir.
Gotovina ostaje dostupna
Jedno od pitanja koje se često postavlja jest hoće li digitalni euro potisnuti gotovinu. Kocher tvrdi da to nije cilj projekta. Gotovina bi trebala ostati dostupna građanima, dok bi digitalni euro predstavljao dodatnu mogućnost plaćanja.
Predviđa se i funkcija plaćanja izvan mreže. Prema Kocherovim riječima, digitalnim eurom trebalo bi se u određenim okolnostima moći plaćati i bez internetske veze, primjerice tijekom privremenog prekida mreže, dok god uređaj ima dovoljno baterije.
Kocher o mirovinama i duljem radu
Guverner OeNB-a u intervjuu je govorio i o austrijskom mirovinskom sustavu. Smatra da bi stvarna dob odlaska u mirovinu trebala biti bliža zakonskoj dobi te da je potrebno stvoriti bolje uvjete i poticaje za dulji ostanak ljudi na tržištu rada.
Na pitanje treba li zakonsku dob za odlazak u mirovinu u budućnosti povećati iznad 65 godina, Kocher je rekao da tu mogućnost ne bi trebalo unaprijed isključiti.
Potencijal za veći broj zaposlenih na puno radno vrijeme
Kocher se osvrnuo i na rad na nepuno radno vrijeme. Prema njegovoj procjeni, kod otprilike trećine zaposlenih na nepuno radno vrijeme nema jasno vidljivog vremenskog ograničenja koje bi nužno sprječavalo prelazak na puno radno vrijeme.
Smatra da bi bolje porezne i druge poticaje trebalo usmjeriti tako da se dodatni rad više isplati, osobito za kvalificirane radnike.
Umjetna inteligencija može povećati produktivnost
Kocher je govorio i o umjetnoj inteligenciji te njezinu utjecaju na austrijsko gospodarstvo. Prema njegovu mišljenju, umjetna inteligencija može povećati produktivnost zaposlenih i time pridonijeti gospodarskom rastu.
Istodobno očekuje da će neke vrste poslova nestati, ali i da će se pojaviti nova radna mjesta. Kao jedan od izazova za Europu istaknuo je potrebu da se nove tehnologije brže primjenjuju i da se više velikih tehnoloških kompanija razvija upravo u Europi.
